Federacija Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Federacija BiH)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Federacija Bosne i Hercegovine
Федерација Босне и Херцеговине
Entitet Bosne i Hercegovine
Država  Bosna i Hercegovina
Glavni grad Sarajevo
Površina 26.110,5 km2
Stanovništvo 2,219,220[1]
 (2013.)
Gustoća 84,99 /km2 
Osnovan 18. mart 1994.(Vašingtonski sporazum)

15. decembar 1995. (priznata kao entitet u Bosni i Hercegovini)

Vlada Parlamentarni sistem
 - Predsjednik Marinko Čavara[2]
 - Premijer Fadil Novalić[2]
Vremenska zona UTC +1
Pozivni broj +387
BDP (2020) - ukupno

23,260 milijarde KM - po stanovniku 10.562 KM

Službeni jezici bosanski
hrvatski
srpski
Internetski nastavak .ba
Najveća tačka Čvrsnica
Najveće jezero Jablaničko jezero
Federacija BiH (crveno)
Veb-sajt: fbihvlada.gov.ba

Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Drugi entitet je Republika Srpska. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.

30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica, kantona[3]. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[4]

Međuentitetska granična linija koja Bosnu i Hercegovinu dijeli na dva entiteta napravljena je na osnovu granica tokom rata u Bosni i Hercegovini s bitnim promjenama na zapadnom dijelu države i oko glavnog grada Sarajeva koje su ucrtane Dejtonskim sporazumom. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080 km. Međuentitetska granica nije pod kontrolom vojske i policije, u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim Republike Srpske, graniči još s Hrvatskom na zapadu. Federacija BiH ima 26 km morske granice kod Neuma.

Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na Dinaridima izuzev posavskog dijela Federacije koji je dio Panonske nizije. Najviši vrh Federacije je Čvrsnica (2.228 m) na sjeveru Hercegovine, a druge više planine su Vranica, Prenj, Treskavica i Vran.

Najveća jezera FBiH su Jablaničko jezero (70,0 km2) i Buško jezero (55,8 km2).

Federacija BiH je najvećim dijelom šumovita, dok je posavski dio ravnica pogodna za poljoprivredu. Prevladava umjerenom kontinentalnom klimom s toplim ljetima i hladnim zimama, izuzev južne Hercegovine gdje prevladava srednozemna klima s blagim kišovitim zimama i toplim ljetima.

Historija[uredi | uredi izvor]

Stvaranje[uredi | uredi izvor]

Osnovu za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje Vašingtonski sporazum u martu 1994. Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drže Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeće odbrane stajalo je da se FBiH dijeli na deset kantona. Kantonalni sistem odabran je kako bi se spriječila dominacija jedne etničke grupe nad drugom. Vašingtonski sporazum je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon rata[uredi | uredi izvor]

Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, a zauzima 51% površine BIH. Dana 8. marta 2000. godine, Brčko Distrikt je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija oba bosanska entiteta. U 2001-2002, Ured visokog predstavnika (OHR) je nametnuo amandmane na ustav Federacije BIH i njegovog izbornog zakona, koji komplicira njegovu strukturu i ugrožavanja jednakost između Bošnjaka i Hrvata koji je do tada bio na snazi ​​u Federaciji BIH. Nezadovoljni hrvatski političari postavljaju zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, gdje je održan referendum paralelno s izborima i proglašena hrvatska federalna jedinica u većinski hrvatskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspješno završili ubrzo nakon intervencije SFOR-a i sudskih postupaka.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona:

Vijećnica

Glavni grad je Sarajevo, dok je u Mostar sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina, odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres, Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale-Prača, Foča-Ustikolina i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina i ima 3.329 naselja.

Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]

Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.[5] Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220.[6] Procjena za 2018. godinu je 2.196.233 stanovnika.

