Kalinovik
Kalinovik | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Kalinovik | |
.jpg) Kalinovik | |
 Grb | |
 Općina Kalinovik u Bosni i Hercegovini | |
  Kalinovik | |
| Koordinate: 43°30′15″N 18°26′49″E / 43.504208°N 18.446937°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Radomir Sladoje[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 679,50 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 3,01 km2 |
| Nadmorska visina | 1.070 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 2.029 |
| • Općina (gustoća) | 2,99 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1.040 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 345,51 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 230 |
| Pozivni broj | (+387) 57 |
| Matični broj | 209961[2] |
| Matični broj općine | 20249 |
| Veb-sajt | www |
Kalinovik je bosanskohercegovačka općina i naseljeno mjesto koji se nalazi šezdesetak kilometara južno od Sarajeva na nadmorskoj visini oko 1070 m. Graniči sa općinama Foča (Republika Srpska), Foča (Federacija Bosne i Hercegovine), Konjic, Nevesinje, Gacko i Trnovo.
Historija
Historijski izvori i materijalni ostaci svjedoče o dugom kontinuitetu naseljenosti ovog prostora.[3][3][4]
Područje današnjeg Kalinovika naseljeno je od davnina, o čemu svjedoče različita arheološka nalazišta i ostaci starijih kultura na širem prostoru općine.[3] U srednjem vijeku ovaj kraj se vezuje za župe Zagorje i Viševa, a u okolini su sačuvani ostaci srednjovjekovnih utvrđenja i nekropola sa stećcima.[5][6]
Nakon osmanskog osvajanja prostor Kalinovika uklopljen je u administrativni i privredni sistem Osmanskog carstva, dok je nakon Berlinskog kongresa 1878. dospio pod upravu Austro-Ugarske.[5] Tokom 20. stoljeća Kalinovik je ostao mala planinska sredina čiji su društveni razvoj određivali stočarstvo, lokalna trgovina i saobraćajna povezanost sa susjednim krajevima istočne Bosne i Hercegovine.[5]
Kalinovik u 20. stoljeću
Pred rat u Bosni i Hercegovini Kalinovik je bio etnički mješovita općina. Prema podacima o popisu stanovništva, općina je 1991. imala 4.249 stanovnika, dok je prema popisu iz 2013. broj stanovnika pao na 2.029, uz izrazito izmijenjenu nacionalnu strukturu.[7][8]
Rat u Bosni i Hercegovini
Prema sudski utvrđenim činjenicama, bošnjačko stanovništvo je već u maju 1992. bilo podvrgnuto ograničenjima kretanja, a 11. juna 1992. srpske oružane snage proglasile su općinu ratnom zonom, čime je položaj civila dodatno pogoršan.[4]
U periodu od maja 1992. do marta 1993. na području općine počinjen je širok spektar zločina nad bošnjačkim civilima, uključujući progon, nezakonita zatvaranja, ubistva, silovanja, prisilne nestanke, uništavanje imovine i druge oblike zlostavljanja.[9] Sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da su Ratko Bundalo, kao komandant Taktičke grupe Kalinovik, i Neđo Zeljaja, kao komandir Stanice milicije u SJB Kalinovik, učestvovali u progonu bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik.[9]
Među glavnim mjestima zatočenja bili su Osnovna škola „Miladin Radojević“, Policijska stanica u Kalinoviku i logor „Barutni magacin“.[4][9] Prema prvostepenoj presudi Suda BiH, u školi „Miladin Radojević“ od juna do septembra 1992. nezakonito je zatvarano bošnjačko stanovništvo, a zatočenici su bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju.[9] Sudski utvrđene činjenice također navode da je od septembra 1992. do marta 1993. više osoba bilo zatočeno i u Policijskoj stanici u Kalinoviku, gdje su neki od njih pretučeni i maltretirani.[4]
Posebno se izdvajaju zločini počinjeni nad zatočenicima iz logora „Barutni magacin“. Prema sudskim i novinarskim izvorima, 5. augusta 1992. dio zatočenika je odveden iz logora i ubijen na više lokacija, uključujući Mehka brda kod Jelašaca i Ratine na području Foče.[10][11] U izvještajima o ekshumacijama navodi se da je na Mehkim brdima pronađeno deset tijela, a da su žrtve ubijene vatrenim oružjem.[10]
Tokom rata razorene su i kalinovičke džamije, što sudski utvrđene činjenice navode kao dio šireg progona i uništavanja bošnjačke zajednice na tom prostoru.[4]
Za zločine počinjene u Kalinoviku vođeno je više postupaka pred domaćim pravosuđem. Sud Bosne i Hercegovine je 2009. donio prvostepenu presudu protiv Bundala i Zeljaje, a Apelaciono vijeće je 2011. pravomoćno osudilo Bundala na 22, a Zeljaju na 15 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti.[9][11]
Poslijeratni period i sjećanje
Porodice žrtava i preživjeli i dalje obilježavaju mjesta zatočenja i stradanja. Prema izvještaju Detektora iz 2022. godine, u Kalinoviku je obilježena 30. godišnjica zločina nad 121 ubijenim Bošnjakom iz ovog kraja, dok se za desetinama nestalih još tragalo.[12]
Na području Kalinovika i nakon rata su pronalažene masovne grobnice. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 2021. saopćilo da su u kalinovičkom kraju pronađeni posmrtni ostaci više osoba, a Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) je iste godine utvrdila da masovna grobnica u Dobrom Polju sadrži ostatke najmanje deset žrtava povezanih sa genocidom u Srebrenici iz jula 1995.[13][14]
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kalinovik se nalaze sljedeći spomenici:
- Nekropola sa stećcima Čengića Bare, historijsko područje,
- Nekropola sa stećcima Gvozno, historijsko područje.[15]
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalinovik imala je 4.667 stanovnika, raspoređenih u 73 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio općine Kalinovik je ušao u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta Gapići i Ljuta, te dijelovi naseljenih mjesta: Brda, Dragomilići, Hotovlje, Luko, Ljusići, Polje, Rajac i Zelomići.
