Federacija Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Federacija BiH)
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Federacija Bosne i Hercegovine
Федерација Босне и Херцеговине
Entitet Bosne i Hercegovine
Država  Bosna i Hercegovina
Glavni grad Sarajevo
Površina 26.110,5 km2
Stanovništvo 2.219.220[1] (Popis, septembar 2013.)
Gustoća 89.5 /km2 
Osnovan 18. 3. 1994.
Vlada Parlamentarni sistem
 - Predsjednik Marinko Čavara[2]
 - Premijer Fadil Novalić[2]
Vremenska zona UTC +1
FBiH (žuta boja)
Veb-sajt: fbihvlada.gov.ba

Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Drugi entitet je Republika Srpska. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Herceg Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.

30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica[3] - kantona. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[4]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona:

Sarajevo

Glavni grad je Sarajevo, uz Mostar u kojem je sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres, Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale-Prača, Foča-Ustikolina i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina.

Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]

Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.[5] Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220.[6]

Kanton Procjena 2007. Procjena 2008. Procjena 2009.[7] Procjena 2010. Procjena 2012.[5] 2013. (konačni rezultati popisa)[6] Procjena 2018
Unsko-sanski kanton - - 288.114 - 287.885 273.261 269.280
Posavski kanton - - 39.886 - 39.307 43.453 41.721
Tuzlanski kanton - - 498.549 - 499.099 445.028 440.351
Zeničko-dobojski kanton - - 400.602 - 399.485 364.433 359.350
Bosansko-podrinjski kanton - - 33.093 - 32.675 23.734 23.290
Srednjobosanski kanton - - 254.992 - 253.592 254.686 250.825
Hercegovačko-neretvanski kanton - - 225.930 - 224.652 222.007 217.765
Zapadnohercegovački kanton - - 81.707 - 81.487 94.898 93.529
Kanton Sarajevo - - 423.645 - 440.744 413.593 419.414
Kanton br. 10 - - 80.800 - 79.351 84.127 80.708
Ukupno - - 2.327.318 - 2.338.277 2.219.220 2.196.233

Demografija[uredi | uredi izvor]


Godina Bošnjaci % Hrvati % Srbi % Jugoslaveni % Ostali % Ukupno
1991. 1.423.593 52,3% 594.362 21,9% 478.122 17,6% 161.938 5,9% 62.059 2,3% 2.720.074
2013. 1.562.372 70,4% 497.883 22,44% 56.550 2,41% 79,838 3.6% 2,219,220

Stanovništvo - osnovni pokazatelji[uredi | uredi izvor]

2018. 2017. 2016.
Rođeni 18.889 19.824 19.655
Umrli 21.442 21.689 21.105
Prirodni rast -2.543 -1.865 -1.450

Bruto domaći proizvod[uredi | uredi izvor]

Karta FBIH sa označenim gradovima
2017. 2016. 2015
Bruto domaći proizvod u 000 KM 20.539.696 19.540.120 18.688.300
Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM 9.331 8.857 8.452
Rast BDP - a 3,2% 2,9% 3,1%
Bruto domaći proizvod (FBIH i RS)

Spol i starost stanovništva[uredi | uredi izvor]

Politika[uredi | uredi izvor]

Poslanička mjesta za Zastupnički Dom Parlamenta FBiH na Općim izborima 2014.
29
16
14
12
12
4
4
3
2
1
1
29 16 14 12 12 
Od ukupno 98 mandata na pojedine partije otpada:

-HDZ BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa HSS BiH, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević BiH i HSP H-B;

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednik i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštva. Posebni ogranak čine [[Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine]

Izbori[uredi | uredi izvor]

Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine[8]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

Parlament[uredi | uredi izvor]

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Poslanička mjesta za Parlament BiH iz Federacije BiH na Općim izborima 2018.Od ukupno 28 mandata na pojedine partije otpada:SDA: 8,HDZ BiH: 5,SDP BiH: 5,DF: 3,SBB: 2,NS: 2,NB: 1, PDA: 1, A-SDA: 1

Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]

Na parlamentarnim izborima 2014. godine, najviše predstavnika eu Predstavničkom domu, dobila je SDA (29), zatim SBB (23), DF (14), HDZ BiH (12), SDP BiH (9), HDZ 1990 (5), BPS (4), SzBiH (2), A-SDA (2) te po jednog predstavnika NS i L BiH i . Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je Fehim Škaljić, a dva potpredsjedavajuća su Mira Grgić i Tomo Vidović. Sekretar Predstavničkog doma je Sead Dizdarević.[9]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. pokazali su da je najviše u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dobila SDA (27),zatim SDP BIH (16),HDZ BIH (16),DF(10),SBB (8),NS (6),PDA (4),NB (4),A-SDA (2),HDZ 1990 (2),NiP (2).

Dom naroda[uredi | uredi izvor]

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i HercegovineDom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[10]

Poslanička mjesta za Dom naroda Parlament FBiH na Općim izborima 2014.Od ukupno 54 mandata na pojedine partije otpada:SDA (10),SBB(4),DF(5),HDZ BIH(13),SDP BIH(10),HDZ 1990 (1),LDS BiH(1),A - SDA(1),L BIH(2),NS (2),SNSD(3)Ostali:(2)

Predsjednik[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[4] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[4]Sadašnji predsjednik je Marinko Čavara (HDZ BiH) od 9. februara 2015.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Potpredjednik Federacije. Sjedište vlade je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.


Premijer[uredi | uredi izvor]

Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije.Sadašnji premijer Federacije BIH je Fadil Novalić Ovlasti premijera su:

  • Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
  • Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
  • Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
  • Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;[11]

Simboli[uredi | uredi izvor]

Nekadašnja Zastava Federacije Bosne i Hercegovine je kompromisni je dizajn između bošnjačkih i hrvatskih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva štitića u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratno.

Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007, grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.

Vojska Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Vojska Federacije BiH (VFBiH) je bila zvanična oružana sila bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju rata u BiH pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma udruživanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, bošnjačkom i hrvatskom pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Cestovni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.[12][13] Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.[14]

Ceste Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Autocesta (A1) koja većim djelom prolazi kroz FBIH

Ceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u Sarajevu. Ceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 4.728 km cesta.

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Autoceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanjie Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine.Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u Mostaru. Vlasnik je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Željeznički saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Željeznički saobraćaj u FBiH je u nadležnosti javne kompanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog koridora 5C u FBiH i do Tuzle, a postoji i međunarodni promet sa Hrvatskom do Zagreba preko Banja Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do Ploča u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između Blatne i Bosanske Krupe. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine raspolažu sa 608,495 km željezničkih pruga.


Zračni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Aerodromi[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:

Ime Lokacija Broj putnika
Međunarodni aerodrom Sarajevo

Međunarodni aerodrom Sarajevo.JPG

Sarajevo (Butmir) 957.971 (2017)[potreban citat]
Međunarodni aerodrom Tuzla

Tuzla International Airport.jpg

Tuzla (Dubrave Gornje) 535.834 (2017)[potreban citat]
Međunarodni aerodrom Mostar

OMO4.jpg

Mostar 43.118 (2017)[potreban citat]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]
  2. ^ a b [2]
  3. ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
  4. ^ a b c Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH
  5. ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Procjena 2012
  6. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa". www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016. 
  7. ^ Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine
  8. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 7. 2. 2016. 
  9. ^ Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije
  10. ^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine". www.parlamentfbih.gov.ba. Pristupljeno 27. 2. 2016. 
  11. ^ http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]
  12. ^ Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine
  13. ^ Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
  14. ^ Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]