Kanton Procjena 1991. 2013. (konačni popis)[6] Procjena 2016 Procjena 2017 Procjena 2018 Procjena 2019 Procjena 2020
Unsko-sanski kanton 343.317 273.261 271.209 270.299 269.280 267.874 Gubitak266.535
Posavski kanton 59.478 43.453 42.452 42.044 41.721 41.346 Gubitak40.959
Tuzlanski kanton 493.887 445.028 443.053 441.902 440.351 438.811 Gubitak437.607
Zeničko-dobojski kanton 477.868 364.433 361.031 360.093 359.350 358.292 Gubitak357.275
Bosansko-podrinjski kanton Goražde 40.205 23.734 23.518 23.360 23.290 23.041 Gubitak22.778
Srednjobosanski kanton 340.072 254.686 251.973 251.434 250.825 249.879 Gubitak249.062
Hercegovačko-neretvanski kanton 267.590 222.007 219.395 218.473 217.765 216.970 Gubitak216.248
Zapadnohercegovački kanton 88.992 94.898 93.989 93.696 93.529 93.385 Gubitak93.213
Kanton Sarajevo 492.983 413.593 417.498 418.542 419.414 420.496 Povećanje421.555
Kanton 10 115.682 84.127 82.113 81.350 80.708 80.004 Gubitak79.448
Ukupno 2.720.074 2.219.220 2.206.231 2.201.193 2.196.233 2.190.098 Gubitak2.184.680

Migracije[uredi | uredi izvor]

Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 Bošnjaka, 75.038 Hrvata, 51.252 Srba i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 Bošnjaka, 44.804 Hrvata, 176.736 Srba i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433 osoba.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Etnička struktura[uredi | uredi izvor]

Etničke grupe u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.
%
Bošnjaci
  
70.4
Hrvati
  
22.04
Srbi
  
2.55
Karta FBIH sa označenim gradovima

Tokom rata najviše je bilo Bošnjaka, te je njihov broj u 2013. porastao dok se broj Hrvata i Srba smanjio. Broj ostalih se povećao, a ukupna populacija se smanjila.

Sastav stanovništva u Federaciji BIH
2013.1991.
Osoba2 219 220 (100,0%)2 720 074 (100,0%)
Bošnjaci1 562 372 (70,40%)1 423 593 (52,34%)1
Hrvati497 883 (22,44%)594 362 (21,85%)
Srbi56 550 (2,548%)478 122 (17,58%)
Bosanci35 687 (1,608%)
Nisu se izjasnili18 344 (0,827%)
Bosanci i Hercegovci11 160 (0,503%)
Muslimani10 222 (0,461%)
Romi10 036 (0,452%)
Ostali6 687 (0,301%)62 059 (2,282%)
Nepoznato4 233 (0,191%)
Albanci2 404 (0,108%)
Turci1 097 (0,049%)
Jugoslaveni881 (0,040%)161 938 (5,953%)
Crnogorci696 (0,031%)
Slovenci398 (0,018%)
Makedonci301 (0,014%)
Pravoslavci191 (0,009%)
Ukrajinci78 (0,004%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Stanovništvo - osnovni pokazatelji[uredi | uredi izvor]

U 2018. godini broj rođenih se smanjio tako da je u FBIH rođeno 18.889 novorođenčadi. Broj umrlih se smanjio od 2017. godine (21.442). Prirodni priraštaj je negativan. Prosječna starost je 73 godine. U 2018 godini broj brakova je iznosio 13.061 a razvelo se 1.823. Doseljenih je 20.014 što je više u odnosu na 2017. godinu. Odseljenih je 23.075 što je više u odnosu na 2017. godinu. U FBIH je 2018. godine bilo zaposleno 519.800 osoba, a prosječna plaća je 889 KM, međutim u Federalnom zavodu za statistiku prosječna plaća za mjesec (august 2019) je bila 932 KM.

