Ljubinje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma Ljubinje pogledajte Ljubinje (čvor).
Koordinate: 42°57′N 18°5′E / 42.950°N 18.083°E / 42.950; 18.083
Ljubinje
Grad i općina
Ljubinje-coa-BiH.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Ljubinje
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Ljubinje
Koordinate 42°57′N 18°5′E / 42.950°N 18.083°E / 42.950; 18.083
Površina
 - Općina 326 km2
Stanovništvo
 - Općina 4 172
Gustoća
 - Općina 13 /km2 
Gradonačelnik Budinčić Vesko[1] (SDS)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 88 380
Pozivni broj (+387) 59
Matični broj općine 20338
Web stranica: Općina Ljubinje

Ljubinje je grad koji se nalazi u istočnom dijelu Hercegovine na putu između Trebinja i Mostara.

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Ljubinja

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ljubinje imala je 4.172 stanovnika, raspoređenih u 21 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Ljubinje, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je dio naseljenog mjesta Bančići.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Ljubinje, popis 1991.

ukupno: 4.172

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Ljubinje, popis 1991.

ukupno: 2.265

Mjesne zajednice, 1991.

  • MZ Bančići - obuhvata naseljena mjesta: Bančići, Gleđevci, Mišljen, Obzir, Pocrnje i Pustipusi
  • MZ Ljubinje - obuhvata naseljena mjesta: Dubočica, Grablje, Gradac, Kapavica, Krajpolje, Kruševica, Ljubinje, Rankovci, Vođeni i Žabica
  • MZ Vlahovići - obuhvata naseljena mjesta: Ubosko i Vlahovići
  • MZ Žrvanj - obuhvata naseljena mjesta: Ivica, Krtinje i Žrvanj


Narodnosni sastav stanovništva općine Ljubinje, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991.
mjesna zajednica ukupno Srbi Bošnjaci Hrvati Jugoslaveni ostali
MZ Bančići 401 286 78 36 0 1
MZ Ljubinje 3,211 2,941 215 3 19 33
MZ Vlahovići 311 272 39 0 0 0
MZ Žrvanj 249 249 0 0 0 0
ukupno 4,172 3,748 (89,83%) 332 (7,95%) 39 (0,93%) 19 (0,45%) 34 (0,81%)

Privreda

Stanovništvo se u poslednjih petnestak godina bavi uglavnom poljoprivredom. Glavna poljoprivredna kultura, duhan, u posljednje vrijeme doživljava najteže trenutke od njegovog dolaska na ove terene. Uzroci takvog stanja nalaze se u neorganizovanoj proizvodnji i otkupu od strane države tako da su poljoprivredni proizvođači prepušteni na milost i nemilost haosu tržišta i privatnim otkupljivačima. Stočarstvo kao grana poljoprivrede koja je nekada bila veoma razvijena u Ljubinjskom kraju palo je na nizak nivo zbog neplanskog klanja stoke u poslijeratnom periodu tako da je stočni fond desetkovan. Nekada poznati voćarski kraj trenutno ima nekoliko manjih plantaža višnje u fazi podizanja. Pravci razvoja poljorivrede trebali bi se kretati u podizanju voćarstva (jabuka, šljiva, visnja), vinogradarstva i obnova stocarske proizvodnje.

Historija

Prvi put se u pisanim izvorima spominje u 14. vijeku. Područje Ljubinja prepoznatljivo je po vlaškim skupinama i nekropolama stećaka koji ukazuju na srednjovjekovnu životnost. Razvijeno je bilo stočarstvo i prateća trgovina stokom kako to pokazuje primjer Raja Bratoslavića iz Ljubinja koji je 1352. prodao jednu tovarnu životinju u Dubrovniku. Mladići sa ovog područja odlaze na službu i izučavanje zanata na obližnje dubrovačko područje kako to pokazuje primjer Ratka Miločića iz 1393. godine. Na početku osmanske vladavine na ovim podrucjima Ljubinje je bilo centar za istočnu Hercegovinu čije su ingirencije dosezale na istoku do granice sa Crnom Gorom i na zapadu do Mostara, obuhvatajući i Mostar.

Poznate osobe

Reference

Vanjski linkovi


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Ljubinje koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: