Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)
Trnovo | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Trnovo | |
 Pogled na rijeku Željeznicu | |
 Grb | |
.svg) Općina Trnovo u Bosni i Hercegovini | |
  Trnovo | |
| Koordinate: 43°40′42″N 18°26′46″E / 43.678418°N 18.446115°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Sarajevo |
| Vlada | |
| • Načelnik | Ibro Berilo[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 340,08 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 0,97 km2 |
| Nadmorska visina | 2,071 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 1.502 |
| • Općina (gustoća) | 4,42 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 67 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 69,07 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 220 |
| Pozivni broj | (+387) 33 |
| Matični broj | 165450[2] |
| Matični broj općine | 11592 |
| Veb-sajt | www |
Trnovo je naseljeno mjesto i jedna od devet općina u kantonu Sarajevo.
Potpisivanjem mirovnog sporazuma prijeratna općina Trnovo podjeljena je u dva dijela. Od prijeratnih pet mjesnih zajednica, četiri su se našle u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je mjesna zajednica Trnovo oformila novu općinu u Republici Srpskoj. Administrativne funkcije se obavljaju u naselju Dujmovići gdje je i sjedište općine.
Geografija
Općina Trnovo nalazi se oko 30 km jugoistočno od Sarajeva. Zauzima površinu od 337 km2. Na području općine ima 56 naseljenih mjesta. Naselja su organizirana u 4 mjesne zajednice (MZ Šabići, MZ Dejčići, MZ Trnovo i MZ Delijaš). Trnovo se nalazi na planinskim obroncima Bjelašnice, Igmana, Visočice, Treskavice i Jahorine.
Općina Trnovo obiluje izvorima pitke vode. Riječni tokovi su Željeznica, Crna Rijeka i Bijela Rijeka, koje teku prema Crnom moru te Rakitnica, koja teče prema Jadranskom moru, kao i tri planinska glacijalna jezera.
Općinu karakteriše kontinentalna klima, koja sa porastom nadmorske visine prelazi u oštru planinsku klimu alpskog tipa.
Historija
![[icon]](http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 1991, općina Trnovo (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 6.991 stanovnika, raspoređenih u 63 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Trnovo je podijeljena. Veći dio općine Trnovo ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Bogatići, Grab, Jablanica, Kijevo, Klanac, Milje, Podivič, Rajski Do, Tošići, Turovi i Ulobići, te dijelovi naseljenih mjesta: Trnovo i Vrbovnik. Od ovog područja formirana je općina Trnovo (RS).
Nacionalni sastav stanovništva - općina Trnovo
| Sastav stanovništva – općina Trnovo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 1 502 (100,0%) | 6 991 (100,0%) | 8 161 (100,0%) | 9 555 (100,0%) | 11 225 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 1 376 (91,61%) | 4 790 (68,52%)1 | 5 693 (69,76%)1 | 6 342 (66,37%)1 | 4 914 (43,78%)1 | ||
| Srbi | 97 (6,458%) | 2 059 (29,45%) | 2 242 (27,47%) | 3 093 (32,37%) | 4 666 (41,57%) | ||
| Bosanci | 7 (0,466%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 5 (0,333%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 4 (0,266%) | 16 (0,229%) | 19 (0,233%) | 50 (0,523%) | 93 (0,829%) | ||
| Jugoslaveni | 4 (0,266%) | 72 (1,030%) | 163 (1,997%) | 12 (0,126%) | 1 528 (13,61%) | ||
| Muslimani | 4 (0,266%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,200%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 1 (0,067%) | – | 19 (0,233%) | 17 (0,178%) | 10 (0,089%) | ||
| Nepoznato | 1 (0,067%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | – | 54 (0,772%) | 22 (0,270%) | 40 (0,419%) | 6 (0,053%) | ||
| Slovenci | – | – | 3 (0,037%) | 1 (0,010%) | 1 (0,009%) | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 3 (0,027%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 3 (0,027%) | ||
| Albanci | – | – | – | – | 1 (0,009%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Trnovo
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Trnovo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 67 (100,0%) | 2 099 (100,0%) | 1 403 (100,0%) | 765 (100,0%) | 548 (100,0%) | ||
| Srbi | 39 (58,21%) | 939 (44,74%) | 737 (52,53%) | 506 (66,14%) | 382 (69,71%) | ||
| Bošnjaci | 28 (41,79%) | 1 078 (51,36%)1 | 552 (39,34%)1 | 233 (30,46%)1 | 77 (14,05%)1 | ||
| Jugoslaveni | – | 46 (2,192%) | 91 (6,486%) | 1 (0,131%) | 62 (11,31%) | ||
| Ostali | – | 22 (1,048%) | 2 (0,143%) | – | 2 (0,365%) | ||
| Hrvati | – | 14 (0,667%) | 8 (0,570%) | 17 (2,222%) | 16 (2,920%) | ||
| Crnogorci | – | – | 13 (0,927%) | 7 (0,915%) | 7 (1,277%) | ||
| Slovenci | – | – | – | 1 (0,131%) | – | ||
| Makedonci | – | – | – | – | 2 (0,365%) | ||
Također pogledajte
Reference
- ↑ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Trnovo". izbori.ba. Pristupljeno 7. 11. 2016.
- ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 9. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 9. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