2020. 2019. 2018. 2017.
Stanovništvo Gubitak2.184.680 Gubitak2.190.098 Gubitak 2.196.233 2.201.193
Rođeni Gubitak17.211 Gubitak18.019 Gubitak18.889 19.824
Umrli Gubitak26.026 Povećanje22.024 Povećanje21.442 21.689
Prirodni rast Gubitak-8.815 Gubitak-4.005 Gubitak-2.543 -1.865
Prosječna starost - Povećanje73,0 72,5
Zaključeni brakovi Gubitak10.224 Gubitak12.190 Povećanje13.061 12.994
Razvedeni brakovi Povećanje1.460 Povećanje1.673 Gubitak1.823 1.725
Doseljeni Gubitak17.065 Gubitak19.734 Povećanje20.014 19.098
Odseljeni Povećanje20.033 Povećanje22.451 Gubitak23.075 22.159
Saldo migracija Gubitak-2.968 Povećanje-2.717 Nema promjena -3.061 -3.061
Zaposleni Gubitak520.162 Povećanje531.483 Povećanje519.800 505.201
Plaće Povećanje956 Povećanje928 Povećanje889 860
Prirodno kretanje stanovništva FBIH u 2019 (po mjesecima)

Vitalna statistika[uredi | uredi izvor]

Godina Populacija Rođeni Umrli Prirodni priraštaj Zaključeni brakovi Razvedeni brakovi
2000. Gubitak25.372 Gubitak17.112 Gubitak8.260
2001. Gubitak24.018 Povećanje16.891 Gubitak7.127
2002. Gubitak23.251 Gubitak17.175 Gubitak6.076
2003. Gubitak23.168 Gubitak18.259 Gubitak4.909
2004. Gubitak22.250 Gubitak18.350 Gubitak3.900
2005. 2.233.167 Gubitak21.934 Gubitak19.293 Gubitak2.641
2006. Gubitak2.232.376 Gubitak21.602 Povećanje18.678 Povećanje2.924
2007. Gubitak2.231.548 Povećanje21.715 Gubitak19.428 Gubitak2.287
2008. Gubitak2.229.787 Povećanje22.920 Gubitak19.480 Povećanje3.440 14.909 938
2009. Gubitak2.229.072 Gubitak22.913 Gubitak20.022 Gubitak2.891 Gubitak13.670 Povećanje805
2010. Gubitak2.228.027 Gubitak22.382 Gubitak20.482 Gubitak1.900 Gubitak12.750 Gubitak994
2011. Gubitak2.226.011 Gubitak21.228 Povećanje20.208 Gubitak1.020 Gubitak12.589 Gubitak1.221
2012. Gubitak2.222.587 Povećanje21.472 Gubitak20.859 Gubitak613 Gubitak12.060 Povećanje1.176
2013. Gubitak2.219.131 Gubitak20.145 Povećanje20.465 Gubitak-320 Gubitak11.381 Gubitak1.364
2014. Gubitak2.215.997 Gubitak19.880 Povećanje20.283 Gubitak-403 - -
2015. Gubitak2.210.994 Gubitak19.358 Gubitak21.703 Gubitak-2.345 12.828 1.097
2016. Gubitak2.206.231 Povećanje19.655 Povećanje21.105 Povećanje-1.450 Gubitak12.790 Gubitak1.445
2017. Gubitak2.201.193 Povećanje19.824 Gubitak21.689 Gubitak-1.865 Povećanje12.994 Gubitak1.725
2018. Gubitak2.196.233 Gubitak18.899 Povećanje21.442 Gubitak-2.543 Povećanje13.061 Gubitak1.823
2019. Gubitak2.190.098 Gubitak18.019 Gubitak22.024 Gubitak-4.005 Gubitak12.266 Povećanje1.673
2020. Gubitak2.184.680 Gubitak17.211 Gubitak26.026 Gubitak-8.815 Gubitak10.224 Povećanje1.460


Bruto domaći proizvod[uredi | uredi izvor]

Bruto domaći proizvodu u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. porastao je za 3,3% čime je BDP u 2018. godini iznosio 21.983.507.000 KM. Nepoznat je BDP po stanovniku. Od 2013 godine BDP u FBIH je u porastu.

