Zavidovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°26′23.5″N 18°08′37.8″E / 44.439861°S 18.143833°I / 44.439861; 18.143833
Zavidovići
(Općina i naselje)
Panorama Zavidovića
Panorama Zavidovića
Grbzavidovici.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Zavidovići
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Zavidovići
Koordinate 44°26′23.5″N 18°08′37.8″E / 44.439861°S 18.143833°I / 44.439861; 18.143833
Površina
 - Naselje 4.13 km2
 - Općina 556 km2
Stanovništvo
 - Naselje 9.217 (2013)
 - Općina 40.272 (2013)
Gustoća
 - Naselje 2.231.72 /km2 
 - Općina 72.43 /km2 
Gradonačelnik Hašim Mujanović[1] (Stranka za Bosnu i Hercegovinu)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 72 220
Pozivni broj (+387) 32
Matični broj 162094[2]
Matični broj općine 11177
Zavidovići u Bosni i Hercegovini
Veb-sajt: Općina Zavidovići

Zavidovići su općina i naselje u Bosni i Hercegovini. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 1991. godine, u općini Zavidovići živjelo je 52.379 stanovnika.[3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Zavidovići su naselje koje je nastalo krajem 19. vijeka. Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590 kvadratnih kilometara, a sam grad na površini od 4 kvadratna kilometra. Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10 step. C, sa padavinama od 800–1200 mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.

Grad je već odavno poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta "Krivaja" i s pravom je nazvan "grad drveta". Današnje područje zavidovičke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja, Gostović.

Niko pouzdano ne zna kada se prvi čovjek nastanio na međuriječje Bosne, Krivaje i Gostovića. Ozbiljnih arheoloških istraživanja na području Zavidovića do sada nije bilo, pa je zato i malo dokaza o postojanju drevnih civilizacija na ovim prostorima.

Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granica između ilirskih plemena Desidijata južno prema Vranduku i Mezeja koji su živjeli sjeverno prema Savi.

Ono što nam nude historijske spoznaje jeste da su dolinom Bosne prolazili Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovu teritoriju, ali historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.

Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.

Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić[potreban citat] vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. Eduard Černi[potreban citat] smatra da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo). Možda je Sabit imao porodicu koju su zvali Sabitovići. Vremenom od Sabitovića nastali Zavidovići.[potreban citat]

Istočno od grada Zavidovića se nalazi mjesna zajednica Vozuća. U samom naselju Vozuća kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja. Svi ti podaci govore da je ovaj kraj od davnih vremena bio dobro naseljen i da je bio ranije od mnogo većeg značaja nego danas.

Sjeverozapadno od Vozuće je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno. Prema narodnim pričama,[potreban citat] kad je Marija Terezija bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog balk-riba).

Osmanlijsko doba[uredi | uredi izvor]

Osmanlije su 1463. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja. Kada su tačno zauzeli ovo područje i tu uspostavili vlast nije poznato.

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanlijskog vremena su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući.

Austro-ugarsko doba[uredi | uredi izvor]

Dolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.

1899. godine firma "Gregerson i sinovi" otkupljuje pilanu od firme "Marpurgo i Parente" i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.

1900. godine je završena izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma "Eissler & Ortlieb" je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u Evropi.

1902. godine firma "Eissler & Ortlieb" podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.

1911. godine, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.

Arheološka otkrića[uredi | uredi izvor]

1911 godine u Lukama (Hrge) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u Sarajevu. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i Kamenicom, koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.

Kamene kugle[uredi | uredi izvor]

Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim Kostarike i Meksika mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini.[4] Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića.

Savremeno doba[uredi | uredi izvor]

Zavidovići su svoj prvi drveni pješački most dobili 6. aprila 2009. godine, kada je održana i svečana manifestacija povodom otvaranja istog. Pješački most nosi naziv "Duga" i povezuje autobusku stanicu s centrom grada preko rijeke Bosne. Drveni most "Duga" je srušen kao posljedica poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine.

