Srebrenik
Srebrenik | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Srebrenik | |
 | |
 Grb | |
 Grad Srebrenik u Bosni i Hercegovini | |
  Srebrenik | |
| Koordinate: 44°42′26.7″N 18°29′31.2″E / 44.707417°N 18.492000°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Tuzlanski |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Adnan Bjelić[1] (NiP) |
| Površina | |
| • Grad | 247,94 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 3,83 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 39.678 |
| • Grad (gustoća) | 160,03 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 6.694 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.747,78 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75 350 |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
| Veb-sajt | www |
Srebrenik je grad i naseljeno mjesto koje se nalazi u Tuzlanskom bazenu u dolini rijeke Tinje, na pruzi i putu Brčko–Tuzla–Sarajevo.
Historija
[uredi | uredi izvor]
Prahistorija i srednji vijek
[uredi | uredi izvor]Područje današnjeg Srebrenika bilo je naseljeno još u prahistorijskom razdoblju, o čemu svjedoče arheološki nalazi s više lokaliteta u njegovoj okolini. Posebno se izdvaja praistorijska gradina na lokalitetu Grabovik–Zaketuša iznad sela Straža, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2] O ranoj naseljenosti ovog prostora govori i ostava iz kasnog bronzanog doba pronađena na području Srebrenika, koja potvrđuje da je šira regija bila uključena u kulturne i trgovačke tokove prahistorijskog Balkana.[3]
Srednji vijek
[uredi | uredi izvor]U srednjem vijeku Srebrenik se razvio kao jedno od najvažnijih utvrđenih mjesta sjeveroistočne Bosne. Njegov stari grad, podignut na strmoj stijeni iznad doline Tinje, imao je izrazito strateški položaj i kontrolirao je važne komunikacije između unutrašnjosti Bosne i sjevernih oblasti. Prvi put se pouzdano spominje 15. februara 1333. godine u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, što ga svrstava među ranije dokumentirana utvrđenja bosanske srednjovjekovne države.[4][5]
U to vrijeme Srebrenik se nalazio u oblasti Usore, jednoj od važnih zemalja srednjovjekovne Bosne. Zbog pograničnog položaja i vojnog značaja tvrđava je tokom 14. i 15. stoljeća često bila predmet sukoba između bosanskih i ugarskih vladara. Pod bosanskom vlašću nalazila se do 1393. godine, kada ju je zauzeo ugarsko-hrvatski kralj Sigismund Luksemburški. Tokom narednih decenija grad je više puta prelazio iz ruke u ruku, a 1463. godine osvojio ga je Matija Korvin, nakon čega je postao središte Srebreničke banovine.[5][6]
Osmanski period
[uredi | uredi izvor]Srebrenik je pod osmansku vlast konačno pao 1512. godine. Nakon toga postao je sjedište istoimene nahije u sastavu Zvorničkog sandžaka, a kasnije je bio uključen i u upravni sistem Gradačačke kapetanije.[5] Dolaskom osmanske uprave stari srednjovjekovni grad zadržao je vojni značaj još izvjesno vrijeme, ali se težište života postepeno spuštalo iz utvrde u podgrađe i ravničarski prostor uz Tinju, gdje su se razvijali trgovački, zanatski i komunikacijski sadržaji.[5][7]
U osmanskom razdoblju Srebrenik je bio lokalno administrativno i privredno središte za okolna naselja. Iako više nije imao onu političku težinu koju je posjedovao u srednjem vijeku, ostao je važna tačka u mreži manjih gradskih i kasabskih naselja sjeveroistočne Bosne. Njegov razvoj bio je povezan s poljoprivredom okolnih sela, obrtom i manjom trgovinom, dok je sama tvrđava postepeno gubila raniju funkciju kako se vojna i saobraćajna logika prostora mijenjala.[5][6]
Austro-Ugarska uprava
[uredi | uredi izvor]Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Srebrenik je, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, došao pod upravu Austro-Ugarske Monarhije. U tom razdoblju počinje savremena administrativna i infrastrukturna preobrazba mjesta. Novo urbano jezgro razvijalo se više u dolinskom prostoru nego uz samu srednjovjekovnu tvrđavu, što je odgovaralo novim saobraćajnim i ekonomskim potrebama.[5][7]
