Kreševo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kreševo
Općina i naseljeno mjesto
Općina Kreševo
Službeni grb Kreševo
Grb
Općina Kreševo u Bosni i Hercegovini
Općina Kreševo u Bosni i Hercegovini
Kreševo nalazi se u Bosna i Hercegovina
Kreševo
Kreševo
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°51′56.7″N 18°02′28.1″E / 43.865750°N 18.041139°E / 43.865750; 18.041139Koordinate: 43°51′56.7″N 18°02′28.1″E / 43.865750°N 18.041139°E / 43.865750; 18.041139
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSrednjobosanski
Vlada
 • NačelnikRenato Pejak[1] (HDZ)
Površina
 • Općina146,66 km2
 • Naseljeno mjesto5,60 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina5.273
 • Općina (gustoća)35,95 /km2
 • Naseljeno mjesto1.025
 • Naseljeno mjesto (gustoća)183,04 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj71 260
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj128899[2]
Matični broj općine10545
Veb-sajtwww.kresevo.ba

Kreševo je naseljeno mjesto i općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1025 stanovnika u samom mjestu i oko 5273 stanovnika u općini. poznat je po čuvenom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva, na obalama rijeka Kreševčice i Dragušnice. Južnim dijelom općine protječe Crna Rijeka koja se ulijeva u Lepenicu. Cijelo područje općine pripada slivu rijeke Bosne. Nadmorska visina mu je 640 m. Kreševska općina prostire se na 149 km2, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.

Na području općine su planine i visovi: Čubren, Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meoršje, Bitovnja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove šume čine 70% općinskog prostora.

Oberska pećina nalazi se iznad sela Vranci, koje je 2 km. udaljeno od općinskog središta Kreševa. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica. Ulaz u pećinu nalazi se 740 metara nadmorske visine. Pećina predstavlja srednjovijekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-žive i ustvari je posljednji rudnik ovakog tipa na ovim prostorima. Klima je planinska umjereno kontinentalna. Prosječna godišnja temperatura u središnjem dijelu općine od 6 do 8 °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se između 900 i 1750 mm.

Historija[uredi | uredi izvor]

U pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. vijeku Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo je radila fabrika kovanog alata "Čelik Kreševo" i ćilimara. Kreševo je poznato po rudnicima barita, željeza, bakra, srebra i žive. Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. vijeka. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. vijeka. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i Deževice. Župa Kreševo djeluje od 14. vijeka, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 vjernika.

Historijsko gradsko područje[uredi | uredi izvor]

Osnovna karakteristika Kreševa po kojoj se razlikuje od drugih bosanskih naselja, je sačuvana srednjovjekovna prostorna organizacija. Iako je centralni dio naselja, današnja ulica Fra Grge Martića, u doba Otomanske imperije nosio karakteristično ime Čaršija, on je i dalje ostao i zona rada i zona stanovanja. Na taj način, u Kreševu je sačuvan srednjovjekovni urbani koncept po kome se na jednom mjestu proizvodilo, trgovalo i stanovalo.

Historijsko gradsko područje Kreševo proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] Nacionalni spomenik čine svi objekti koji se nalaze uz ulicu Fra Grge Martića, objekti smješteni uz ulicu Obala i pojedinačni objekti u mahalama.

Hadži Hasanova džamija podignuta je 1709. godine, prema vakufnami u Gazi Husref-begovoj biblioteci u Sarajevu, kojom neki Hadži Hasan zavještava izvjesne objekte za ovu džamiju. Uz džamiju je groblje, a nekad je bio i mekteb. Oštećena je u ratu 1992-95, i obnovljena 2003.

Tu je i nekoliko objekata ambijentalne vrijednosti (kuća Augustina Kristića, kuće porodica Šakotić, Martinčević, Čizmić, Tukić, Bilajac, Zovko, Aždajić, Marković, Ahbabović, Jurić). Kreševo je nekada imalo 15-20 vodenica, od kojih su sačuvane samo dvije, u ruševnom stanju

Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Općina Kreševo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – općina Kreševo
2013.1991.1981.[4]1971.[5]
Osoba5 273 (100,0%)6 731 (100,0%)6 766 (100,0%)6 941 (100,0%)
Hrvati4 149 (78,68%)4 714 (70,03%)5 012 (74,08%)5 284 (76,13%)
Bošnjaci1 014 (19,23%)1 1 531 (22,75%)1 1 498 (22,14%)1 1 484 (21,38%)
Nisu se izjasnili28 (0,531%)
Srbi26 (0,493%)34 (0,505%)54 (0,798%)118 (1,700%)
Muslimani18 (0,341%)
Bosanci12 (0,228%)
Bosanci i Hercegovci9 (0,171%)
Ostali5 (0,095%)201 (2,986%)63 (0,931%)16 (0,231%)
Slovenci3 (0,057%)5 (0,072%)
Nepoznato3 (0,057%)
Jugoslaveni2 (0,038%)251 (3,729%)128 (1,892%)23 (0,331%)
Makedonci2 (0,038%)3 (0,044%)1 (0,014%)
Albanci1 (0,019%)4 (0,059%)
Ukrajinci1 (0,019%)
Crnogorci4 (0,059%)10 (0,144%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naseljeno mjesto Kreševo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kreševo
2013.1991.1981.[4]1971.[5]
Osoba1 025 (100,0%)1 433 (100,0%)1 314 (100,0%)1 207 (100,0%)
Hrvati821 (80,10%)937 (65,39%)919 (69,94%)877 (72,66%)
Bošnjaci164 (16,00%)1 305 (21,28%)1 278 (21,16%)1 240 (19,88%)
Nisu se izjasnili16 (1,561%)
Srbi11 (1,073%)15 (1,047%)38 (2,892%)51 (4,225%)
Bosanci3 (0,293%)
Slovenci2 (0,195%)5 (0,414%)
Bosanci i Hercegovci2 (0,195%)
Ostali2 (0,195%)50 (3,489%)1 (0,076%)2 (0,166%)
Jugoslaveni1 (0,098%)126 (8,793%)73 (5,556%)22 (1,823%)
Makedonci1 (0,098%)2 (0,152%)1 (0,083%)
Albanci1 (0,098%)2 (0,152%)
Nepoznato1 (0,098%)
Crnogorci1 (0,076%)9 (0,746%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kreševo". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Historijsko gradsko područje Kreševo". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]