Kreševo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°52′N 18°03′E / 43.867°N 18.050°E / 43.867; 18.050
Kreševo
(Općina i naselje)
Panorama Kreševa
Panorama Kreševa
Kresevo grb.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Kreševo
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Central Bosnia.svg Srednjobosanski
Općina Kreševo
Koordinate 43°52′N 18°03′E / 43.867°N 18.050°E / 43.867; 18.050
Površina
 - Naselje 4.5 km2
 - Općina 149 km2
Stanovništvo
 - Naselje 1.078 (2013)
 - Općina 5.638 (2013)
Gustoća
 - Naselje 239.56 /km2 
 - Općina 37.84 /km2 
Gradonačelnik Radoje Vidović [1] (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 260
Pozivni broj (387) 030
Matični broj 128899[2]
Matični broj općine 10545
Kreševo u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Kreševo

Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1.300 stanovnika u samom mjestu i oko 6.700 stanovnika u općini (1991). poznat je po čuvenom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.[3]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva, na obalama rijeka Kreševčice i Dragušnice. Južnim dijelom općine protječe Crna Rijeka koja se ulijeva u Lepenicu. Cijelo područje općine pripada slivu rijeke Bosne. Nadmorska visina mu je 640 m. Kreševska općina prostire se na 149 km2, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.

Na području općine su planine i visovi: Čubren, , Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meoršje, Bitovnja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove šume čine 70% općinskog prostora.

Oberska pećina nalazi se iznad sela Vranci, koje je 2 km. udaljeno od općinskog središta Kreševa. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica. Ulaz u pećinu nalazi se 740 metara nadmorske visine. Pećina predstavlja srednjovijekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-žive i ustvari je posljednji rudnik ovakog tipa na ovim prostorima.

U historiji je imala karaktersitiku prometne izoliranosti jer je izvan glavnih prometnih veza Bosne i Hercegovine, što se i danas osjeća. Sada je ipak u blizini prošao autoput A-1.

Klima je planinska umjereno kontinentalna. Prosječna godišnja temperatura u središnjem dijelu općine od 6 do 8 °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se između 900 i 1750 mm.

Historija[uredi | uredi izvor]

U pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. vijeku Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo je radila fabrika kovanog alata "Čelik Kreševo" i ćilimara. Kreševo je poznato po rudnicima barita, željeza, bakra, srebra i žive. Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. vijeka. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. vijeka. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i Deževice. Župa Kreševo djeluje od 14. vijeka, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 vjernika.

Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kreševo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva - općina Kreševo
2013.[3] 1991.[3] 1981.[5] 1971.[4]
Osoba 1 5638 (100,0%) 6731 (100,0%) 6766 (100,0%) 6941 (100,0%)
Bošnjaci - 2 1531 (22,75%) 3 1498 (22,14%) 4 1484 (21,38%)
Srbi - 34 (0,505%) 54 (0,798%) 118 (1,700%)
Makedonci - - 3 (0,044%) 1 (0,014%)
Crnogorci - - 4 (0,059%) 10 (0,144%)
Slovenci - - - 5 (0,072%)
Jugoslaveni - 251 (3,729%) 128 (1,892%) 23 (0,331%)
Albanci - - 4 (0,059%) -
Hrvati - 4714 (70,03%) 5012 (74,08%) 5284 (76,13%)
Ostali - 201 (2,986%) 63 (0,931%) 16 (0,231%)
  1. 1 Preliminarni rezultati.
  2. 2 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
  3. 3 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
  4. 4 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Kreševo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva - naselje Kreševo
2013.[6] 1991.[6] 1981.[5] 1971.[4]
Osoba 1 1078 (100,0%) 1433 (100,0%) 1314 (100,0%) 1207 (100,0%)
Bošnjaci - 2 305 (21,28%) 3 278 (21,16%) 4 240 (19,88%)
Srbi - 15 (1,047%) 38 (2,892%) 51 (4,225%)
Makedonci - - 2 (0,152%) 1 (0,083%)
Crnogorci - - 1 (0,076%) 9 (0,746%)
Slovenci - - - 5 (0,414%)
Jugoslaveni - 126 (8,793%) 73 (5,556%) 22 (1,823%)
Albanci - - 2 (0,152%) -
Hrvati - 937 (65,39%) 919 (69,94%) 877 (72,66%)
Ostali - 50 (3,489%) 1 (0,076%) 2 (0,166%)
  1. 1 Preliminarni rezultati.
  2. 2 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
  3. 3 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
  4. 4 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 9. 11. 2015. 
  3. ^ a b c "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, općina Kreševo". nasbih.com. Pristupljeno 9. 11. 2015. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015. 
  6. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Kreševo". nasbih.com. Pristupljeno 9. 11. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]