Usora (općina)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja, pogledajte Usora (čvor).
Koordinate: 44°41′31.9″N 17°58′57.8″E / 44.692194°N 17.982722°E / 44.692194; 17.982722
Usora
Općina
Panorama Usore
Panorama Usore
Usora Grb.png
Grb
Službeni naziv: Općina Usora
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Usora
Koordinate 44°41′31.9″N 17°58′57.8″E / 44.692194°N 17.982722°E / 44.692194; 17.982722
Površina
 - Općina 49.8 km2
Stanovništvo
 - Općina 7.568 (2013)
Gustoća
 - Općina 151.97 /km2 
Gradonačelnik Zvonimir Anđelić[1] (HDZ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 74 230
Pozivni broj (+387) 32
Matični broj općine 11622[2]
Usora u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Usora

Usora je općina u Bosni i Hercegovini a nalazi se između Doboja i Tešnja.[3]

Geografija

Prikaz općine Usore

Općina Usora nalazi se u dolini istoimene rijeke, na magistralnom putu Doboj-Tešanj-Teslić. Nalazi se na relativnoj prometnoj komunikaciji, graniči sa općinama Doboj, Doboj-Jug i Tešanj.

Historija

Prostor oko rijeke Usore i njenih pritoka naziva se Usora. Bio je nastanjen još u paleolitiku (starije kameno doba), Dr Đuro Basler i Zdravko Marić su otkrili u Makljenovcu prebivališta čovjeka u tim prahistorijskim vremenima. Ime "Usora" u historijskim vrelima spominje se prvi put godine 1225. u pismu pape Honorija III. Andriji II. ugarskohrvatskom kralju. Porijeklo imena Usora je posebna zagonetka. Lingvisti i historičari se značajno razilaze pri utvrđivanju pravog vrela: od slavonske riječi V'SOR' u značenju ohol, ponosit, grub, srdit, osoran do pokušaja izvođenja njenog imena iz naziva ondje nastanjenog iliskog plemena Oserijata. Naime, odbacivši ilirski posvojni sufiks -ata dobij se ime rijeke Oser (-is), očigledno Usora-Usora. Držeći se ovog vrela postojanje imena Usora se u historiji produbljuje od sedam i po na najmanje dvadeset vijekova.

Usora spada u red brojnih političkih poluovisnih oblasti, koje su opstojale na tlu Bosne i Hercegovine kao specifični politički organizmi i koji su postupno nestajali ostavivši za sobom poneki trag u narodnoj kulturi, mentalitetu i načinu života.

Do sada nisu otrkivena historijska vrela kada se Usora počela izdvajati kao posebna upravna župa, ali znamo da se početkom 13. vijeka formira kao posebna oblast, u dokumentima kao kneževina (Sebislav 1236. god.) a zatim kao banovina (Henrik Gisingovac 1272. god.) i najzad vojvodstvo (od 1326. godine rod Biloševića čija čast prelazi na rod Zlatonosovića od 1399. godine. Posljedni vojvoda je bio Tvrtko Stančić, s padom BiH pod Tursku vlast).

Ozbiljniju povezanost naroda usorskog kraja, propovjedajući blagoslov naravi, utemeljitelja je Katolička crkva u mentalitet, način života i narodnu kulturu ovog kraja.

Najstariji podatak o njenoj prisutnosti je pismo Pape Grgura IX kojim uzima 8. augusta 1236. godine pod svoju posebnu zaštitu,... dragog sina i plemenitog muža, sina pokojnog Stijepana bana bosanskog a unuka Kulina bana, Sebislav, ljiljana među trnjem.

To trnje, po papi, jeste bosansko plemstvo u Usori, zaraženo patarentskom herezom. Sto znaci da su bili bogumili ili tačnije pripadnici Bosanske Crkve. Kasnije je ove osobnosti postupno uvlačila i u Hrvate Hrvatske i Dalmacija.

Padom Bosne pod tursku vlast je i na ovim područjima počela islamizacija stanovništva.

Usora je većinskim dijelom nastanjena Hrvatima. Kroz osmanlijsku vladavinu se hrvatski utjecaj konstantno smanjivao, da bi danas obuhvatao uglavnom sela zapadno od Doboja.

U ratu u Bosnu i Hercegovinu snage Bosanskih Srba neuspješno su opsjedale Usoru. Linija je bila poznata i po nazivu tenkovsko groblje. Do kraja rata područje je odbranila 110. usorska brigada u sastavu HVO-a.

O imenu

U bosanskom govoru se do danas sačuvao izraz ušur, što bi prevedeno sa latinskog značilo običajno pravo, a u narodu jednostavno običaj (npr. desetina brašna umjesto novca za meljaju). O porijeklu ovog naziva za jedan cijeli kraj treba unijeti i predpostavku da su još stari Rimljani ovaj kraj nazvali tako, pošto je od pamtivijeka bio neprohodan i s toga pogodan za zbijegove progonjenih starosjedilaca sa šireg ilirskog prostora (pravo na običaj = usure). Zanimljivo je da su svi stariji stanovnici ovog kraja nazivali rijeku Usoru Usura, a grad Doboj Dobuj.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Usora

Sastav stanovništva – općina Usora
2013.[3] 1991.[3]
Osoba 7 568 (100,0%) 5 038 (100,0%)
Hrvati 4 736 (94,01%)
Bošnjaci 1 136 (2,699%)
Jugoslaveni 76 (1,509%)
Ostali 47 (0,933%)
Srbi 43 (0,854%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Usora". izbori.ba. Pristupljeno 23. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 4. 12. 2015. 
  3. ^ a b c "Općina Usora". nasbih.com. Pristupljeno 4. 12. 2015. 

Vanjski linkovi