Idi na sadržaj

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stari most u Mostaru, jedan od 818 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine je prirodno ili dobro nastalo ljudskim djelovanjem koje se zbog svojih vrijednosti smatra važnim za Bosnu i Hercegovinu. Odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.[1]

Komisiju osnovalo je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u decembru 2001, u skladu s Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište Komisije je u Sarajevu. Tri člana su iz Bosne i Hercegovine (dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jedan iz Republike Srpske), a jedan član je iz inozemstva. Mandat im traje pet godina, s mogućnošću ponovnog izbora. Odluke o tome hoće li neko dobro biti proglašeno pokretnim ili nepokretnim nacionalnim spomenikom, donose se na osnovu utvrđenih kriterija, a provode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara koja su utvrđena kao nacionalni spomenici.[2]

Komisija osigurava poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija (UNESCO), sarađuje s Interpolom u slučaju oštećenja ili nestanka dobra, i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika.

Do aprila 2016. Komisija je 818 dobara proglasila za nacionalni spomenik. Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. jesu 84 spomenika.

ttt
Kajtazovića nišani u Cazinu

Svjetsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini

[uredi | uredi izvor]

Tri spomenika su na UNESCO-ovoj listi mjesta svjetske baštine u Evropi:[3]

Tentativna ili privremena lista predstavlja popis dobara koja se nalaze na teritoriji države koja ih smatra podobnim za upis na Listu svjetske baštine. Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti. Dobra iz Bosne i Hercegovine koja se nalaze na Tentativnoj listi su:

  • Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturnosti (1997),
  • Pećina Vjetrenica (2004),
  • Historijsko gradsko područje Jajca (2006),
  • Historijsko – gradsko područje Počitelj (2007),
  • Prirodno – historijsko područje Blagaj (2007),
  • Prirodno – historijsko područje Blidinje (2007),
  • Prirodno – historijsko područje Stolac (2007)
  • Prašuma Perućica (2017)
  • Jevrejsko groblje u Sarajevu (2018)

Lista 100 najugroženijih spomenika (World Monuments Watch - WMW)  

  • Na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan je na Listu 100 najugroženijih spomenika za 2006. godinu.
  • Također na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Vijećnica u Sarajevu je upisana na ovu listu za 2008. godinu.
  • U 1996. i 1998. godini na Listu 100 najugroženijih spomenika upisan je i Počitelj.

Na Listu 100 najugroženijih spomenika (World Monuments Watch - WMW) se upisuju kulturna dobra s namjerom skretanja pažnje javnosti i potencijalnih donatora na potrebu njihove restauracije, a kako bi se uklonili pritisci kojima je dobro izloženo.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 20. 9. 2016. Pristupljeno 23. 6. 2016.
  2. "ZAKON O ZAŠTITI DOBARA KOJA SU ODLUKAMA KOMISIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH SPOMENIKA PROGLAŠENA KAO NACIONALNI SPOMENIK BOSNE l HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 23. 8. 2017. Pristupljeno 23. 6. 2016.
  3. "Nacionalni spomenici - svjetsko naslijeđe u BiH". kons.gov.ba. 7. 1. 2019. Pristupljeno 15. 12. 2022.
  4. "Old Bridge Area of the Old City of Mostar". whc.unesco.org. Pristupljeno 15. 12. 2022.
  5. "Mehmed Paša Sokolović Bridge in Višegrad". whc.unesco.org. Pristupljeno 15. 12. 2022.
  6. "Stećci Medieval Tombstone Graveyards". whc.unesco.org. Pristupljeno 15. 12. 2022.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]