Bosanska Krupa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koordinate: 44°53′05.7″N 16°09′09.8″E / 44.884917°N 16.152722°E / 44.884917; 16.152722
Bosanska Krupa
(Općina i naselje)
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa
Coat of Arms of Bosanska Krupa.svg
Grb
Službeni naziv: Općina Bosanska Krupa
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
Općina Bosanska Krupa
Nadmorska visina 177 m
Koordinate 44°53′05.7″N 16°09′09.8″E / 44.884917°N 16.152722°E / 44.884917; 16.152722
Površina
 - Naselje 41.98[1] km2
 - Općina 561[1] km2
Stanovništvo
 - Naselje 11.514 (2013)
 - Općina 29.659 (2013)
Gustoća
 - Naselje 274.27[1] /km2 
 - Općina 52.87[1] /km2 
Načelnik Armin Halitović[2] (SDP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 77 240
Pozivni broj (+387) 37
Matični broj 104159[3]
Matični broj općine 11428
Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini
Web stranica: opcinabosanskakrupa.ba
Geografski položaj općine Bosanska Krupa

Bosanska Krupa je naselje i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.[1] Smještena je u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 m. u proširenom dijelu rijeke Une. Općina Bosanska Krupa graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi, te Dvor u Republici Hrvatskoj. Rijeka Una, jedna od najljepših rijeka u Bosni i Hercegovini, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom Evropom.[4]

Historija

Grafika sredjovjekovne Bosanske Krupe

Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi "krupa" koja ima više značenja. Riječ krupa se sačuvala u imenu vrste atmosferskih padavina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, međutim jedno od najviše spominjanih značenja za naziv krupa jeste da je dobila ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja je živjela u sadašnjoj Krupi.

Prahistorija

O naseljenosti područja bosanskokrupske općine još u prahistorijsko doba svjedoče lokaliteti zvani gradine, a kao sigurni dokazi služe materijalni ostaci iz tog vremena. Temelji i zidovi gradinskih ljudskih naselja otkopani su na Kekića glavici pored Zalina, na Oblali kod Malog Radića i na gradini pored sela Suvaja. Područje Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena Japoda koje su Rimljani pokorili 35. godine prije nove ere. Od ljudskih naselja iz rimskog doba najpoznatije je ono što je otkriveno na mjestu Gromila u selu Ljusina kod Krupe. Tu su otkopani temelji rimskih zgrada i razni predmeti. Mnogobrojni otkopani grobovi rimskih vojnika u kojima su pored ljudskih kostiju nađeni rimski novac, jedna sablja i drugi predmeti, govore o prisustvu starih rimljana na ovom područjima. U periodu rimske vlasti područje oko srednje Une pripadalo je rimskoj provinciji Dalmaciji. Nakon podjele Rimskog carstva 395. godine na Istočno i Zapadno, Pounje je ušlo u sastav Zapadnog rimskog carstva. Ne postoje nikakvi pouzdani podaci o zbivanjima na ovim prostorima u vrijeme Zapadnog rimskog carstva. Poznato je samo da su u 5, 6, i 7. vijeku u pounske krajeve prodirali Goti i širila se vlast Bizantije da bi na kraju doselili Avari i slavensko stanovništvo.

Srednji vijek

Bosanska Krupa 1890. godine

U srednjem vijeku područje današnje krupske općine pripadalo je hrvatskoj kraljevini i Ugarskoj državi. U 10. vijeku ulazilo je u sastav župe Pset. U 13. vijeku gubi se ime Pset, a prvi put se javlja ime Krupa. Za tvrđavu u Krupi čiji se ostaci nalaze na brežuljku zvanom Grad, zna se da je postojala u 13. vijeku, ali se ne zna ko je bio njen graditelj. Po legendi ovu tvrđavu sazidala je djevojka Krupana. Prvi poznati gospodari Krupe bili su vlastela Babonići. Od 1410. do 1429. godine Krupa je kraljevski grad kojim su upravljali kastelani u ime ugarskog kralja. Kasnije je Krupa darovana Fridrihu Celjskom da bi je 1456. godine prisvojio Martin Frankopan. Od 1463. do 1490. godine Krupa je opet u posjedu ugarskog vladara i njom upravljaju senjski kapetani. Od 1490. godine vlasnik grada je Ivan Korvin. Nakon toga Krupa po treći put postaje kraljevski grad, da bi uskoro došla u ruke bana Ivana Karlovića. Od 1531. godine do pada pod osmansku vlast Krupa je bila vlasništvo knezova Zrinjski. Kara-Mustafa paša Sokolović je 23. juna 1565. godine zauzeo krupsku tvrađavu i od tada je Krupa pod osmanskom vlašću sve do 1878. kada vladavinu u cijeloj Bosni preuzima Austo-ugarska monarhija.

Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matija Bakić, koji se utopio na utoku rijeke Krušnice u Unu. Dok se vodila presudna bitka na lijevoj obali rijeke Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznička stanica nalazila se utaborena desetak dana ugarska vojska, sastavljena većinom od Slavena, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim Krupljanima. Jedna grupa od osamdesetak Slavena je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili.

Novi vijek i Savremeno doba

Austrijanci su opsijedali Krupu 1581, 1690, 1692 i 1716. Krupski grad je popravljan 1783. i 1816. Godine 1833. bilo je u gradu 12 topova.

Osmanlije su u grad smjestili jaku posadu, koja je 1577. imala 300 konjanika i 400 pješaka. U Krupi je bio dizdar i kapetan. Od druge polovine 18. vijeka dizdari i kapetani Krupe bili su Badanjkovići ili Badnjevići. Među poznatijim krupskim dizdarima su: Turhanaga 1627, Omeraga 1637, Redžepaga 1638 i 1641, Mehmedaga 1730, i zadnji Muharemaga (umro u Krupi 1875. u 82-oj godini života).

Prema službenom austrougarskom popisu Krupa je 1885. godine imala 2.096 stanovnika. 1918. godine, nakon završetka prvog svjetskog rata i sloma Austo-ugarske Krupa je u sastavu Kraljevine SHS a Zatim Jugoslavije. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Bosanska Krupa se nalazila u sastavu SFRJ.

Agresija na Bosnu i Hercegovinu

Bosanska Krupa nakon rata 1995.

21. aprila 1992. godine srpski pobunjenici iz okolnih sela uz pomoć bivše JNA napali su Bosansku Krupu i zauzeli pola grada do rijeke Une. Sve do 17. septembra 1995. godine prva borbena linija između agresorskih jedinica i Armije Bosne i Hercegovine nalazila se u centru Bosanske Krupe. Agresor je protjerao svo bošnjačko stanovništvo sa teritorije koju je kontrolisao. U dijelu Bosanske Krupe pod srpskom kontrolom nalazili su se logori za Bošnjake. Opljačkan, popaljen i porušen grad, agresorske jedinice su u bijegu napustile 17. septembra 1995. godine pred ofanzivom Armije BiH i Bosanskokrupske 511 Slavne brdske brigade. Od tog datuma Bosanska Krupa se nalazi u sastavu Federacije BiH u Unsko sanskom kantonu.

Geografija

Općina Bosanska Krupa je prije rata 1992. godine zauzimala prostor od 778 km2. U toku proteklog rata došlo je do otcjepljenja općina Bužim i Krupa na Uni, kojima granicu čini rijeka Una, tako da općina Bosanska Krupa danas zauzima prostor od 556 km2. Prema popisu stanovnika iz 1991. općina Bosanska Krupa imala je 58.212 stanovnika, a danas je taj broj smanjen i iznosi 32.465 stanovnika. Sâm grad Bosanska Krupa danas ima oko 15.400 stanovnika.

Geografski položaj

Cazin Bužim Dvor
Bosanski Novi
Bihać Susjedne općine Krupa na Uni
Bihać Bosanski Petrovac Sanski Most

Općina Bosanska Krupa se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi i Dvor u Republici Hrvatskoj. Međunarodna, a ujedno i najveća rijeka kantona, Una, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Također, putnim komunikacijama općina je povezana sa Zapadnom i Južnom Evropom. Bosanska Krupa se teritorijalno smjestila u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 metara u proširenom dijelu rijeke Une.

Klimatske karakteristike

U bosanskokrupskoj općini vlada kontinentalna klima što se ogleda po visokim temperaturama u ljetnim mjesecima, a srednja godišnja temperatura iznosi 10,8 ˚C. Također postoji vrlo skokovit prelazak temperatura izumeđu zime i proljeća (mjesec mart 5,6 ˚C - mjesec april 11,1 ˚C). Jesen je godišnje doba sa najvećom količinom padavina, zatim proljeće, tako da jesen i proljeće predstavljaju vlažne dijelove godine i zajedno imaju prosječno 723 mm/m2 padavina. Kiše koje se izliju tokom proljetnih i jesenjih mjeseci su dugotrajne, tihe, obilne i veoma često izazivaju poplave. Snježni period traje u prosjeku 127 dana godišnje. Bosanska Krupa je područje sa visokim procentom relativne i apsolutne vlažnosti zraka. Dolina Une uvjetuje i pojavu i pravce regionalnih i lokalnih vjetrova. Aproksimativni pokazatelji pokazuju da su najučestaliji vjetrovi iz:

  • jugozapadnog kvadranta 13,8%,
  • sjeverozapadnog kvadranta 22,90%.

Olujnih vjetrova nema, a najjači se vjetrovi javljaju u februaru.

Vodotokovi

Rijeka Una u Bosanskoj Krupi

Pored toka Une i Krušnice za razvoj naselja Bosanske Krupe karakteristične su i etaže izvora na kontaktu krečnjačkog okvira pa se javljaju izvori i vrela različitog intenziteta. Tok Une je jako razvođen u bosanskokrupskom proširenju što je posljedica izrazito intezivne bočne erozije i pojave naplavina sedre. U Bosanskoj Krupi u Unu se uljeva više potoka i rijeka, a na periferiji grada se u Unu ulijeva rjeka Krušnica. Maksimalan vodostaj se javlja sa intenzitetom i do 5 m relativne visinske razlike, tako visoke vode izazivaju poplavu sa dužim ili kraćim intervalima. Srednji mjesečni nivo vodostaja na Uni iznosi cca 1,84 m, a srednji godišnji cca 1,15 m. U području Bosanske Krupe, odnosno njene najbliže okoline, javljaju se izvori, karakteristični u dvije etaže. Izvori značajni za ovu etažu u području Bosanske Krupe javljaju se u dolini Krušnice. Djelimično su izvori vezani za gravitacijsku vodu koja kao podzemna voda cirkulira kroz krečnjake kontinentalnog okolnog prostora. Na udaljenosti cca 5 km od grada nalazi se izvor rijeke Krušnice koji je jedan od najjačih u Evropi. Na izvoru je smještena hidrocentrala koja je u funkciji a u vlasništvu je elektrodistribucije Bihać.

Pedološke karakteristike zemljišta

Okvir doline Une i bosanskokrupskog proširenja sastavljen je od triarskih dolomita i krečnjaka sa primjesama rožnica i gline. Tako je bosansko-krupsko proširenje uokvireno krečnjačkim anfiteatrima jurske starosti. U kontinetalnom okviru bosanskokrupske općine formiraju se bregovita tla i to:

U prostornom dijelu dna bosanskokrupskog proširenja na vrlo debelim pleistocenskim i aluvijalnim naslagama razvila su se dolinska tla i to:

Putevi

Područje općine je povezano sa susjednim općinama mrežom magistralnih asfaltnih cesta. Ukupna dužina cesta na području općine Bosanska Krupa iznosi 150 km od čega je 100 km asfaltnih. Osnovna cestovna komunikacija je magistralni put M-14 koji je žila kucavica drumskog saobraćaja Unsko-sanskog kantona. Općinom Bosanska Krupa prolaze i regionalni putevi:

  • Bosanska Krupa - Sanski Most
  • Bosanska Otoka - Bužim - V. Kladuša
  • Ljusina - Pištaline - Cazin

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja. Iz sastava općine Bosanska Krupa u februaru 1995. godine izdvojeno je sedam naselja: Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjodor, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka, od kojih je formirana općina Bužim. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, najveći dio općine Bosanska Krupa je ušao u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donji Dubovik, Donji Petrovići, Osredak i dijelovi naseljenih mjesta: Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Srednji Bušević i Srednji Dubovik. Od ovih naselja formirana je općina Krupa na Uni.