Poseban značaj za razvoj Srebrenika imala je modernizacija saobraćaja. Veza s pravcem Brčko–Tuzla omogućila je bolje uključivanje grada u regionalne tokove robe, ljudi i uprave. U tom razdoblju stvorene su osnove za kasniji razvoj savremenog naselja, dok je stari grad ostao prije svega historijski i simbolički orijentir prostora.[5][7]
Dvadeseto stoljeće
[uredi | uredi izvor]Tokom 20. stoljeća Srebrenik se sve više razvijao kao urbano središte doline Tinje. U razdoblju Kraljevine Jugoslavije i naročito poslije Drugog svjetskog rata, njegovo savremeno gradsko jezgro dobilo je jaču administrativnu, obrazovnu i privrednu funkciju. Historijsko težište grada time je definitivno preneseno sa srednjovjekovne tvrđave na novije urbano područje u nizini.[5][7]
U socijalističkom periodu Srebrenik se razvijao kao općinsko središte s jačanjem zanatstva, trgovine, obrazovanja i prerađivačke privrede. Povoljan položaj uz važne cestovne i željezničke pravce omogućio je brži privredni razvoj nego u ranijim stoljećima. U drugoj polovini 20. stoljeća grad i njegova okolina bili su prepoznatljivi po razvoju voćarstva, naročito uzgoja šljive, kao i po industrijskoj proizvodnji trikotaže, namještaja, građevinske stolarije, madraca i sadnog materijala.[5][7]
Savremeno razdoblje
[uredi | uredi izvor]Nakon rata u Bosni i Hercegovini Srebrenik je nastavio funkcionirati kao jedno od značajnijih urbanih središta sjeveroistočne Bosne. Njegov savremeni identitet zasniva se na spoju historijskog naslijeđa, prije svega Starog grada Srebrenika, i uloge administrativnog, saobraćajnog i privrednog centra šireg područja.[6][7]
Status grada formalno je potvrđen donošenjem Zakona o Gradu Srebrenik, kojim je dotadašnja općina dobila gradski status.[8]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Srebrenik se nalazi u dolini rijeke Tinje, na pruzi i putu Brčko–Tuzla–Sarajevo (Tuzlanski bazen). Prosječna nadmorska visina je 199 metara, površina grada je 248 km2. Na tom području je 1991. godine živjelo 40.896 stanovnika.[9] Grad Srebrenik okružena je planinskim masivima Majevice i Trebave koji se spuštaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protiče rijeka Tinja. Stanovništvo Srebrenika i okolnih naselja bavi se, uglavnom, ratarstvom, voćarstvom i stočarstvom. Zadnjih decenija perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije razvija se i industrija namještaja, građevinskih materijala, tekstila. Najznačajniji historijski spomenik je srednjovjekovni grad Srebrenik. Unutar njegovih zidina je od 1977. godine održavana redovna godišnja manifestacija "Srebrenik-otvoreni grad umjetnosti".
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Nacionalni sastav stanovništva - grad Srebrenik
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – grad Srebrenik | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[10] | 1991.[11] | 1981.[12] | 1971.[13] | 1961.[14] | |||
| Osoba | 39 678 (100,0%) | 40 896 (100,0%) | 38 070 (100,0%) | 33 620 (100,0%) | 28 178 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 35 951 (90,61%) | 30 528 (74,65%)1 | 28 070 (73,73%)1 | 24 628 (73,25%)1 | 3 268 (11,60%)1 | ||
| Hrvati | 1 968 (4,960%) | 2 752 (6,729%) | 3 167 (8,319%) | 3 256 (9,685%) | 2 770 (9,830%) | ||
| Bosanci | 485 (1,222%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 394 (0,993%) | 5 308 (12,98%) | 5 545 (14,57%) | 5 489 (16,33%) | 5 322 (18,89%) | ||
| Muslimani | 347 (0,875%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 184 (0,464%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 111 (0,280%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 89 (0,224%) | 1 105 (2,702%) | 286 (0,751%) | 174 (0,518%) | 37 (0,131%) | ||
| Romi | 53 (0,134%) | – | 11 (0,029%) | – | 3 (0,011%) | ||
| Nepoznato | 34 (0,086%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 32 (0,081%) | – | 37 (0,097%) | 5 (0,015%) | 11 (0,039%) | ||
| Turci | 16 (0,040%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 6 (0,015%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,008%) | 1 203 (2,942%) | 903 (2,372%) | 34 (0,101%) | 16 739 (59,40%) | ||
| Makedonci | 3 (0,008%) | – | 7 (0,018%) | 2 (0,006%) | 3 (0,011%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,003%) | – | 42 (0,110%) | 30 (0,089%) | 19 (0,067%) | ||