Nacionalni sastav stanovništva – općina Kalinovik
| Sastav stanovništva – općina Kalinovik | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[16] | 1991.[17] | 1981.[18] | 1971.[19] | 1961.[20] | |||
| Osoba | 2 029 (100,0%) | 4 667 (100,0%) | 6 597 (100,0%) | 9 458 (100,0%) | 7 319 (100,0%) | ||
| Srbi | 1 947 (95,96%) | 2 826 (60,55%) | 3 691 (55,95%) | 5 536 (58,53%) | 4 750 (64,90%) | ||
| Bošnjaci | 57 (2,809%) | 1 716 (36,77%)1 | 2 681 (40,64%)1 | 3 796 (40,14%)1 | 2 384 (32,57%)1 | ||
| Hrvati | 8 (0,394%) | 17 (0,364%) | 29 (0,440%) | 44 (0,465%) | 67 (0,915%) | ||
| Crnogorci | 6 (0,296%) | – | 35 (0,531%) | 41 (0,433%) | 13 (0,178%) | ||
| Bosanci | 4 (0,197%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 3 (0,148%) | 62 (1,328%) | 12 (0,182%) | 21 (0,222%) | 14 (0,191%) | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,099%) | 46 (0,986%) | 148 (2,243%) | 20 (0,211%) | 88 (1,202%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,049%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,049%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,015%) | – | 1 (0,014%) | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 2 (0,027%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kalinovik
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kalinovik | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[16] | 1991.[17] | 1981.[18] | 1971.[19] | 1961.[20] | |||
| Osoba | 1 040 (100,0%) | 1 385 (100,0%) | 1 196 (100,0%) | 795 (100,0%) | 703 (100,0%) | ||
| Srbi | 1 024 (98,46%) | 1 061 (76,61%) | 902 (75,42%) | 670 (84,28%) | 622 (88,48%) | ||
| Bošnjaci | 7 (0,673%) | 244 (17,62%)1 | 200 (16,72%)1 | 89 (11,19%)1 | 22 (3,129%)1 | ||
| Crnogorci | 5 (0,481%) | – | 28 (2,341%) | 10 (1,258%) | 9 (1,280%) | ||
| Hrvati | 2 (0,192%) | 4 (0,289%) | 9 (0,753%) | 6 (0,755%) | 17 (2,418%) | ||
| Ostali | 2 (0,192%) | 46 (3,321%) | 7 (0,585%) | 8 (1,006%) | 2 (0,284%) | ||
| Jugoslaveni | – | 30 (2,166%) | 50 (4,181%) | 12 (1,509%) | 29 (4,125%) | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 2 (0,284%) | ||
Reference
- ↑ "Kalinovik". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- 1 2 3 "Историја општине Калиновик". Opština Kalinovik. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 4 5 "Kalinovik – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH". Detektor. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 "Kalinovik". Tourist organization of Republic of Srpska. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Gvozno, Kalinovik, RS". Stećci UNESCO World Heritage. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Popis 2013 u BiH – Kalinovik". Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Popis 2013 u BiH – Kalinovik". Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 3 4 5 "Ratko Bundalo i Neđo Zeljaja oglašeni krivim za zločine protiv čovječnosti, Đorđislav Aškraba oslobođen optužbi". Sud Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Bundalo i ostali: Zapisi o ekshumacijama". Detektor. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- 1 2 "Bundalo i ostali: Preinačena prvostepena presuda". Detektor. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Victims' Families Walk 'Route of Death' in Bosnia's Kalinovik". Detektor. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "The Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina". Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Victims Found in Mass Grave in Kalinovik Linked to July 1995 Srebrenica Genocide". International Commission on Missing Persons. Pristupljeno 12. 3. 2026.
- ↑ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kalinovik)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 16. 11. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 11. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 11. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi
- Zvanični sajt općine Kalinovik Arhivirano 31. 3. 2022. na Wayback Machine
.svg){kind=small}
