Federacija Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Federacija BiH)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Federacija Bosne i Hercegovine
Федерација Босне и Херцеговине
Entitet Bosne i Hercegovine
Država  Bosna i Hercegovina
Glavni grad Sarajevo
Površina 26.110,5 km2
Stanovništvo 2.219.220[1]

Bošnjaci - 70.4%

Hrvati - 22.44%

Srbi - 2.41%

Ostali - 3,6% (Popis, septembar 2013.)

Gustoća 89.5 /km2 
Osnovan 18. Mart 1994. (Vašingtonski sporazum)

15. Decembar 1995. (priznata kao entitet u Bosni i Hercegovini)

Vlada Parlamentarni sistem
 - Predsjednik Marinko Čavara[2]
 - Premijer Fadil Novalić[2]
Vremenska zona UTC +1
Pozivni broj +387
BDP (2019) - ukupno

23.130.774 KM

- po stanovniku

10.562 KM

Službeni jezici Bosanski, hrvatski i srpski
Službena pisma Latinica i Ćirilica
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Internetski nastavak .ba
Najveća tačka Čvrsnica
Najveće jezero Jablaničko jezero
Federacija BiH (žuta)
Republika Srpska (narandžasta)
Brčko Distrikt (zelena)
Veb-sajt: fbihvlada.gov.ba

Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Drugi entitet je Republika Srpska. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Herceg Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.

30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica, kantona[3]. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[4]

Međuentitetska granična linija koja Bosnu i Hercegovinu dijeli na dva entiteta napravljena je na osnovu granica u vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini s bitnim promjenama na zapadnom dijelu države i oko glavnog grada Sarajeva koje su ucrtane Dejtonskim sporazumom. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080 km. Međuentitetska granicja nije pod kontrolom vojske i policije, u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim Republike Srpske, graniči još s Hrvatskom na zapadu. Federacija BiH ima 26 km morske granice kod Neuma.

Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na Dinaridima izuzev posavskog dijela Federacije koji je dio Panonske nizija. Najviši vrh Federacije je Čvrsnica (2.228 m) na sjevernu Hercegovine, a druge više planine su Vranica, Prenj, Treskavica i Vran.

Najveća jezera FBiH su Jablaničko jezero (70,0 km2) i Buško jezero (55,8 km2).

Federacija BiH je najvećim dijelom šumovita, dok je posavski dio ravnica pogodna za poljoprivredu. Prevladava umjerenom kontinentalnom klimom s toplim ljetima i hladnim zimama izuzev južne Hercegovine gdje prevladava srednozemna klima s blagim kišovitim zimama i vrućim ljetima.

Historija[uredi | uredi izvor]

Stvaranje[uredi | uredi izvor]

Osnova za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje Vašingtonski sporazum u martu 1994. Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drži Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane stojalo je da se FBIH dijeli na deset kantona. Kantonalni sustav odabran je kako bi se spriječilo dominaciju jedne etničke skupine nad drugom. Međutim, mnogo teritorija Hrvata i Bošnjaka tvrdili da njihov savez je u tom trenutku još uvijek pod kontrolom bosanskih Srba. Vašingtonski sporazum je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorna skupštie Federacije Bosne i Hercegovine. 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Poslije rata[uredi | uredi izvor]

Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, a zauzima 51% površine BIH .Dana 8. marta 2000. godine, Brčko Distrikt je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija obiju bosanskih entiteta. U 2001-2002, Ured visokog predstavnika (OHR) je nametnuo amandmane na ustav Federacije BIH i njegova izbornog zakona, koji komplicira njegovu strukturu i ugrožavanja jednakosti između Bošnjaka i Hrvata koji je do tada na snazi ​​u Federaciji BIH. Nezadovoljni hrvatski političari postavili zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, koji je održan referendum paralelno s izborima i proglasio hrvatsku federalnu jedinicu u hrvatsko-većinskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspiješno završili ubrzo nakon obračuna od strane SFOR-a i sudskim postupcima.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona:

Glavni grad je Sarajevo, uz Mostar u kojem je sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres, Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale-Prača, Foča-Ustikolina i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina i ima 3.329 naselja.

Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]

Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.[5] Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220.[6] Procjena za 2018 godinu je 2.196.233

Kanton Procjena 1991. Procjena 2006. Procjena 2009.[7] Procjena 2011. Procjena 2012.[5] 2013. (konačni popis)[6] Procjena 2016 Procjena 2017 Procjena 2018 Procjena 2019
Unsko-sanski kanton 343.317 287.135 288.114 287.835 287.885 273.261 271.209 270.299 269.280 Gubitak267.874
Posavski kanton 59.478 41.339 39.886 39.585 39.307 43.453 42.452 42.044 41.721 Gubitak41.346
Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski kanton 493.887 496.982 498.549 499.221 499.099 445.028 443.053 441.902 440.351 Gubitak438.811
Zeničko-dobojski kanton 477.868 401.576 400.602 399.856 399.485 364.433 361.031 360.093 359.350 Gubitak358.292
Bosansko-podrinjski kanton Goražde 40.205 34.477 33.093 32.818 32.675 23.734 23.518 23.360 23.290 Gubitak23.041
Srednjobosanski kanton 340.072 256.351 254.992 254.003 253.592 254.686 251.973 251.434 250.825 Gubitak249.879
Hercegovačko-neretvanski kanton 267.590 228.570 225.930 224.902 224.652 222.007 219.395 218.473 217.765 Gubitak216.970
Zapadnohercegovački kanton 88.992 82.058 81.707 81.414 81.487 94.898 93.989 93.696 93.529 Gubitak93.385
Kanton Sarajevo 492.983 414.246 423.645 438.757 440.744 413.593 417.498 418.542 419.414 Povećanje420.496
Kanton 10 115.682 82.284 80.800 79.879 79.351 84.127 82.113 81.350 80.708 Gubitak80.004
Ukupno 2.720.074 2.325.018 2.327.318 2.338.270 2.338.277 2.219.220 2.206.231 2.201.193 2.196.233 2.190.098

Migracije[uredi | uredi izvor]

Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 Bošnjaka, 75.038 Hrvata, 51.252 Srba i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 Bošnjaka, 44.804 Hrvata, 176.736 Srba i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433

Demografija[uredi | uredi izvor]

Etnička struktura[uredi | uredi izvor]

Etničke grupe u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.
%
Bošnjaci
  
70.4
Hrvati
  
22.04
Srbi
  
2.55
Gustoća naseljenosti u Federaciji BIH (2013)
Karta FBIH sa označenim gradovima

Tokom rata najviše je bilo Bošnjaka, te je njihov broj u 2013. porastao dok se broj Hrvata i Srba smanjio. Broj ostalih se povećao, a ukupna populacija se smanjila.

Sastav stanovništva u Federaciji BIH
2013.1991.
Osoba2 219 220 (100,0%)2 720 074 (100,0%)
Bošnjaci1 562 372 (70,40%)1 1 423 593 (52,34%)
Hrvati497 883 (22,44%)594 362 (21,85%)
Srbi56 550 (2,548%)478 122 (17,58%)
Bosanci35 687 (1,608%)
Nisu se izjasnili18 344 (0,827%)
Bosanci i Hercegovci11 160 (0,503%)
Muslimani10 222 (0,461%)
Romi10 036 (0,452%)
Ostali6 687 (0,301%)62 059 (2,282%)
Nepoznato4 233 (0,191%)
Albanci2 404 (0,108%)
Turci1 097 (0,049%)
Jugoslaveni881 (0,040%)161 938 (5,953%)
Crnogorci696 (0,031%)
Slovenci398 (0,018%)
Makedonci301 (0,014%)
Pravoslavci191 (0,009%)
Ukrajinci78 (0,004%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Stanovništvo - osnovni pokazatelji[uredi | uredi izvor]

U 2018. godini broj rođenih se smanjio tako da je u FBIH rođeno 18.889 novorođenčadi. Broj umrlih se smanjio od 2017. godine (21.442). Prirodni priraštaj je negativan. Prosječna starost je 73 godine. U 2018 godini broj brakova je iznosio 13.061 a razvelo se 1.823. Doseljenih je 20.014 što je više u odnosu na 2017. godinu. Odseljenih je 23.075 što je više u odnosu na 2017. godinu. U FBIH je 2018. godine bilo zaposleno 519.800 osoba, a prosječna plaća je 889 KM, međutim u Federalnom zavodu za statistiku prosječna plaća za mjesec (august 2019) je bila 932 KM.