2019. 2018. 2017.
Bruto domaći proizvod u 1000 KM Povećanje23.060.794 Povećanje21.983.507 Povećanje20.539.696
Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM Povećanje10.562 Povećanje10.010 Povećanje9.331
Rast BDP-a Povećanje2,3% Povećanje3,8% Povećanje3,2%

Spol i starost stanovništva[uredi | uredi izvor]

Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.[5]
muškarci žene
65 + 141.752
  
  
189.753
15-64 813.353
  
  
793.221
0-14 205.546
  
  
194.652
prosjek

Federacija Bosne i Hercegovine, u odnosu na 1991. bilježi značajan porast starijeg i pad mlađeg stanovništva. Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991., prosječna starost bila je 30,6 godina, a godine 2004. prosječna starnost u Federaciji BiH bila je 36,4 godine. Dok je u BiH 1991. bilo svega 6,5%, a u Federaciji BiH 6% stanovništva starijeg od 65 godina, u poslijeratnom razdoblju FBiH ima 13,7% stanovništva startijeg od 65 godina. Prema popisu iz 1991. u BiH je bilo 23,5% djece do 14 godina, u FBiH 24,3%, a danas u Federaciji ima oko 18,5% stanovništva do 14 godina

Politika[uredi | uredi izvor]

Poslanička mjesta za Zastupnički Dom Parlamenta FBiH na Općim izborima 2018.
27
8
10
16
16
2
4
3
2
6
1
27 10 16 16 
Od ukupno 95 mandata na pojedine partije otpada:
      SDA: 27
      SBB: 8
      DF: 10
      HDZ BiH: 16
      SDP BiH: 16
      HDZ 1990: 2
      BPS: 4
      SzBiH: 3
      A-SDA: 2
      NS: 6
      L BiH: 1

-HDZ BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa HSS BiH, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević BiH i HSP H-B;

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednik i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštva. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

Izbori[uredi | uredi izvor]

Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine[7]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

Parlament[uredi | uredi izvor]

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Poslanička mjesta za Parlament BiH iz Federacije BiH na Općim izborima 2018.Od ukupno 28 mandata na pojedine partije otpada:SDA: 8, HDZ BiH: 5, SDP BiH: 5, DF: 3, SBB: 2, NS: 2, NB: 1, PDA: 1, A-SDA: 1

Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]

Na parlamentarnim izborima 2014. godine, najviše predstavnika u Predstavničkom domu, dobila je SDA (29), zatim SBB (23), DF (14), HDZ BiH (12), SDP BiH (9), HDZ 1990 (5), BPS (4), SzBiH (2), A-SDA (2) te po jednog predstavnika NS i L BiH. Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je Fehim Škaljić, a dva potpredsjedavajuća su Mira Grgić i Tomo Vidović. Sekretar Predstavničkog doma je Sead Dizdarević.[8]

Zgrada Predstavničkog doma FBiH u Sarajevu

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. pokazali su da je najviše u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dobila SDA (27), zatim SDP BIH (16), HDZ BIH (16), DF(10), SBB (8), NS (6), PDA (4), NB (4), A-SDA (2), HDZ 1990 (2), NiP (2).

Dom naroda[uredi | uredi izvor]

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i HercegovineDom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[9]

Poslanička mjesta za Dom naroda Parlament FBiH na Općim izborima 2014. Od ukupno 54 mandata na pojedine partije otpada: SDA (10), SBB (4),DF (5), HDZ BIH (13), SDP BIH (10),HDZ 1990 (1), LDS BiH (1), A-SDA (1), L BIH (2), NS (2), SNSD(3), Ostali (2)

Predsjednik[uredi | uredi izvor]

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[4] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[4]

Nadležnosti:

Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:[1]

  • imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije;
  • vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca;
  • potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja;
  • potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
  • davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida

Sadašnji predsjednik je Marinko Čavara (HDZ BiH) od 9. februara 2015.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Potpredjednik Federacije. Sjedište vlade je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.