  Demografija stanovništva općine Bosanska Krupa (Broj stanovnika prikazan u hiljadama)

Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosanska Krupa

Sastav stanovništva – općina Bosanska Krupa
2013.[1] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 25 545 (100,0%) 58 320 (100,0%) 55 229 (100,0%) 50 856 (100,0%)
Bošnjaci 23 578 (92,30%) 1 43 104 (73,91%) 1 37 381 (67,68%) 1 31 842 (62,61%)
Srbi 1 260 (4,932%) 13 841 (23,73%) 15 029 (27,21%) 18 230 (35,85%)
Ostali 641 (2,509%) 528 (0,905%) 251 (0,454%) 216 (0,425%)
Hrvati 66 (0,258%) 139 (0,238%) 173 (0,313%) 286 (0,562%)
Jugoslaveni 708 (1,214%) 2 314 (4,190%) 239 (0,470%)
Crnogorci 49 (0,089%) 19 (0,037%)
Albanci 13 (0,024%) 13 (0,026%)
Slovenci 9 (0,016%) 11 (0,022%)
Makedonci 7 (0,013%)
Romi 3 (0,005%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Bosanska Krupa

Sastav stanovništva – naselje Bosanska Krupa
2013.[8] 1991.[5] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 11 514 (100,0%) 14 416 (100,0%) 12 055 (100,0%) 8 974 (100,0%)
Bošnjaci 1 9 519 (66,03%) 1 6 858 (56,89%) 1 6 070 (67,64%)
Srbi 4 044 (28,05%) 3 142 (26,06%) 2 433 (27,11%)
Jugoslaveni 551 (3,822%) 1 764 (14,63%) 183 (2,039%)
Ostali 200 (1,387%) 182 (1,510%) 86 (0,958%)
Hrvati 102 (0,708%) 109 (0,904%) 202 (2,251%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Obrazovanje

Na području ove općine radi i jedan privatni fakultet:

  • IBCollege-Industry and Business-Fakultet za industriju i posao

Bosanska Krupa ima dvije škole u kojima se može steći srednje obrazovanje:

  • JU "Opća gimnazija" - Bosanska Krupa
  • JU "Srednja mješovita škola Safet Krupić" - Bosanska Krupa

Na području općine Bosanska Krupa se nalazi više osnovnih škola:

  • JU "Prva osnovna škola" - Bosanska Krupa
  • JU "Druga osnovna škola" - Bosanska Krupa
  • JU "Druga osnovna škola" - područna škola na Pilani - Bosanska Krupa
  • JU "Druga osnovna škola" - područna škola Ostrožnica - Ostrošnica
  • JU "Druga osnovna škola" - područna škola Veliki Badić - Veliki Badić
  • JU "Druga osnovna škola" - područna škola Arapuša - Arapuša
  • JU "Osnovna škola Otoka" - Bosanska Otoka
  • JU "Osnovna škola Jezeski" - Jezerski
  • JU "Prva osnovna škola Pištaline" - Pištaline
  • JU "Osnovna škola Mahmić selo" - Mahmić Selo

Kultura

Džamija i tvrđava u centru grada
Katolička crkva, džamija i pravoslavna crkva u Bosanskoj Krupi

Zgrada Doma kulture u Bosanskoj Krupi je jedan od najstarijih objekata ovakve vrste i načina gradnje na području općine. Po svom specificnom arhitektonskom, te građevinskom zdanju koje je sagrađeno od kamena, vidi se i na prvim fotografijama panorame Bosanske Krupe da je izgrađen 1903. godine.

