Kreševo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja, pogledajte Kreševo.
Koordinate: 43°51′56.7″N 18°02′28.1″E / 43.865750°N 18.041139°E / 43.865750; 18.041139
Kreševo
(Općina i naselje)
Panorama Kreševa
Panorama Kreševa
Kresevo grb.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Kreševo
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Central Bosnia.svg Srednjobosanski
Općina Kreševo
Koordinate 43°51′56.7″N 18°02′28.1″E / 43.865750°N 18.041139°E / 43.865750; 18.041139
Površina
 - Naselje 4.5 km2
 - Općina 149 km2
Stanovništvo
 - Naselje 1.078 (2013)
 - Općina 5.638 (2013)
Gustoća
 - Naselje 239.56 /km2 
 - Općina 37.84 /km2 
Gradonačelnik Renato Pejak[1] (HDZ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 260
Pozivni broj (387) 030
Matični broj 128899[2]
Matični broj općine 10545
Kreševo u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Kreševo

Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1.300 stanovnika u samom mjestu i oko 6.700 stanovnika u općini (1991). poznat je po čuvenom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.[3]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva, na obalama rijeka Kreševčice i Dragušnice. Južnim dijelom općine protječe Crna Rijeka koja se ulijeva u Lepenicu. Cijelo područje općine pripada slivu rijeke Bosne. Nadmorska visina mu je 640 m. Kreševska općina prostire se na 149 km2, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.

Na području općine su planine i visovi: Čubren, , Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meoršje, Bitovnja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove šume čine 70% općinskog prostora.

Oberska pećina nalazi se iznad sela Vranci, koje je 2 km. udaljeno od općinskog središta Kreševa. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica. Ulaz u pećinu nalazi se 740 metara nadmorske visine. Pećina predstavlja srednjovijekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-žive i ustvari je posljednji rudnik ovakog tipa na ovim prostorima.

U historiji je imala karaktersitiku prometne izoliranosti jer je izvan glavnih prometnih veza Bosne i Hercegovine, što se i danas osjeća. Sada je ipak u blizini prošao autoput A-1.

Klima je planinska umjereno kontinentalna. Prosječna godišnja temperatura u središnjem dijelu općine od 6 do 8 °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se između 900 i 1750 mm.

Historija[uredi | uredi izvor]

U pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. vijeku Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo je radila fabrika kovanog alata "Čelik Kreševo" i ćilimara. Kreševo je poznato po rudnicima barita, željeza, bakra, srebra i žive. Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. vijeka. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. vijeka. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i Deževice. Župa Kreševo djeluje od 14. vijeka, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 vjernika.

Historijsko gradsko područje[uredi | uredi izvor]

Osnovna karakteristika Kreševa po kojoj se razlikuje od drugih bosanskih naselja, je sačuvana srednjovjekovna prostorna organizacija. Iako je centralni dio naselja, današnja ulica Fra Grge Martića, u doba Otomanske imperije nosio karakteristično ime Čaršija, on je i dalje ostao i zona rada i zona stanovanja. Na taj način, u Kreševu je sačuvan srednjovjekovni urbani koncept po kome se na jednom mjestu proizvodilo, trgovalo i stanovalo.

Historijsko gradsko područje Kreševo proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [4] Nacionalni spomenik čine svi objekti koji se nalaze uz ulicu Fra Grge Martića, objekti smješteni uz ulicu Obala i pojedinačni objekti u mahalama.

Hadži Hasanova džamija podignuta je 1709. godine, prema vakufnami u Gazi Husref-begovoj biblioteci u Sarajevu, kojom neki Hadži Hasan zavještava izvjesne objekte za ovu džamiju. Uz džamiju je groblje, a nekad je bio i mekteb. Oštećena je u ratu 1992-95, i obnovljena 2003.

Tu je i nekoliko objekata ambijentalne vrijednosti (kuća Augustina Kristića, kuće porodica Šakotić, Martinčević, Čizmić, Tukić, Bilajac, Zovko, Aždajić, Marković, Ahbabović, Jurić).

Kreševo je nekada imalo 15-20 vodenica, od kojih su sačuvane samo dvije, u ruševnom stanju


Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kreševo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – općina Kreševo
2013.[3] 1991.[3] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 5 638 (100,0%) 6 731 (100,0%) 6 766 (100,0%) 6 941 (100,0%)
Hrvati 4 714 (70,03%) 5 012 (74,08%) 5 284 (76,13%)
Bošnjaci 1 1 531 (22,75%) 1 1 498 (22,14%) 1 1 484 (21,38%)
Jugoslaveni 251 (3,729%) 128 (1,892%) 23 (0,331%)
Ostali 201 (2,986%) 63 (0,931%) 16 (0,231%)
Srbi 34 (0,505%) 54 (0,798%) 118 (1,700%)
Crnogorci 4 (0,059%) 10 (0,144%)
Albanci 4 (0,059%)
Makedonci 3 (0,044%) 1 (0,014%)
Slovenci 5 (0,072%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Kreševo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Kreševo
2013.[7] 1991.[7] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 1 078 (100,0%) 1 433 (100,0%) 1 314 (100,0%) 1 207 (100,0%)
Hrvati 937 (65,39%) 919 (69,94%) 877 (72,66%)
Bošnjaci 1 305 (21,28%) 1 278 (21,16%) 1 240 (19,88%)
Jugoslaveni 126 (8,793%) 73 (5,556%) 22 (1,823%)
Ostali 50 (3,489%) 1 (0,076%) 2 (0,166%)
Srbi 15 (1,047%) 38 (2,892%) 51 (4,225%)
Makedonci 2 (0,152%) 1 (0,083%)
Albanci 2 (0,152%)
Crnogorci 1 (0,076%) 9 (0,746%)
Slovenci 5 (0,414%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kreševo". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 9. 11. 2015. 
  3. ^ a b c "Općina Kreševo". nasbih.com. Pristupljeno 9. 11. 2015. 
  4. ^ "Historijsko gradsko područje Kreševo". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015. 
  7. ^ a b "Naselje Kreševo". nasbih.com. Pristupljeno 9. 11. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]