Predsjednik vlade FBIH je Fadil Novalić(SDA), Zamjenica predsjednika Vlade FBIH je Jelka Miličević (HDZ BIH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Vesko Drljača (SBB BiH). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. [1]

Premijer[uredi | uredi izvor]

Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je Fadil Novalić. Ovlasti premijera su:

  • Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
  • Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
  • Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
  • Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;[10]

Svi dosadašnji predsjednici Vlada vršili su dužnost na samo jedan mandat. Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je Ahmet Hadžipašić i to 1506 dana u periodu od 2003. do 2007. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti Vjekoslav Bevanda na toj dužnosti bio 29 dana.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Tuzla, drugi grad po veličini u FBiH
Zenica, treći grad po veličini u FBiH
1 Sarajevo Kanton Sarajevo 275.524 11 Sanski Most Unsko-sanski kanton 47,359
2 Tuzla Tuzlanski kanton 120,441 12 Lukavac Tuzlanski kanton 46,731
3 Zenica Zeničko-dobojski kanton 115,134 13 Tešanj Zeničko-dobojski kanton 46,135
4 Mostar Hercegovačko-neretvanski kanton 113,169 14 Velika Kladuša Unsko-sanski kanton 44,770
5 Ilidža Kanton Sarajevo 71,892 15 Srebrenik Tuzlanski kanton 42,762
6 Cazin Unsko-sanski kanton 69,411 16 Gradačac Tuzlanski kanton 41.836
7 Živinice Tuzlanski kanton 61,201 17 Visoko Zeničko-dobojski kanton 41,352
8 Bihać Unsko-sanski kanton 61,186 18 Zavidovići Zeničko-dobojski kanton 40,272
9 Travnik Srednjobosanski kanton 57 543 19 Kakanj Zeničko-dobojski kanton 38,937
10 Gračanica Tuzlanski kanton 48,395 20 Livno Kanton 10 37,487

Simboli[uredi | uredi izvor]

Federacija BiH nema zastavu. Nekadašnja zastava Federacije Bosne i Hercegovine bila je kompromisni dizajn bošnjačkih i hrvatskih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva mala štita u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratnog oblika.

Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007, grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.

Vojska[uredi | uredi izvor]

Vojska Federacije BiH (VFBiH) je bila zvanična oružana sila bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju rata u BiH pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma udruživanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, bošnjačkom i hrvatskom pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Cestovni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.[11][12]

Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.[13]

Ceste Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Ceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u Sarajevu. Ceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 4.728  km cesta.Ceste Federacije BIH imaju 2.065,344 km cestovnih pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru.

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Autoceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanjie Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u Mostaru. Vlasnik je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovne planir završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, autoput A2 od Orašja do Tuzle, autoput A3 od Žepča do Tuzle, brza cesta B1 od GP-a Izačić kod Bihaća do priključka na autoput A1 kod Lašve, brza cesta B2 od Donjeg Vakufa do GP Kamensko kod Livna, brza cesta B3 od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod Mostara i brza cesta B4 od Sarajeva do Goražda. Krajem 2020. godine FBIH je imala 110 funkcionalnih km autoputa.

Željeznički saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Željeznički saobraćaj u FBiH je u nadležnosti javne kompanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog koridora 5C u FBiH i do Tuzle, a postoji i međunarodni promet sa Hrvatskom do Zagreba preko Banje Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do Ploča u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između Blatne i Bosanske Krupe. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine raspolažu sa 608,495 km željezničkih pruga.