| Slovenci | 1 (0,003%) | – | – | 1 (0,003%) | 3 (0,011%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,005%) | 1 (0,003%) | 3 (0,011%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Srebrenik
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Srebrenik | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[10] | 1991.[11] | 1981.[12] | 1971.[13] | 1961.[14] | |||
| Osoba | 6 694 (100,0%) | 5 304 (100,0%) | 4 149 (100,0%) | 2 172 (100,0%) | 1 427 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 6 228 (93,04%) | 4 532 (85,44%)1 | 3 625 (87,37%)1 | 2 023 (93,14%)1 | 58 (4,064%)1 | ||
| Bosanci | 139 (2,076%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 90 (1,344%) | 87 (1,640%) | 69 (1,663%) | 31 (1,427%) | 16 (1,121%) | ||
| Nisu se izjasnili | 57 (0,852%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 45 (0,672%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 42 (0,627%) | 172 (3,243%) | 147 (3,543%) | 80 (3,683%) | 137 (9,601%) | ||
| Muslimani | 31 (0,463%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 22 (0,329%) | – | 15 (0,362%) | – | 1 (0,070%) | ||
| Ostali | 22 (0,329%) | 162 (3,054%) | 16 (0,386%) | 17 (0,783%) | – | ||
| Turci | 7 (0,105%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 6 (0,090%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 2 (0,030%) | – | – | – | 3 (0,210%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,015%) | 351 (6,618%) | 257 (6,194%) | 15 (0,691%) | 1 208 (84,65%) | ||
| Makedonci | 1 (0,015%) | – | 2 (0,048%) | – | 1 (0,070%) | ||
| Pravoslavci | 1 (0,015%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | – | – | 18 (0,434%) | 6 (0,276%) | 3 (0,210%) | ||
Kultura
[uredi | uredi izvor]Nacionalni spomenici
[uredi | uredi izvor]Privreda
[uredi | uredi izvor] | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Lokalna strategija zakonodavno-izvršne vlasti grada Srebrenika usmjerena je ka stvaranju ekonomskog ambijenta i promovisanju što većeg broja razvojnih projekata. Grad Srebrenik donijela je čitav niz značajnih odluka i planskih dokumenata koji stimulišu ulaganja i otvaranje novih preduzetničkih firmi na njenom području, a nivo usluga, po zahtjevima preduzetnika, podignut je na visok stepen ekspeditivnosti i minimalne rokove u rješavanju svih zahtjeva iz domena gradske uprave. Uspostavom "Šalter sale" i "Centra za informisanje", informatizacijom rada gradskih službi te uspostavljanjem standarda rada i procedura standarda ISO 9001:2000. Razvijena je infrastruktura (putevi, PTT-mreža, vodoopskrbni objekti, sistemi odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, željeznička pruga), kao i blizina granice, nekoliko ispostava banaka i mikrofinansijskiorganizacija. Privredni objekti koji karakterišu općinu Srebrenik, razmješteni su uglavnom duž kotline rijeke Tinje, pruge i magistralnog puta koji u velikoj mjeri naginju centralnom dijelu općine, gdje se formirao administrativni, kulturni, sportski i ekonomski centar općine. Na jugoistoku općine, koje obuhvata mjesno područje Tinja, smještena je savremena asfaltna baza preduzeća "Jata" Srebrenik te neposredno uz nju na lokalitetu «Orlove klisure» i kamenolom sa potrebnim kvalitetom za rad iste. Južno od centra općine, koje obuhvata mjesno područje D.Potok, smješten je rudnik kamenog krečnjaka koji čini novu eksploatacionu zonu preduzeća za proizvodnju kamena, betonskih elemenata i kreča "Ingram" a u samom centru naselja egzistira tvornica obuće «Aida» d.o.o., koja zbog teškoća na tržištu radi u otežanim uslovima. Preduzeće «Ingram» d.d. Srebrenik, upošljava najveći broj radnika na općini. U neposrednoj blizini preduzeća «Ingram» egzistiraju «Ekoherc» d.d. i «Herceg» d.d. Srebrenik, preduzeća za proizvodnju aluminijske i plastične stolarije, izvozne orjentacije, sa značajnim kapacitetima infrastrukturnih objekata. U samom centru grada, smještena su dva preduzeća koja obuhvataju značajnu zemljišnu površinu i zavidne infrastrukturne objekte a to su tvornica trikotaže i tvornica furnirnog namještaja.