Prije izbijanja agresije na Bosnu i Hercegovinu, zgrada Doma kulture je bila jedino zdanje u čijem su se prostoru svakodnevno odvijale sve kulturne aktivnosti i potrebe za duhovnu nadogradnju stanovnika općine Bosanska Krupa: kinofikacija, pozorišne predstave, estradna djelatnost, gostovanje velikih muzičkih orkestara kao npr. zagrebačkih filharmoničara, Sarajevske filharmonije, redovna gostovanja istaknutih horskih mješovitih grupa, književni susreti po kojima smo bili poznati na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije, te međunarodna likovna kolonija “Krušnica” koja ima svoju tridesetogodišnju tradiciju. Kao i općina Bosanska Krupa, koja je iz rata 1992. izašla među najporušenijim općinama u Bosni i Hercegovini, tako i zdanje Doma kulture je pretrpjelo velika oštećenja i dovelo ovaj objekat u stanje opće neupotrebljivosti. Zahvaljujuci prijateljima iz Italije, asocijaciji “Ponti di Pace” koji su u ovaj grad došli pomoći među prvima u gradnji i sanaciji infrastrukture, elektrodistributivne mreže, sanaciji područnih i gradskih ambulanti i Doma zdravlja, te drugih vidova pomoći, uspjeli smo uz njihovu pomoć u malom dijelu Doma kulture sanirati prekrasnu malu Galeriju te Kamerni teatar od stotinjak mjesta. Ne treba pominjati od kolikog je značaja bila ova sanacija. Zahvaljujući ovoj asocijaciji cjelokupno stanovništvo ovog grada je dobilo svoju “dušu” i mjesto gdje će se okupljati, te naći svako za sebe pojedinačnu ili kolektivnu duhovnu aktivnost koju ispoljavaju u ovom prostoru Kamernog teatra i Galerije, kao npr: redovno održavanje izložbi domaćih likovnih umjetnika te umjetnika iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Mladi su sebe našli u zajedničkom radu i druženju uz pjesmu i igru, te scensku aktivnost u radu ovdašnjih kulturno-umjetničkih društava kao što je gradski mješoviti hor, folklorni ansambl narodnih igara i pjesama, te amatersko pozorište mladih. U prilici smo da primimo gostuječe pozorišne predstave, te ostale vidove scenske kulture kao i pokretanje kinofikacije. Međutim oči građana ovog grada i općine su svakodnevno usmjereni na hram nosioca kulture u ovom gradu, a to je Velika sala koja je imala 700 mjesta i veliku binu koja je mogla primiti skoro i najveći simfonijski orkestar ili pozorišnu grupu. Kulturna duša svakog pojedinca je prevazišla prostor Male sale Kamernog teatra i Galerije jer svakodnevno, kada prikazujemo scenske pozorišne predstave većina njih ostaje ispred ulaznih vrata jer je Mala sala pretijesna za sve one koji žele posjećivati kulturne sadržaje. Sa razlogom je ovoliko interesovanje građana ove općine jer su istinski znali da koriste prostor velike sale Doma kulture, te da se u njemu svakodnevno nalaze a i popunjavaju svoje slobodno vrijeme u raznim aktivnostima u i oko Doma kulture. Očekivana situacija saniranog objekta u cjelini će zadovoljiti potrebe grada na polju kulture. Neposredni rezultati, stvaranje preduslova za normalno odvijanje svih kulturnih djelatnosti, kinofikacijskih, scenskih, koncertnih kao i galerijskih predstava. Korisnici Doma kulture bi bili uposleni radnici, zatim Udruženja koja se bave kulturom, omladinski i Internet klub, ekološki pokret, a indirektni korisnici su svi građani općine. Najdirektniji korisnici Doma kulture su učenici sve tri osnovne škole u gradu koji za sada koriste kamerno-galerijski prostor u svim kulturnim segmentima.

JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje općine Bosanska Krupa objedinjuje sve organizacije, udruženja graðana koja rade na polju kulture i amaterizma mladih i njihovih kreativnih organizacionih projekata, te likovne umjetnike i slikarsku koloniju “Krušnica” koja ima tradiciju dugu 32 godine. Trenutno pri Centru za kulturu aktivno djeluju: -KUD “Grmeč”, Otvorena kamerna scena, atelje likovnih umjetnika, Omladinski informativni kulturni centar (OIKC), Internet klub "Teledom" sa savremenom informatičkom opremom, Galerija Doma kulture, Kamerni teatar.

