Deževice

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Deževice
(naselje)
Deževice nalazi se u Bosna i Hercegovina
Deževice
Deževice
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°51′26″N 17°57′32″E / 43.8573°N 17.959°E / 43.8573; 17.959Koordinate: 43°51′26″N 17°57′32″E / 43.8573°N 17.959°E / 43.8573; 17.959
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Central Bosnia.svg Srednjobosanski
OpćinaKreševo
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto72
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj128830[1]
Matični broj općine10545

Deževice su naseljeno mjesto u općini Kreševo, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Deževice su smještene na 911 m nv, u manjoj zaravni omeđenoj planinom Inač na sjeveroistoku (1225m nv) i Gradac na jugozapadu (1353 m nv). Od opštine Kreševo udaljeno je 6, 74 km vazdušne linije u pravcu zapada.

Historija[uredi | uredi izvor]

Godine 1408. u Deževicama se spominje sud i carina, a 1412. godine i knez (komes) kao starješina trga Deževice („Conte de mercado de Desaviza“). U samim Deževicama Dubrovčani su osnovali svoju koloniju i u njoj su se osjećali kao kod svoje kuće (che stavamo como in caxa nostra). U literaturi se spominje i postojanje franjevačkog samostana ili rezidencije u Deževicama.

Iz tog vremena su stećci na lokalitetu Brdo, na raskršću puteva iz pravca Deževica ka selu Kamenik i puta prema brdu nazvanom Križ. Nadmorska visina nekropole je. Pripadaju vrsti položenih i uspravnih kamenih monolita, javljaju se u tri forme; sanduk, sljemenjak i stub. Od ukupno 52 spomenika ukrašeno je 6 primjeraka. Motivi zastupljeni na spomenicima su; krst, rozeta, polumjesec, jabuka i srp. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Brdo (Križ) proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Deževice
2013.[3]1991.1981.[4]1971.[5]
Osoba72 (100,0%)246 (100,0%)325 (100,0%)437 (100,0%)
Hrvati72 (100,0%)233 (94,72%)313 (96,31%)432 (98,86%)
Ostali9 (3,659%)11 (3,385%)1 (0,229%)
Jugoslaveni4 (1,626%)
Srbi1 (0,308%)3 (0,686%)
Bošnjaci1 (0,229%)1
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 8. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Nekropola stećaka". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]