Istočno Sarajevo

Istočno Sarajevo
Istočno Sarajevo
Grad
	Grad Istočno Sarajevo
	Glavna raskrsnica
	Zastava Grb
	; Grad Istočno Sarajevo u Bosni i Hercegovini
	Istočno SarajevoLokacija u Bosni i Hercegovini
	Koordinate: 43°49′N 18°21′E / 43.817°N 18.350°EKoordinate: 43°49′N 18°21′E / 43.817°N 18.350°E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Općina	Istočna Ilidža; Istočno Novo Sarajevo; Pale; Sokolac; Istočni Stari Grad; Trnovo
Vlada
• Gradonačelnik	Ljubiša Ćosić (SNSD)
Površina
• Ukupno	1.434,88 km2
Stanovništvo (2013)
• Ukupno	61.516
• Gustoća	42,87 /km2
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	71123
Pozivni broj	(+387) 57
Veb-sajt	gradistocnosarajevo.net

Istočno Sarajevo (ćirilica: Источно Сарајево) jest grad u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini. Jedan je od 32 službena grada Bosne i Hercegovine.

Historija

Istočno Sarajevo je nastalo tokom rata u Bosni i Hercegovini od općina i područja u okolini Sarajeva, koje su bila pod kontrolom srpskih snaga.

Istočno Sarajevo je ranije bilo poznato kao Srpsko Sarajevo, ali je odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavnim i diskriminatorskim prema Bošnjacima, Hrvatima i ostalim građanima koji nisu srpske nacionalnosti, jer je u svom nazivu sadržavao odrednicu "srpski". Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i sastoji se od sedam općina, među kojima su također i općine koje su prema odluci Ustavnog suda BiH izgubile odrednicu "srpski".

Uprava

Geografija

Istočno Sarajevo se nalazi u samom geografskom središtu Bosne i Hercegovine.

Na teritoriji grada nalaze se planine koje dosežu i 2000 metara visine: Bjelašnica, Jahorina, Igman, Treskavica i Trebević.

Najvažniji riječni tokovi su Paljanska i Mokranjska Miljacka, koje, kod mjesta Bulozi čine jedinstveno korito rijeke Miljacke; Prača, koja izvire ispod padina Jahorine na 1462. metra nadomorske visine i Željeznica sa izvorom ispod planine Treskavice.^[2]

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – grad Istočno Sarajevo

Sastav stanovništva – grad Istočno Sarajevo
	2013.^[3]
Osoba	61 516 (100,0%)
Srbi	57 953 (94,21%)
Bošnjaci	2 429 (3,949%)
Hrvati	442 (0,719%)
Nisu se izjasnili	238 (0,387%)
Ostali	80 (0,130%)
Romi	74 (0,120%)
Crnogorci	60 (0,098%)
Bosanci	57 (0,093%)
Nepoznato	51 (0,083%)
Jugoslaveni	40 (0,065%)
Muslimani	23 (0,037%)
Bosanci i Hercegovci	20 (0,033%)
Makedonci	17 (0,028%)
Slovenci	17 (0,028%)
Ukrajinci	11 (0,018%)
Albanci	4 (0,007%)

Privreda

Obrazovanje i kultura

Univerzitet u Istočnom Sarajevu

Heraldika

Grb Istočnog Sarajeva

Zanimljivosti

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Romanija

Reference

^ "Istočno Sarajevo". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 16. 12. 2008. Pristupljeno 26. 12. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.

Vanjski linkovi

Commons ima datoteke na temu: Istočno Sarajevo

[izbori2020-1] "Istočno Sarajevo". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.

[2] "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 16. 12. 2008. Pristupljeno 26. 12. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[popis2013-3] "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.

[1]

[2]

[3]