2019. 2018. 2017.
Stanovništvo Gubitak2.190.098 Gubitak 2.196.233 2.201.193
Rođeni Gubitak17.490 Gubitak18.889 19.824
Umrli Povećanje21.198 Povećanje21.442 21.689
Prirodni rast Gubitak-3.708 Gubitak-2.543 -1.865
Prosječna starost Povećanje73,0 72,5
Zaključeni brakovi Gubitak12.190 Povećanje13.061 12.994
Razvedeni brakovi Povećanje1.436 Gubitak1.823 1.725
Doseljeni Gubitak19.734 Povećanje20.014 19.098
Odseljeni Povećanje22.451 Gubitak23.075 22.159
Saldo migracija Povećanje-2.717 Nema promjena -3.061 -3.061
Zaposleni Povećanje531.483 Povećanje519.800 505.201
Plaće Povećanje928 Povećanje889 860
Prirodno kretanje stanovništva FBIH u 2019 (po mjesecima)

Vitalna statistika[uredi | uredi izvor]

Godina Populacija Rođeni Umrli Prirodni priraštaj Zaključeni brakovi Razvedeni brakovi
2000. Gubitak25.372 Gubitak17.112 Gubitak8.260
2001. Gubitak24.018 Povećanje16.891 Gubitak7.127
2002. Gubitak23.251 Gubitak17.175 Gubitak6.076
2003. Gubitak23.168 Gubitak18.259 Gubitak4.909
2004. Gubitak22.250 Gubitak18.350 Gubitak3.900
2005. 2.233.167 Gubitak21.934 Gubitak19.293 Gubitak2.641
2006. Gubitak2.232.376 Gubitak21.602 Povećanje18.678 Povećanje2.924
2007. Gubitak2.231.548 Povećanje21.715 Gubitak19.428 Gubitak2.287
2008. Gubitak2.229.787 Povećanje22.920 Gubitak19.480 Povećanje3.440 14.909 938
2009. Gubitak2.229.072 Gubitak22.913 Gubitak20.022 Gubitak2.891 Gubitak13.670 Povećanje805
2010. Gubitak2.228.027 Gubitak22.382 Gubitak20.482 Gubitak1.900 Gubitak12.750 Gubitak994
2011. Gubitak2.226.011 Gubitak21.228 Povećanje20.208 Gubitak1.020 Gubitak12.589 Gubitak1.221
2012. Gubitak2.222.587 Povećanje21.472 Gubitak20.859 Gubitak613 Gubitak12.060 Povećanje1.176
2013. Gubitak2.219.131 Gubitak20.145 Povećanje20.465 Gubitak-320 Gubitak11.381 Gubitak1.364
2014. Gubitak2.215.997 Gubitak19.880 Povećanje20.283 Gubitak-403 - -
2015. Gubitak2.210.994 Gubitak19.358 Gubitak21.703 Gubitak-2.345 12.828 1.097
2016. Gubitak2.206.231 Povećanje19.655 Povećanje21.105 Povećanje-1.450 Gubitak12.790 Gubitak1.445
2017. Gubitak2.201.193 Povećanje19.824 Gubitak21.689 Gubitak-1.865 Povećanje12.994 Gubitak1.725
2018. Gubitak2.196.233 Gubitak18.899 Povećanje21.442 Gubitak-2.543 Povećanje13.061 Gubitak1.823
2019. Gubitak2.190.098 Gubitak17.490 Gubitak22.024 Gubitak-4.005 Gubitak12.266 Povećanje1.673


Bruto domaći proizvod[uredi | uredi izvor]

Bruto domaći proizvodu u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. porastao je za 3,3% čime je BDP u 2018. godini iznosio 21.983.507 KM. Nepoznat je BDP po stanovniku. Od 2013 godine BDP u FBIH je u porastu

2019. 2018. 2017. 2016.
Bruto domaći proizvod u 1000 KM Povećanje23.060.794.000 Povećanje21.983.507 Povećanje20.539.696 19.540.120
Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM Povećanje10.562 Povećanje10.010 Povećanje9.331 8.857
Rast BDP-a Povećanje2,3% Povećanje3,8% Povećanje3,2% 2,9%

Spol i starost stanovništva[uredi | uredi izvor]

Federacija Bosne i Hercegovine, u odnosu na 1991. bilježi značajan porast starijeg i pad mlađeg stanovništva. Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991., prosječna starost bila je 30,6 godina, a godine 2004. prosječna starnost u Federaciji BiH bila je 36,4 godine. Dok je u BiH 1991. bilo svega 6,5%, a u Federaciji BiH 6% stanovništva starijeg od 65 godina, u poslijeratnom razdoblju FBiH ima 13,7% stanovništva startijeg od 65 godina. Prema popisu iz 1991. u BiH je bilo 23,5% djece do 14 godina, u FBiH 24,3%, a danas u Federaciji ima oko 18,5% stanovništva do 14 godina

