Zavidovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zavidovići
Općina i naseljeno mjesto
Općina Zavidovići
Zavidovići
Zavidovići
Službeni grb Zavidovići
Grb
Općina Zavidovići u Bosni i Hercegovini
Općina Zavidovići u Bosni i Hercegovini
Zavidovići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Zavidovići
Zavidovići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°26′23.5″N 18°08′37.8″E / 44.439861°N 18.143833°E / 44.439861; 18.143833Koordinate: 44°26′23.5″N 18°08′37.8″E / 44.439861°N 18.143833°E / 44.439861; 18.143833
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonZeničko-dobojski kanton
Vlada
 • NačelnikHašim Mujanović[1] (NES)
Površina
 • Općina555,69 km2
 • Naseljeno mjesto4,74 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina35.988
 • Općina (gustoća)64,76 /km2
 • Naseljeno mjesto8.174
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.724,47 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj72 220
Pozivni broj(+387) 32
Matični broj162094[2]
Matični broj općine11177
Veb-sajtwww.zavidovici.ba

Zavidovići su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 1991. godine, u općini Zavidovići živjelo je 52.379 stanovnika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Zavidovići su naselje koje je nastalo krajem 19. vijeka. Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590 kvadratnih kilometara, a sam grad na površini od 4 kvadratna kilometra. Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10 step. C, sa padavinama od 800–1200 mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.

Grad je poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta "Krivaja". Današnje područje zavidovičke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja i Gostović

Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granica između ilirskih plemena Desidijata južno prema Vranduku i Mezeja koji su živjeli sjeverno prema Savi. Dolinom Bosne prolazili su Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovu teritoriju, ali historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.

Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.

Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić[nedostaje referenca] vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. Eduard Černi[nedostaje referenca] smatra da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo). Možda je Sabit imao porodicu koju su zvali Sabitovići. Vremenom od Sabitovića nastali Zavidovići.[nedostaje referenca]

Istočno od grada Zavidovića se nalazi mjesna zajednica Vozuća. U samom naselju Vozuća kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja.

Sjeverozapadno od Vozuće je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno. Prema narodnim pričama,[nedostaje referenca] kad je Marija Terezija bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog balk-riba).

Osmanlijsko doba[uredi | uredi izvor]

Osmanlije su 1463. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja.

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanlijskog vremena su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući.

Austro-ugarsko doba[uredi | uredi izvor]

Dolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.

Godine 1899. firma "Gregerson i sinovi" otkupljuje pilanu od firme "Marpurgo i Parente" i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.

Godine 1900. završena je izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma "Eissler & Ortlieb" je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u Evropi.

Godine 1902. firma "Eissler & Ortlieb" podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.

Godine 1911, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.

Pomenuta pilana je poslije I svjetskog rata pripadala "Krivaji", Zavidovići su bili "centar šumske industrije", koja je zamrla nakon stečaja.[3] "Šipad" je preuzima 1937. nakon pauze od devet godina[4][5]). Prije Drugog svjetskog rata, drvo se od ušća Krivaje prevozilo rijekom Bosnom u vidu splavova.[6]

Arheološka otkrića[uredi | uredi izvor]

Godine 1911. u Lukama (Hrge) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u Sarajevu. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i Kamenicom, koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.

Kamene kugle[uredi | uredi izvor]

Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim Kostarike i Meksika mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini.[7] Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića.

Savremeno doba[uredi | uredi izvor]

Zavidovići su svoj prvi drveni pješački most dobili 6. aprila 2009. godine, kada je održana i svečana manifestacija povodom otvaranja istog. Pješački most nosi naziv "Duga" i povezuje autobusku stanicu s centrom grada preko rijeke Bosne. Drveni most "Duga" je srušen kao posljedica poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine.

Spomenici kulture[uredi | uredi izvor]

Spomenik poginulim borcima NOB-a 1941-1945, napravljen u postratnom periodu Drugog svjetskog rata, na kojem uz imena poginulih pripadnika NOBa ovog grada piše "...I KAD NAM MUŠKE UZMETE ŽIVOTE, GROBOVI NAŠI BORIT ĆE SE S VAMA..." (Šantić)

  • Manastir Sv. Trojice, Vozuća, izgrađen u 15 vijeku.
  • Manastir Udrim Sv. Pantelejmona izgrađen u 16 vijeku.
  • Katolička crkva Sv. Josipa, izgrađena 1914. godine.
  • Pravoslavna crkva Sv. Save izgrađena 1911. godine.
  • Pravoslavna crkva SV. Nikole u Čardaku izgrađena 1768. godine.
  • Park prirode Tajan, nekada glavno odmaralište i skijalište zavidovićana; danas ruševna infrastruktura bez namjene.

Spomenik poginulim borcima Armije Repubilike Bosne i Hercegovine te i civilima općine Zavidovići nalazi se u samom centru grada. Na spomen pločama je izpisano oko 4000 imena poginulih osoba. Na spomeniku je napisano: "...I kad nam muške uzmete živote, grobovi naši borit će se s Vama... A. Šantić "

Geografija[uredi | uredi izvor]

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Maglaj
Žepče
Maglaj Lukavac
Žepče Susjedne općine Banovići
Zenica Kakanj Vareš Olovo

Kultura[uredi | uredi izvor]

Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zavidovići se nalaze sljedeći spomenici:

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva – općina Zavidovići[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – općina Zavidovići
2013.[9]1991.[10]1981.[11]1971.[12]
Osoba35 988 (100,0%)57 164 (100,0%)51 861 (100,0%)44 018 (100,0%)
Bošnjaci32 735 (90,96%)34 198 (59,82%)129 289 (56,48%)124 803 (56,35%)1
Hrvati1 204 (3,346%)7 576 (13,25%)7 451 (14,37%)7 457 (16,94%)
Srbi573 (1,592%)11 640 (20,36%)11 202 (21,60%)11 031 (25,06%)
Bosanci507 (1,409%)
Romi411 (1,142%)267 (0,515%)7 (0,016%)
Muslimani180 (0,500%)
Nisu se izjasnili162 (0,450%)
Bosanci i Hercegovci74 (0,206%)
Ostali59 (0,164%)1 024 (1,791%)232 (0,447%)237 (0,538%)
Nepoznato36 (0,100%)
Albanci29 (0,081%)21 (0,040%)8 (0,018%)
Jugoslaveni9 (0,025%)2 726 (4,769%)3 234 (6,236%)353 (0,802%)
Crnogorci6 (0,017%)142 (0,274%)97 (0,220%)
Makedonci2 (0,006%)6 (0,012%)4 (0,009%)
Slovenci1 (0,003%)17 (0,033%)21 (0,048%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići
2013.[9]1991.[10]1981.[11]1971.[12]
Osoba8 174 (100,0%)12 947 (100,0%)11 444 (100,0%)9 366 (100,0%)
Bošnjaci6 351 (77,70%)5 029 (38,84%)13 788 (33,10%)13 803 (40,60%)1
Hrvati691 (8,454%)1 827 (14,11%)2 056 (17,97%)2 441 (26,06%)
Romi290 (3,548%)267 (2,333%)6 (0,064%)
Srbi287 (3,511%)3 191 (24,65%)2 538 (22,18%)2 624 (28,02%)
Bosanci276 (3,377%)
Nisu se izjasnili100 (1,223%)
Bosanci i Hercegovci52 (0,636%)
Muslimani46 (0,563%)
Ostali33 (0,404%)672 (5,190%)108 (0,944%)110 (1,174%)
Albanci24 (0,294%)17 (0,149%)6 (0,064%)
Nepoznato12 (0,147%)
Crnogorci6 (0,073%)106 (0,926%)73 (0,779%)
Jugoslaveni5 (0,061%)2 228 (17,21%)2 550 (22,28%)284 (3,032%)
Makedonci1 (0,012%)3 (0,026%)2 (0,021%)
Slovenci11 (0,096%)17 (0,182%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2020. za načelnika za općinu Zavidovići". izbori.ba. Pristupljeno 10. 4. 2021.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Vreme", 24. nov. 1936 (ćirilica)
  4. ^ "Politika", 4. nov. 1937 (ćirilica)
  5. ^ "Vreme", 6. nov. 1937 (par fotografija)
  6. ^ "Vreme", 3. dec. 1936 (ćirilica)
  7. ^ Zavidovići, kamene kugle
  8. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zavidovići)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 12. 2016.[mrtav link]
  9. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  10. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 124/125)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 7. 12. 2015.
  11. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015.
  12. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]