U zapadnom dijelu periferije grada, na samoj lijevoj obali rijeke Tinje, rade: pekara «Klas» d.d. , «Corn flips» d.d. i fabrika zdrave hrane «Fana» d.o.o. Tu egzistira i nekoliko privatnih fabrika za proizvodnju namještaja i stolarije kao što su «Merceza» d.o.o. i «Hilana» d.o.o. U dijelu općine sa nižom nadmorskom visinom, na teritoriju mjesnog područja Špionica, nalazi se «Voćni rasadnik» d.o.o.[15] koji se bavi proizvodnjom i uzgojem sadnog materijala, sa težištem na sadnice šljive, jabuke, kruške, višnje, trešnje i dunje, jagodičastog voća te matičnjaka za podloge voćnih vrsta, a u saradnji sa firmama iz Holandije počelo je sa radom i preduzeće «Plantarium» za proizvodnju cvijeća, bilja, šumskih sadnica i podloga za sadnice voća. Tu je također i firma za obradu i ugradnju mermera i granita «Sanit Granit» d.o.o, kao i «Jafa-Jase» d.o.o. Općina ima veoma razvijenu trgovačku djelatnost u okviru koje su stasale firme, koje su ekskluzivni zastupnici značajnih evropskih proizvođača i koje svojom ponudom nadmašuju srebreničku tražnju, tako da se većina roba prodaje u drugim centrima BiH (kao što su "MUREX", "VEDA", "ORIJENT", "BOSLAM", „GREAT“ itd. Srebreničke prevozničko-špediterske firme su među najizraslijim u TK-u, a u sferi prevoza tečnih tereta među najboljim u BiH. Brojne benzinske pumpe su obilježje Srebrenika, a jedna od najpoznatijih firmi koja je dala prepoznatljiv imidž općini je i firma «Kopex-Sarajlić». Brojna je i građevinska operativa, a među najizraslijim firmama u ovoj oblasti, koje su podigle brojne stambeno-poslovne objekte u Srebreniku i BiH, su «Gromeks» d.o.o. Srebrenik i «Sekvoja» d.o.o. Srebrenik.
Sport
[uredi | uredi izvor]Na području grada Srebrenika postoji nekoliko sportskih udruženja. 1953. godine osnovan je "OFK Gradina" koji danas igra u Prvoj Ligi Federacije Bosne i Hercegovine. Osim "OFK Gradine" u Srebreniku postoji i košarkaški klub "KK Gradina" i odbojkaški klub "OK Gradina" te rukometni klub "Srebrenik 04". Gradina je prije rata bila među najboljim timovima u Bosni i Hercegovini.
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Franjo Bosanac, renesansni kompozitor.
- Izudin Kešetović, stručnjak za finansije i monetarno-kreditnu politiku
- Mehmed Nurkanović, predsjednik Udruženja matematičara TK
- Haris Vikalo, profesor na University of Texas, dobitnik NSF CAREER nagrade
- Fadmar Osmić, CERN naučnik
- Tomo Babić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tuzlanskog kantona od 2001 do 2003 godine.
- Hašim Muharemović, epidemiolog, sazlija, tekstopisac i umjetnik
- Ešref Berbić, pisac za djecu
- Vedin Musić, nogometaš
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Lokalni izbori 2024 - Srebrenik". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
- ↑ "Praistorijska gradina na lokalitetu Grabovik – Zaketuša iznad sela Straža, arheološko područje". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.[mrtav link]
- ↑ Kavur, M. B. (2022). "New Late Bronze Age Hoard from Srebrenik: A Preliminary Report". Godišnjak/Jahrbuch. 45: 53–62. doi:10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-45.72. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Srednjovjekovna historija Srebrenika". Grad Srebrenik. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 "Srebrenik". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 "Stari grad Srebrenik, historijsko područje". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 13. 5. 2026. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 4 5 6 "Geografija Srebrenika". Grad Srebrenik. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Zakon o Gradu Srebrenik" (PDF). Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Federalni Zavod za statistiku". Arhivirano s originala, 17. 5. 2006. Pristupljeno 17. 5. 2006.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 98/9)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 8. 5. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 5. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 5. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 5. 2016.
- ↑ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 19. 10. 2012. Pristupljeno 22. 1. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt grada Srebrenika Arhivirano 5. 8. 2020. na Wayback Machine
.svg){kind=small}
| Naseljena mjesta |
| |
|---|---|---|