Politika[uredi | uredi izvor]

Poslanička mjesta za Zastupnički Dom Parlamenta FBiH na Općim izborima 2018.
27
8
10
16
16
2
4
3
2
6
1
27 10 16 16 
Od ukupno 95 mandata na pojedine partije otpada:

-HDZ BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa HSS BiH, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević BiH i HSP H-B;

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednik i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštva. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

Izbori[uredi | uredi izvor]

Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine[8]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

Parlament[uredi | uredi izvor]

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Poslanička mjesta za Parlament BiH iz Federacije BiH na Općim izborima 2018.Od ukupno 28 mandata na pojedine partije otpada:SDA: 8, HDZ BiH: 5, SDP BiH: 5, DF: 3, SBB: 2, NS: 2, NB: 1, PDA: 1, A-SDA: 1

Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]

Na parlamentarnim izborima 2014. godine, najviše predstavnika eu Predstavničkom domu, dobila je SDA (29), zatim SBB (23), DF (14), HDZ BiH (12), SDP BiH (9), HDZ 1990 (5), BPS (4), SzBiH (2), A-SDA (2) te po jednog predstavnika NS i L BiH. Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je Fehim Škaljić, a dva potpredsjedavajuća su Mira Grgić i Tomo Vidović. Sekretar Predstavničkog doma je Sead Dizdarević.[9]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. pokazali su da je najviše u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dobila SDA (27), zatim SDP BIH (16), HDZ BIH (16), DF(10), SBB (8), NS (6), PDA (4), NB (4), A-SDA (2), HDZ 1990 (2), NiP (2).

Dom naroda[uredi | uredi izvor]

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i HercegovineDom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[10]

Poslanička mjesta za Dom naroda Parlament FBiH na Općim izborima 2014. Od ukupno 54 mandata na pojedine partije otpada: SDA (10), SBB (4),DF (5), HDZ BIH (13), SDP BIH (10),HDZ 1990 (1), LDS BiH (1), A-SDA (1), L BIH (2), NS (2), SNSD(3), Ostali (2)

Predsjednik[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[4] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[4]

Nadležnosti:

Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:[1]

  • imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije;
  • vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca;
  • potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja;
  • potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
  • davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida

Sadašnji predsjednik je Marinko Čavara (HDZ BiH) od 9. februara 2015.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Potpredjednik Federacije. Sjedište vlade je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.

Predsjednik vlade FBIH je Fadil Novalić(SDA), Zamjenica predsjednika Vlade FBIH je Jelka Miličević (HDZ BIH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Vesko Drljača (SBB BiH). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. [1]

Premijer[uredi | uredi izvor]

Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je Fadil Novalić. Ovlasti premijera su:

  • Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
  • Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
  • Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
  • Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;[11]

Svi dosadašnji predsjednici Vlada vršili su dužnost na samo jedan mandat. Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je Ahmet Hadžipašić i to 1506 dana u periodu od 2003. do 2007. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti Vjekoslav Bevanda na toj dužnosti bio 29 dana.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Tuzla, drugi grad po veličini u FBiH
Zenica, treći grad po veličini u FBiH
1 Sarajevo Kanton Sarajevo 275.524 11 Sanski Most Unsko-sanski kanton 47,359
2 Tuzla Tuzlanski kanton 120,441 12 Lukavac Tuzlanski kanton 46,731
3 Zenica Zeničko-dobojski kanton 115,134 13 Tešanj Zeničko-dobojski kanton 46,135
4 Mostar Hercegovačko-neretvanski kanton 113,169 14 Velika Kladuša Unsko-sanski kanton 44,770
5 Ilidža Kanton Sarajevo 71,892 15 Srebrenik Tuzlanski kanton 42,762
6 Cazin Unsko-sanski kanton 69,411 16 Gradačac Tuzlanski kanton 41.836
7 Živinice Tuzlanski kanton 61,201 17 Visoko Zeničko-dobojski kanton 41,352
8 Bihać Unsko-sanski kanton 61,186 18 Zavidovići Zeničko-dobojski kanton 40,272
9 Travnik Srednjobosanski kanton 57 543 19 Kakanj Zeničko-dobojski kanton 38,937
10 Gračanica Tuzlanski kanton 48,395 20 Livno Kanton 10 37,487

Simboli[uredi | uredi izvor]

Nekadašnja Zastava Federacije Bosne i Hercegovine je kompromisni je dizajn između bošnjačkih i hrvatskih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva štitića u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratno.

Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007, grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.

Vojska[uredi | uredi izvor]

Vojska Federacije BiH (VFBiH) je bila zvanična oružana sila bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju rata u BiH pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma udruživanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, bošnjačkom i hrvatskom pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Cestovni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.[12][13]

Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.[14]

Ceste Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Ceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u Sarajevu. Ceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 4.728  km cesta.Ceste Federacije BIH imaju 2.065,344 km cestovnih pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru.

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Autoceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanjie Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine.Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u Mostaru. Vlasnik je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine također planiraju završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, autoput A2 od Orašja do Tuzle, autoput A3 od Žepča do Tuzle, brza cesta B1 od GP-a Izačić kod Bihaća do priključka na autoput A1 kod Lašve, brza cesta B2 od Donjeg Vakufa do GP Kamensko kod Livna, brza cesta B3 od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod Mostara i brza cesta B4 od Sarajeva do Goražda.

Željeznički saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Željeznički saobraćaj u FBiH je u nadležnosti javne kompanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog koridora 5C u FBiH i do Tuzle, a postoji i međunarodni promet sa Hrvatskom do Zagreba preko Banja Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do Ploča u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između Blatne i Bosanske Krupe. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine raspolažu sa 608,495 km željezničkih pruga.

Zračni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Aerodromi[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:

Ime Lokacija Broj putnika
Međunarodni aerodrom Sarajevo

Međunarodni aerodrom Sarajevo.JPG

Sarajevo (Butmir) 957.971 (2017)[potreban citat]
Međunarodni aerodrom Tuzla

Tuzla International Airport.jpg

Tuzla (Dubrave Gornje) 535.834 (2017)[potreban citat]
Međunarodni aerodrom Mostar

OMO4.jpg

Mostar 43.118 (2017)[potreban citat]

Hidroelektrane[uredi | uredi izvor]

Hidroelektrana Mjesto Rijeka Koordinate Instalisana

snaga (MW)

Početak

rada

Hidroelektrana Čapljina Čapljina Trebišnjica 430 1979.
Hidroelektrana Grabovica Grabovica Neretva 114 1982.
Hidroelektrana Jablanica Jablanica Neretva 43.692406°N 17.732577°E 180 1955.
Hidroelektrana Jajce I Jajce Vrbas 44.339333°N 17.606722°E 60 1957.
Hidroelektrana Jajce II Jajce Vrbas 30 1954.
Hidroelektrana Mostar Mostar Neretva 72 1987.
Hidroelektrana Mostarsko blato Mostar Mostarsko blato 60 2010.
Hidroelektrana Peć Mlini Grude Tihaljina (rijeka) 15 2004.
Hidroelektrana Rama Ravnica Neretva 43.747041°N 17.675838°E 160 1968.
Hidroelektrana Salakovac Potoci Neretva 43.447752°N 17.836906°E 210 1981.
Hidroelektrana Slapovi na Uni Kostela kod Bihaća Una 44.883684°N 15.900670°E 10,14 1954.

Termoelektrane[uredi | uredi izvor]

Termoelektrana Mjesto Koordinate Instalisana snaga (MW) Početak rada
Termoelektrana Kakanj Ćatići, Kakanj 44°5′22.4″N 18°6′49.4″E 450 1956.
Termoelektrana Tuzla Tuzla 45°31′12″N 18°36′22″E 715 1963.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Federacija Bosne i Hercegovine održava brojne kulturne manifestacije čiji se značaj proteže i izvan granica zemlje. U Sarajevu se svake godine u organizaciji MESS-Međunarodni kazališni festival (o1960d ) Festival Sarajevski dani poezije (od 1962), Sarajevo Film Festival (od 1995.) i muzički festival Baščaršijske noći (od 1996). Mostar Blues & Rock Festival (od 2003.) i Mostar Summer Fest (od 2013.), Zenički festival drame Bosne i Hercegovine (od 2002.) i Tuzlanski književni susret s Cum grano salis (od 2001.) i Tuzla Film Festivala, ( od 2012.).

