Hercegovačko-neretvanski kanton

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Hercegovačko-neretvanski kanton
Hercegovačko-neretvanski kanton (hr)
Херцеговачко-неретвански кантон (sr)
kanton
Flag of Herzegovina-Neretva.svg
Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Mostar
Površina 4.401.0 [1] km2
Stanovništvo 222,007[2] (2013[2])
Gustoća 50.45 /km2 
Vlada
 - Premijer Nevenko Herceg
Pozivni broj 036
Hercegovačko-neretvanski kanton u BiH
Veb-sajt: Vlada HNK

Hercegovačko-neretvanski kanton (skraćeno: HNK) jedan je od 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Mostara i još osam općina.[1]

Hercegovačko-neretvanski kanton na sjeveru graniči sa Srednjobosanskim kantonom, na sjeveroistoku sa Kantonom Sarajevo, na istoku sa Republikom Srpskom, na jugozapadu sa Hrvatskom, na zapadu sa Zapadnohercegovačkim kantonom i na sjeverozapadu sa Kantonom 10. Sa 222.278 stanovnika (2013) i 50,45 stanovnika/km2 HNK je šesti po broju stanovnika i osmi po naseljenosti među kantonima FBiH. Površina kantona iznosi 4.401 km2 (nakon Kantona 10 najveći kanton), što čini 16,85% površine Federacije i 8,59% teritorije Bosne i Hercegovine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Geografija Hercegovačko-neretvanskog kantona

Nalazi se u Hercegovini, sa sjedištem u Mostaru.

Hercegovačko-neretvanski kanton se prostire od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice kod Dubrovnika na jugu. HNK odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke Neretve (po kojoj je kanton dobio ime) i njene pritoke (Rama, Trebižat, Krupa i Bregava) te primorski pojas i Jadransko more kod Neuma.[3]

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona postoje dva parka prirode: Park prirode Hutovo Blata u blizini Čapljine i Park prirode Bilidinje u blizini Jablanice i Posušja.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prije rata u Bosni i Hercegovini, današnje općine Istočni Mostar i Berkovići bili su dio Mostara i Stoca, dok je Ivanica bila dio općine Trebinje.

Historija današnjeg Hercegovačko-neretvanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Kanton zvanično je konstituiran 23. decembra 1996. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.[4]

Politika i administracija[uredi | uredi izvor]

Hercegovačko-neretvanski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Hercegovačko-neretvanski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Hercegovačko-neretvanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini kantona. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu HNK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).[5]

Na lokalnom nivou građani Hercegovačko-neretvanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u gradu Mostaru i još osam općina.

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013) Gustoća (km2) Površina (km2)
Čapljina 32 26.157 102,2 256
Čitluk 21 18.140 100,2 181
Jablanica 33 10.111 33,6 301
Konjic 168 25.148 21,5 1.169
Grad Mostar 60 105.797 90 1.175
Neum 27 4.653 20,7 225
Prozor-Rama 56 14.280 29,9 477
Ravno 54 3.219 11,3 286
Stolac 26 14.502 43,8 331
Hercegovačko-neretvanski kanton 477 222.007 50,45 4.401

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Hercegovačko-neretvanski kanton prema rezultatima popisa stanovništva 2013. godine ima 222.007 stanovnika (šesti u FBiH), dok gustoća iznosi 50,45 stanovnika/km2, čime je nakon Bosansko-podrinjskog i Kantona 10 najrjeđe naseljeni kanton.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika HNK iznosi 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 69% i udio osoba između 0-14 godina 17,8%.[6]

2013. godine ukupan broj domaćinstava iznosio je 68.121, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (14.958 ili 21,96%), četiri člana (14.116 ili 20,72%) i tri člana (13.109 ili 19,24%).[7]

Sastav stanovništva – kanton HNK
2013.[1]1991.[1]
Osoba222 007 (100,0%)182 313 (100,0%)
Hrvati118 297 (53,29%)85 340 (46,81%)
Bošnjaci92 005 (41,44%)1 68 391 (37,51%)
Srbi6 432 (2,897%)21 875 (12,00%)
Ostali5 273 (2,375%)2 252 (1,235%)
Jugoslaveni4 455 (2,444%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
Mostar, glavni grad kantona.
Neum, jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more.

Privreda i infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najjače privredne grane prema broju zaposlenih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (stanje: August 2017) su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Privredno sjedište kantona je njegov glavni grad Mostar.[8]

Industrija[uredi | uredi izvor]

Proizvodni sektor je nakon tercijalnog najjači sektor privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona. Najjače grane tog sektora u HNK su prerađivačka industrija i proizvodnja električne energije.