Spomenici kulture[uredi | uredi izvor]

Spomenik poginulim borcima NOB-a 1941-1945, napravljen u postratnom periodu Drugog svjetskog rata, na kojem uz imena poginulih pripadnika NOBa ovog grada piše "...I KAD NAM MUŠKE UZMETE ŽIVOTE, GROBOVI NAŠI BORIT ĆE SE S VAMA..." (Šantić)

  • Manastir Sv. Trojice, Vozuća, izgrađen u 15 vijeku.
  • Manastir Udrim Sv. Pantelejmona izgrađen u 16 vijeku.
  • Katolička crkva Sv. Josipa, izgrađena 1914. godine.
  • Pravoslavna crkva Sv. Save izgrađena 1911. godine.
  • Pravoslavna crkva SV. Nikole u Čardaku izgrađena 1768. godine.
  • Park prirode Tajan, nekada glavno odmaralište i skijalište zavidovićana; danas ruševna infrastruktura bez namjene.

Spomenik poginulim borcima Armije Repubilike Bosne i Hercegovine te i civilima općine Zavidovići nalazi se u samom centru grada. Na spomen pločama je izpisano oko 4000 imena poginulih osoba. Na spomeniku je napisano: "...I kad nam muške uzmete živote, grobovi naši borit će se s Vama... A. Šantić "

Geografija[uredi | uredi izvor]

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Maglaj
Žepče
Maglaj Lukavac
Žepče Susjedne općine Banovići
Zenica Kakanj Vareš Olovo

Kultura[uredi | uredi izvor]

Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zavidovići se nalaze sljedeći spomenici:

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva - općina Zavidovići[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – općina Zavidovići
2013.[3]1991.[6]1981.[7]1971.[8]
Osoba35 988 (100,0%)57 164 (100,0%)51 861 (100,0%)44 018 (100,0%)
Bošnjaci32 735 (90,96%)1 34 198 (59,82%)1 29 289 (56,48%)1 24 803 (56,35%)
Ostali1 476 (4,101%)1 024 (1,791%)232 (0,447%)237 (0,538%)
Hrvati1 204 (3,346%)7 576 (13,25%)7 451 (14,37%)7 457 (16,94%)
Srbi573 (1,592%)11 640 (20,36%)11 202 (21,60%)11 031 (25,06%)
Jugoslaveni2 726 (4,769%)3 234 (6,236%)353 (0,802%)
Romi267 (0,515%)7 (0,016%)
Crnogorci142 (0,274%)97 (0,220%)
Albanci21 (0,040%)8 (0,018%)
Slovenci17 (0,033%)21 (0,048%)
Makedonci6 (0,012%)4 (0,009%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Zavidovići[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Zavidovići
2013.[9]1991.[6]1981.[7]1971.[8]
Osoba9 217 (100,0%)12 947 (100,0%)11 444 (100,0%)9 366 (100,0%)
Bošnjaci1 5 029 (38,84%)1 3 788 (33,10%)1 3 803 (40,60%)
Srbi3 191 (24,65%)2 538 (22,18%)2 624 (28,02%)
Jugoslaveni2 228 (17,21%)2 550 (22,28%)284 (3,032%)
Hrvati1 827 (14,11%)2 056 (17,97%)2 441 (26,06%)
Ostali672 (5,190%)108 (0,944%)110 (1,174%)
Romi267 (2,333%)6 (0,064%)
Crnogorci106 (0,926%)73 (0,779%)
Albanci17 (0,149%)6 (0,064%)
Slovenci11 (0,096%)17 (0,182%)
Makedonci3 (0,026%)2 (0,021%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Zavidovići". izbori.ba. Pristupljeno 21. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Pristupljeno 7. 12. 2015. 
  3. ^ a b "Općina Zavidovići". nasbih.com. Pristupljeno 7. 12. 2015. 
  4. ^ Zavidovići, kamene kugle
  5. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zavidovići)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 12. 2016. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 124/125)". fzs.ba. Pristupljeno 7. 12. 2015. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015. 
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015. 
  9. ^ "Naselje Zavidovići". nasbih.com. Pristupljeno 7. 12. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]