Federacija Bosne i Hercegovine

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Federacija BiH)
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Federacija Bosne i Hercegovine
Федерација Босне и Херцеговине
entitet BiH
Država  Bosna i Hercegovina
Glavni grad Sarajevo
Površina 26.110.5 km2
Stanovništvo 2.337.660[1] (30. juni 2012.)
Gustoća 89.5 /km2 
Vlada Parlamentarni sistem
 - Predsjednik Marinko Čavara[2]
 - Premijer Fadil Novalić[2]
FBiH (žuta boja)
Web stranica: fbihvlada.gov.ba

Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. Tim sporazumom okončan je hrvatsko-bošnjački sukob u Bosni i Hercegovini.

30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica[3] - kantona. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[4]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona:

Glavni grad je Sarajevo, uz Mostar u kojem je sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina odnosno stvorene su neke manje općine u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres, Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale-Prača, Foča-Ustikolina i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina.

Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]

Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.[1] Po prvim preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.371.603[5]

Kanton Procjena 2007. Procjena 2008. Procjena 2009.[6] Procjena 2010. Procjena 2012.[1]
Unsko-sanski kanton - - 288.114 - 287.885
Posavski kanton - - 39.886 - 39.307
Tuzlanski kanton - - 498.549 - 499.099
Zeničko-dobojski kanton - - 400.602 - 399.485
Bosansko-podrinjski kanton - - 33.093 - 32.675
Srednjobosanski kanton - - 254.992 - 253.592
Hercegovačko-neretvanski kanton - - 225.930 - 224.652
Zapadnohercegovački kanton - - 81.707 - 81.487
Kanton Sarajevo - - 423.645 - 440.744
Kanton br. 10 - - 80.800 - 79.351
Ukupno - - 2.327.318 - 2.338.277

Politika[uredi | uredi izvor]

Poslanička mjesta za Zastupnički Dom Parlamenta FBiH na Općim izborima 2014.
29
16
14
12
12
4
4
3
2
1
1
29 16 14 12 12 
Od ukupno 98 mandata na pojedine partije otpada:
     SDA: 29      SBB: 16      DF: 14      HDZ BiH: 12      SDP BiH: 12      HDZ 1990: 4      BPS: 4      SzBiH: 3      A-SDA: 2      NS: 1      L BiH: 1

-HDZ BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa HSS BiH, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević BiH i HSP H-B;

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednik i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštva. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

Izbori[uredi | uredi izvor]

Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine[7]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

Parlament[uredi | uredi izvor]

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]

Na parlamentarnim izborima 2014. godine, najviše predstavnika eu Predstavničkom domu, dobila je SDA (29), zatim SBB (23), DF (14), HDZ BiH (12), SDP BiH (9), HDZ 1990 (5), BPS (4), SzBiH (2), A-SDA (2) te po jednog predstavnika NS i L BiH i . Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je Fehim Škaljić, a dva potpredsjedavajuća su Mira Grgić i Tomo Vidović. Sekretar Predstavničkog doma je Sead Dizdarević.[8]

Dom naroda[uredi | uredi izvor]

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i HercegovineDom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[9]

Predsjednik[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[4] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[4] Trenutni predsjednik Federacije BiH je Marinko Čavara (HDZ).

Vlada[uredi | uredi izvor]

Premijer[uredi | uredi izvor]

Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Ovlasti premijera su:

  • Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
  • Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
  • Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
  • Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;[10]

Simboli[uredi | uredi izvor]

Zastava Federacije Bosne i Hercegovine od 1994. do 2007.

Zastava Federacije Bosne i Hercegovine je kompromisni je dizajn između hrvatskih i bošnjačkih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva štitića u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratno.

Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007., grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove

Promet[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Cestovni promet[uredi | uredi izvor]

Cestovni promet u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.[11][12] Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.[13]

Željeznički promet[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Zračni promet[uredi | uredi izvor]

Aerodromi[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:

Ime Lokacija Broj putnika
Međunarodni aerodrom Sarajevo

Međunarodni aerodrom Sarajevo.JPG

Sarajevo (Butmir) 772.904 (2015)[14]
Međunarodni aerodrom Tuzla

Tuzla International Airport.jpg

Tuzla (Dubrave Gornje) 259.074 (2015)[15]
Međunarodni aerodrom Mostar

OMO4.jpg

Mostar 78.000 (2014)[16]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi, 30. juni 2012. Greška kod citiranja: Invalid <ref> tag; name "Procjena_2012" defined multiple times with different content
  2. ^ a b [1]
  3. ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
  4. ^ a b c Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Greška kod citiranja: Invalid <ref> tag; name "Ustav" defined multiple times with different content
  5. ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. Sarajevo 5. novembar 2013. (bs)(en)
  6. ^ Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine
  7. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 2016-02-07. 
  8. ^ Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije
  9. ^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine". www.parlamentfbih.gov.ba. Pristupljeno 2016-02-07. 
  10. ^ http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]
  11. ^ Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine
  12. ^ Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
  13. ^ Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87
  14. ^ "Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo". www.sarajevo-airport.ba. Pristupljeno 2016-02-07. 
  15. ^ BIJELJINA, ENERGIE STUDIO -. "TUZLA: Aerodrom Tuzla u 2015. godini prevezao 259.000 putnika". Majevica Online. Pristupljeno 2016-02-07. 
  16. ^ "Manager: Zračna luka Mostar bilježi dobre rezultate: Raste broja putnika". manager.ba. Pristupljeno 2016-02-07. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]