Stari most u Mostaru, jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Bosni i Hercegovini i spomenik uvršten na listu Svjetske baštine UNESCO-a
  • Prerađivačka industrija broji ukupno 6.798 zaposlenih (August 2017). Najjače industrijske grane u HNK su vojna (npr. Igman u Konjicu), metaloprerađivačka (npr. Aluminij u Mostaru) i prehrambena industrija (npr. Hepok u Mostaru)
  • Proivodnja električne energije je također važna privredna grana u HNK. Proizvodnja struje se većinom odvija u hidroelektranama na rijeci Neretvi i njezinim pritocima, koji su većinom u vlasništvu Elektroprivrede HZHB (većina proizvdene struje EP HZHB dolazi iz tih hidroelektrana).

Turizam[uredi | uredi izvor]

Željeznički most preko Neretve, južno od Jablanice

Hercegovačko-neretvanski kanton sa svojim prirodnim parkovima i brojnim prironim ljepotama ima veliki turistički potencijal. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku 2014. godine HNK je posjetilo 104.006 stranih turista te je ostvareno 208.647 noćenja. Najveće turističke atrakcije u HNK su Stari grad u Mostaru, Blagaj kod Mostara, Međugorje i Neum (jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more).[9][10]

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Putevi[uredi | uredi izvor]

Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M2 (Klek-Zaton Doli), M6 (Grude-Trebinje) i M6.1 (Resanovci-Gacko)

Sa juga na sjever: Autoput A1 (Svilaj-Bijača), Magistralni put M17 (Bosanski Šamac-Čapljina) i M17.3 (Čapljina-Neum)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosi 362,68 kilometara.[11]

Željeznica[uredi | uredi izvor]
Magistralni put M17 kod Počitelja

Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolazi pruga Ploče-Sarajevo, na koju su povezani Konjic, Mostar, Jablanica i Čapljina. Dužina pruga u HNK iznosi 126,2 kilometara, dok ukupni broj željezničkih stanica i stajališta iznosi 28, od kojih tri imaju priključak na mrežu brzih vozova.

Aviopromet[uredi | uredi izvor]

Međunarodni aerodrom Mostar (OMO) je nakon Sarajevskog i Tuzlanskog aerodroma treći najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 53.618 putnika (2016).[12]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoji ukupno 33 srednje škole (28 državnih i pet privatnih) te brojne osnovne škole. U HNK postoji ukupno tri univerziteta:[13][14][15]

Zdravstvo[uredi | uredi izvor]

Glavne bolnice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su Univerziteska klinička bolnica i Kantonalna bolnica "Dr Safet Mujić" u Mostaru. Pored toga, postoje još brojni domovi zdravlja.

Politika[uredi | uredi izvor]

Premijer[uredi | uredi izvor]

Trenutni premijer kantona je Nevenko Herceg iz HDZ BiH.

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2014. godine, sačinjava 30 zastupnika.[19]

Stranka Broj
glasova
% Mandati
Koalicija (HDZ BIH, HSS BiH, HKDU BIH i HSP H-B)[20] 31.910 32,25 11
SDA 20.610 20,83 7
HDZ 1990 8.916 9,01 3
SBB BIH 8.308 8,40 3
SDP BIH 7.645 7,73 3
Demokratska fronta 5.619 5,68 2
BPS 3.646 3,69 1

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d "Hercegovačko-neretvanski kanton". nasbih.com. Pristupljeno 9. 12. 2015. 
  2. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013." (PDF). popis2013.ba. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. juni 2016. Arhivirano s originala, 24. 12. 2017. 
  3. ^ Skuhan, Jasmin (16. 4. 2012). "O Županiji". VLADA HNŽ-K. Pristupljeno 31. 12. 2017. 
  4. ^ Skuhan, Jasmin (16. 4. 2012). "Ustav HNŽ". VLADA HNŽ-K. Pristupljeno 31. 12. 2017. 
  5. ^ "Napokon izabrana Vlada HNK! - BHRT". BHRT. 23. 9. 2015. Pristupljeno 31. 12. 2017. 
  6. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima". zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje Kantona Sarajevo. Pristupljeno 31. 12. 2017. 
  7. ^ "Rezultati popisa 2013". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 31. 12. 2017. 
  8. ^ "Statistički bilten za Novembar 2017". szzhnz-k.ba. Zavod za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  9. ^ "Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama". fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  10. ^ "Biznis.ba - HNK iz godine u godinu bilježi rast broja turista". Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  11. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  12. ^ (www.promotim.ba), Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka | Developed by Promotim. "Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!". 6yka.com. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  13. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  14. ^ "Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  15. ^ "Prvi put u svojoj povijesti Neum će dobiti srednju školu". www.hercegovina.info. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  16. ^ "UNMO.BA | Univerzitet". www.unmo.ba. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  17. ^ "Sveučilište u Mostaru". Sveučilište u Mostaru. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  18. ^ "O Sveučilištu". Sveučilište Hercegovina. 15. 9. 2014. Pristupljeno 1. 1. 2018. 
  19. ^ Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine
  20. ^ Koalicijske liste

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]