Dom kulture

Programske aktivnosti tokom godine

  • Tradicionalna manifestacija festival "Djeca pjevaju hitove"
  • Septembarski dani kulture i sporta sa mnogobrojnim kulturnim i sportskim sadržajima
  • Međunarodna likovna kolonija “Krušnica” koja okuplja umjetnike iz evropskih zemalja za Ljetnom školom slikanja za mlade umjetnike
  • Turističko, kulturne i sportske manifestacije jedinstvene po svom sadržaju od početka juna do kraja augusta
    • Memorijalna trka unskih lađara
    • Tradicionalno takmičenje unskih lađara
    • Internacionalna Una-regata
  • Festival folklora u Bosanskoj Otoci
  • Takmičenje pjevača amatera "Prvi glas Unsko-Sanske doline"
  • Obilježavanje svih značajnih državnih i vjerskih praznika kao i značajnih datuma iz bliže prošlosti.
  • Međunarodne manifestacije: Smotra folklora u Bosanskoj Otoci, Smotra folklora u Bosanskoj Krupi, Festival Horskog staralaštvaa(mješoviti horovi) Međunarodna likovna kolonija "Krušnica".

Sve ove aktivnosti realiziraju Kulturno umjetnička društva: KUD “Grmeč”, KUD “Mladost” - Otoka, KUD “Art Fantasy”, KUD “Jezerski”, KUD “Una” i ULU “Krusnica”.

Nacionalni spomenici

Sport

Stanovnici općine Bosanska Krupa bave se različitim vrstama sportova: košarkom, nogometom, odbojkom, karateom, rukometom, sportovima na vodi i dr. Organizovani su u više udruženja građanja koji gravitiraju kao sportski klubovi raznih sportova. U najpopularnijoj sporednoj strani na svijetu, nogometu, trenutno na općini postoje četiri nogometna kluba. Najstariji su NK Bratstvo iz Bosanske Krupe osnovano još daleke 1918. godine, zatim NK Sloga iz Otoke Bosanske (1922) i NK Željezničar iz Bosanske Krupe (1973) te ŽNK Željezničar 2011 osnovan 2011. godine. Trenutno sva tri kluba igraju u istom rangu, u Drugoj nogometnoj ligi F BiH grupa "Zapad". Pored ovih nogometnih klubova gravitiraju pri istim i škole nogometa gdje se aktivno radi sa omladinskim pogonom. Jedini košarkaški klčub na općini je KK "Bratstvo", zatim su tu ŽOK "Una", Kajak-kanu klub "Kormora", Ronilački klub "Slap", dva karate kluba - KK "Una" i KK "Feniks" i drugi. Nekoliko godina najzapaženiju sportsku ulogu imao je ženski RK "Magram" koji se takmičio u rukometnoj Premijer ligi BiH, ali je zbog financijskih problema morao istupiti iz takmičenja.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Literatura

  • Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina, Matica hrvatska, Zagreb 1943, 160-177;
  • Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 35;
  • Ivan Bojanovski, Krupa na Uni, Krupa – srednjovjekovno i tursko utvrđenje, Arheološki pregled 16, 129-132;
  • Ivan Bojanovski, Neki rezultati proučavanja srednjovjekovnih gradova u Bosni s posebnim osvrtom na transformaciju burga u artiljerijsku tvrđavu, Naše starine 18-19, Sarajevo 1989, 114-115;
  • Benedikt Kuripešić, Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530, Sarajevo 1950.

Reference

  1. ^ a b c d e f "Općina Bosanska Krupa". nasbih.com. Pristupljeno 26. 8. 2015. 
  2. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Bosanska Krupa". izbori.ba. Pristupljeno 20. 10. 2016. 
  3. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 26. 8. 2015. 
  4. ^ Geografski položaj Bosanske Krupe, opcinabosanskakrupa.ba; pristupljeno: 5. 2. 2015.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991.". fzs.ba. Pristupljeno 26. 8. 2015. 
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015. 
  8. ^ "Naselje Bosanska Krupa". nasbih.com. Pristupljeno 26. 8. 2015. 

Vanjski linkovi