Institucije kulture 2018.
Biblioteke 783 783
Kino 16 15
Galerije 18 17
Pozorišta 23 Povećanje24
Centri za kulturu 55 Povećanje57

Mediji[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine uspostavljen je javni radio-televizijski sistem. Neke radio televizije:Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHTV 1 i BH Radio 1), te entitetske emitere RTVFBiH (FTV i Radio FBiH).. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: OBN, NTV Hayat i Nova BH, čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radio-televizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

2016 2017 2018
Radio stanice 79 Gubitak74 Povećanje77
Televizijske stanice 36 Gubitak34 Povećanje35

Filatelija[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:

Elektroprivreda[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:

Telekomi[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:

Turizam[uredi | uredi izvor]

Tokom 2018 godine broj se ležaja,dolasci turista,noćenja turista povećao

2017 2018 2019
Broj ležaja 30.707 Povećanje32.675 Povećanje34.433
Dolasci turista - ukupno 948.763 Povećanje1.068.702 Povećanje1.226.975
Noćenja turista - ukupno 1.860.346 Povećanje2.088.946 Povećanje2.379.701
- domaćih turista 363.843 Povećanje408.667 Povećanje478.496
- stranih turista 1.496.503 Povećanje1.680.279 Povećanje1.901.205

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U nastavnoj godini (2018/2019) broj vrtića i osnovnih škola smanjio dok se broj srednjih škola povećao

Obrazovne ustanove
2017/2018 2018/2019 2019/2020
Dječiji vrtići 198 Gubitak195 Povećanje208
Osnovne škole 1.089 Gubitak1.058 Povećanje1.063
Srednje škole 213 Povećanje214 Povećanje216

U nastavnoj godini (2018/2019) broj djece u vrtićima se povećao a broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio.

Djeca, učenici
2017/2018 2018/2019 2019/2020
Dječiji vrtići 15.048 Povećanje15.722 Povećanje16.756
Osnovne škole 185.273 Gubitak182.986 179.542
Srednje škole 81.470 Gubitak76.986 73.029

Sport[uredi | uredi izvor]

Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine, skraćeno NSFBIH, je najviše nogometno tijelo na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno s Fudbalskim savezom Republike Srpske (FSRS) tvori Nogometni/fudbalski savez Bosne i Hercegovine (NFSBIH).Nakon što je Evropska nogometna asocijacija (UEFA) donijela odluku da se nogomet mora igrati na području cijele države, odlučeno je da se osnuje nogometni savez na području Federacije BIH. To se i dogodilo 20. januara 2002. godine u Sarajevu, kada je odlučeno da se deset kantonalnih saveza svede pod upravu jednog.[15]

Okoliš[uredi | uredi izvor]

FBIH ima jedan nacionalni park (Una), 4 spomenika prirode (Skakavac, Prokoško jezero, Vrelo Bosne i Tajan), 2 parka prirode (Hutovo blato i Blidinje) i 2 zaštićena krajolika (Bijambare i Konjuh)

Nacionalni park Una
Spomenik prirode Skakavac
Prokoško jezero
Vrelo Bosne
Tajan
Park prirode Hutovo blato
Blidinje
Zaštićeni pejzaž-krajolik Bijambare
Konjuh

Praznici[uredi | uredi izvor]

1 i 2. januar Nova godina neradni dani
6. i 7. januar Badnji dan i Božić (za pravoslavce) neradni dani
1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine neradni dan
promjenljivo Veliki petak i Uskrs (za rimokatolike) neradni dani
promjenljivo Veliki petak i Vaskrs (za pravoslavce) neradni dani
1. i 2. maj Međunarodni praznik rada neradni dani
9. maj Dan pobjede nad fašizmom praznuje se radno
promjenljivo Ramazanski bajram (za muslimane) neradni dani
promjenljivo Kurban-bajram (za muslimane) neradni dani
25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine neradni dan
24. i 25. decembar Badnji dan i Božić (za katolike) neradni dani

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]
  2. ^ a b [2]
  3. ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
  4. ^ a b c "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH". Arhivirano s originala, 13. 1. 2014. Pristupljeno 11. 1. 2013.
  5. ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Procjena 2012
  6. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa" (PDF). www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016.
  7. ^ "Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 1. 4. 2014. Pristupljeno 9. 1. 2013.
  8. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 7. 2. 2016.
  9. ^ Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije
  10. ^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine". www.parlamentfbih.gov.ba. Arhivirano s originala, 14. 8. 2012. Pristupljeno 27. 2. 2016.
  11. ^ http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]
  12. ^ Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine[mrtav link]
  13. ^ Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
  14. ^ "Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 2. 6. 2014.
  15. ^ "Nogometni Savez Federacije BiH". nsfbih.ba. Pristupljeno 2019-11-30.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]