Kreševo
Kreševo | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Kreševo | |
 Grb | |
 Općina Kreševo u Bosni i Hercegovini | |
  Kreševo | |
| Koordinate: 43°51′56.7″N 18°02′28.1″E / 43.865750°N 18.041139°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Renato Pejak[1] (HDZ) |
| Površina | |
| • Općina | 146,66 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 5,60 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 5.273 |
| • Općina (gustoća) | 35,95 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1.025 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 183,04 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 260 |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Matični broj | 128899[2] |
| Matični broj općine | 10545 |
| Veb-sajt | www |
Kreševo je naseljeno mjesto i općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1025 stanovnika u samom mjestu i oko 5273 stanovnika u općini. poznat je po čuvenom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva, na obalama rijeka Kreševčice i Dragušnice. Južnim dijelom općine protječe Crna Rijeka koja se ulijeva u Lepenicu. Cijelo područje općine pripada slivu rijeke Bosne. Nadmorska visina mu je 640 m. Kreševska općina prostire se na 149 km2, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.
Na području općine su planine i visovi: Čubren, Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meoršje, Bitovnja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove šume čine 70% općinskog prostora.
Oberska pećina nalazi se iznad sela Vranci, koje je 2 km. udaljeno od općinskog središta Kreševa. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica. Ulaz u pećinu nalazi se 740 metara nadmorske visine. Pećina predstavlja srednjovijekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-žive i ustvari je posljednji rudnik ovakog tipa na ovim prostorima. Klima je planinska umjereno kontinentalna. Prosječna godišnja temperatura u središnjem dijelu općine od 6 do 8 °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se između 900 i 1750 mm.
Historija[uredi | uredi izvor]
U pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. vijeku Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo je radila fabrika kovanog alata "Čelik Kreševo" i ćilimara. Kreševo je poznato po rudnicima barita, željeza, bakra, srebra i žive. Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. vijeka. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. vijeka. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i Deževice. Župa Kreševo djeluje od 14. vijeka, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 vjernika.
Historijsko gradsko područje[uredi | uredi izvor]
Osnovna karakteristika Kreševa po kojoj se razlikuje od drugih bosanskih naselja, je sačuvana srednjovjekovna prostorna organizacija. Iako je centralni dio naselja, današnja ulica Fra Grge Martića, u doba Otomanske imperije nosio karakteristično ime Čaršija, on je i dalje ostao i zona rada i zona stanovanja. Na taj način, u Kreševu je sačuvan srednjovjekovni urbani koncept po kome se na jednom mjestu proizvodilo, trgovalo i stanovalo.
Historijsko gradsko područje Kreševo proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] Nacionalni spomenik čine svi objekti koji se nalaze uz ulicu Fra Grge Martića, objekti smješteni uz ulicu Obala i pojedinačni objekti u mahalama.
Hadži Hasanova džamija podignuta je 1709. godine, prema vakufnami u Gazi Husref-begovoj biblioteci u Sarajevu, kojom neki Hadži Hasan zavještava izvjesne objekte za ovu džamiju. Uz džamiju je groblje, a nekad je bio i mekteb. Oštećena je u ratu 1992-95, i obnovljena 2003.
Tu je i nekoliko objekata ambijentalne vrijednosti (kuća Augustina Kristića, kuće porodica Šakotić, Martinčević, Čizmić, Tukić, Bilajac, Zovko, Aždajić, Marković, Ahbabović, Jurić). Kreševo je nekada imalo 15-20 vodenica, od kojih su sačuvane samo dvije, u ruševnom stanju
Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Općina Kreševo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – općina Kreševo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 5 273 (100,0%) | 6 731 (100,0%) | 6 766 (100,0%) | 6 941 (100,0%) | 6 468 (100,0%) | ||
| Hrvati | 4 149 (78,68%) | 4 714 (70,03%) | 5 012 (74,08%) | 5 284 (76,13%) | 5 009 (77,44%) | ||
| Bošnjaci | 1 014 (19,23%) | 1 531 (22,75%)1 | 1 498 (22,14%)1 | 1 484 (21,38%)1 | 845 (13,06%)1 | ||
| Nisu se izjasnili | 28 (0,531%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 26 (0,493%) | 34 (0,505%) | 54 (0,798%) | 118 (1,700%) | 144 (2,226%) | ||
| Muslimani | 18 (0,341%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 12 (0,228%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 9 (0,171%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 5 (0,095%) | 201 (2,986%) | 63 (0,931%) | 16 (0,231%) | 4 (0,062%) | ||
| Slovenci | 3 (0,057%) | – | – | 5 (0,072%) | 3 (0,046%) | ||
| Nepoznato | 3 (0,057%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,038%) | 251 (3,729%) | 128 (1,892%) | 23 (0,331%) | 456 (7,050%) | ||
| Makedonci | 2 (0,038%) | – | 3 (0,044%) | 1 (0,014%) | – | ||
| Albanci | 1 (0,019%) | – | 4 (0,059%) | – | – | ||
| Ukrajinci | 1 (0,019%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | – | – | 4 (0,059%) | 10 (0,144%) | 5 (0,077%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 2 (0,031%) | ||
Naseljeno mjesto Kreševo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kreševo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 1 025 (100,0%) | 1 433 (100,0%) | 1 314 (100,0%) | 1 207 (100,0%) | 1 141 (100,0%) | ||
| Hrvati | 821 (80,10%) | 937 (65,39%) | 919 (69,94%) | 877 (72,66%) | 832 (72,92%) | ||
| Bošnjaci | 164 (16,00%) | 305 (21,28%)1 | 278 (21,16%)1 | 240 (19,88%)1 | 34 (2,980%)1 | ||
| Nisu se izjasnili | 16 (1,561%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 11 (1,073%) | 15 (1,047%) | 38 (2,892%) | 51 (4,225%) | 117 (10,25%) | ||
| Bosanci | 3 (0,293%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 2 (0,195%) | – | – | 5 (0,414%) | 3 (0,263%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 2 (0,195%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 2 (0,195%) | 50 (3,489%) | 1 (0,076%) | 2 (0,166%) | 1 (0,088%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,098%) | 126 (8,793%) | 73 (5,556%) | 22 (1,823%) | 150 (13,15%) | ||
| Makedonci | 1 (0,098%) | – | 2 (0,152%) | 1 (0,083%) | – | ||
| Albanci | 1 (0,098%) | – | 2 (0,152%) | – | – | ||
| Nepoznato | 1 (0,098%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | – | – | 1 (0,076%) | 9 (0,746%) | 2 (0,175%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 2 (0,175%) | ||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kreševo". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Historijsko gradsko područje Kreševo". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Kreševo |
