Idi na sadržaj

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stari most u Mostaru, jedan od 818 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine je prirodno ili dobro nastalo ljudskim djelovanjem koje se zbog svojih vrijednosti smatra značajnim za Bosnu i Hercegovinu. Odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika.[1]

Komisiju osnovalo je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u decembru 2001. godine, u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište Komisije je u Sarajevu. Tri člana su iz Bosne i Hercegovine (dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jedan iz Republike Srpske), a jedan član je iz inostranstva. Mandat im traje pet godina, sa mogućnošću reizbora. Odluke o tome da li će neko dobro biti proglašeno pokretnim ili nepokretnim nacionalnim spomenikom, donose se na osnovu utvrđenih kriterijuma, a sprovode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara koja su utvrđena kao nacionalni spomenici.[2]

U svom radu Komisija obezbjeđuje poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija (UNESCO), sarađuje sa Interpolom u slučaju oštećenja ili nestanka dobra, i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika.

Do aprila 2016. Komisija je 818 dobara proglasila za nacionalni spomenik. Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika.

Svjetsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini

[uredi | uredi izvor]

Tri spomenika su na UNESCO-ovoj listi mjesta svjetske baštine u Evropi:[3]

Tentativna ili privremena lista predstavlja popis dobara koja se nalaze na teritoriji države koja ih smatra podobnim za upis na Listu svjetske baštine. Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti. Dobra iz Bosne i Hercegovine koja se nalaze na Tentativnoj listi su:

  • Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturnosti (1997),
  • Pećina Vjetrenica (2004),
  • Historijsko gradsko područje Jajca (2006),
  • Historijsko – gradsko područje Počitelj (2007),
  • Prirodno – historijsko područje Blagaj (2007),
  • Prirodno – historijsko područje Blidinje (2007),
  • Prirodno – historijsko područje Stolac (2007)
  • Prašuma Perućica (2017)
  • Jevrejsko groblje u Sarajevu (2018)

Lista 100 najugroženijih spomenika (World Monuments Watch - WMW)  

  • Na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan je na Listu 100 najugroženijih spomenika za 2006. godinu.
  • Također na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Vijećnica u Sarajevu je upisana na ovu listu za 2008. godinu.
  • U 1996. i 1998. godini na Listu 100 najugroženijih spomenika upisan je i Počitelj.

Na Listu 100 najugroženijih spomenika (World Monuments Watch - WMW) se upisuju kulturna dobra s namjerom skretanja pažnje javnosti i potencijalnih donatora na potrebu njihove restauracije, a kako bi se uklonili pritisci kojima je dobro izloženo.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 20. 9. 2016. Pristupljeno 23. 6. 2016.
  2. ^ "ZAKON O ZAŠTITI DOBARA KOJA SU ODLUKAMA KOMISIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH SPOMENIKA PROGLAŠENA KAO NACIONALNI SPOMENIK BOSNE l HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 23. 6. 2016.
  3. ^ "Nacionalni spomenici - svjetsko naslijeđe u BiH". kons.gov.ba. 7. 1. 2019. Pristupljeno 15. 12. 2022.
  4. ^ "Old Bridge Area of the Old City of Mostar". whc.unesco.org. Pristupljeno 15. 12. 2022.
  5. ^ "Mehmed Paša Sokolović Bridge in Višegrad". whc.unesco.org. Pristupljeno 15. 12. 2022.
  6. ^ "Stećci Medieval Tombstone Graveyards". whc.unesco.org. Pristupljeno 15. 12. 2022.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]