Zračni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Aerodromi[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:

Ime Lokacija Broj putnika
Međunarodni aerodrom Sarajevo

Međunarodni aerodrom Sarajevo.JPG

Sarajevo (Butmir) 957.971 (2017)[nedostaje referenca]
Međunarodni aerodrom Tuzla

Tuzla International Airport.jpg

Tuzla (Dubrave Gornje) 535.834 (2017)[nedostaje referenca]
Međunarodni aerodrom Mostar

OMO4.jpg

Mostar 43.118 (2017)[nedostaje referenca]

Hidroelektrane[uredi | uredi izvor]

Hidroelektrana Mjesto Rijeka Koordinate Instalisana

snaga (MW)

Početak

rada

Hidroelektrana Čapljina Čapljina Trebišnjica 430 1979.
Hidroelektrana Grabovica Grabovica Neretva 114 1982.
Hidroelektrana Jablanica Jablanica Neretva 43.692406°N 17.732577°E 180 1955.
Hidroelektrana Jajce I Jajce Vrbas 44.339333°N 17.606722°E 60 1957.
Hidroelektrana Jajce II Jajce Vrbas 30 1954.
Hidroelektrana Mostar Mostar Neretva 72 1987.
Hidroelektrana Mostarsko blato Mostar Mostarsko blato 60 2010.
Hidroelektrana Peć Mlini Grude Tihaljina (rijeka) 15 2004.
Hidroelektrana Rama Ravnica Neretva 43.747041°N 17.675838°E 160 1968.
Hidroelektrana Salakovac Potoci Neretva 43.447752°N 17.836906°E 210 1981.
Hidroelektrana Slapovi na Uni Kostela kod Bihaća Una 44.883684°N 15.900670°E 10,14 1954.

Termoelektrane[uredi | uredi izvor]

Termoelektrana Mjesto Koordinate Instalisana snaga (MW) Početak rada
Termoelektrana Kakanj Ćatići, Kakanj 44°5′22.4″N 18°6′49.4″E 450 1956.
Termoelektrana Tuzla Tuzla 45°31′12″N 18°36′22″E 715 1963.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Federacija Bosne i Hercegovine održava brojne kulturne manifestacije čiji se značaj proteže i izvan granica zemlje. U Sarajevu se svake godine u organizaciji MESS-Međunarodni kazališni festival (od 1960), Festival Sarajevski dani poezije (od 1962), Sarajevo Film Festival (od 1995), muzički festival Baščaršijske noći (od 1996), Mostar Blues & Rock Festival (od 2003), Mostar Summer Fest (od 2013), Zenički festival drame Bosne i Hercegovine (od 2002), Tuzlanski književni susret s Cum grano salis (od 2001.) i Tuzla Film Festival (od 2012).

Institucije kulture 2017. 2018. 2019.
Biblioteke 783 783 666
Kino 16 15 14
Galerije 18 17 12
Pozorišta 23 24 22
Centri za kulturu 55 57 49

Mediji[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine uspostavljen je javni radio-televizijski sistem. Neke radio televizije su: Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHTV 1 i BH Radio 1), te entitetske emitere RTVFBiH (FTV i Radio FBiH). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: OBN, NTV Hayat i Nova BH, čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radio-televizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

2017 2018 2019
Radio stanice Gubitak74 Povećanje77 63
Televizijske stanice Gubitak34 Povećanje35 28

Filatelija[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:

Elektroprivreda[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:

Telekomi[uredi | uredi izvor]

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:

Turizam[uredi | uredi izvor]

Tokom 2018 godine broj se ležaja, dolasci turista, noćenja turista povećao

2018 2019 2020
Broj ležaja Povećanje32.675 Povećanje34.433 24.004
Dolasci turista - ukupno Povećanje1.068.702 Povećanje1.226.975 305.890
Noćenja turista - ukupno Povećanje2.088.946 Povećanje2.379.701 703.652
- domaćih turista Povećanje408.667 Povećanje478.496 413.130
- stranih turista Povećanje1.680.279 Povećanje1.901.205 290.522

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U nastavnoj godini (2018/2019) broj vrtića i osnovnih škola smanjio dok se broj srednjih škola povećao

Obrazovne ustanove
2018/2019 2019/2020 2020/2021
Dječiji vrtići Gubitak195 Povećanje208 214
Osnovne škole Gubitak1.058 Povećanje1.063 1.031
Srednje škole Povećanje214 Povećanje216 215

U nastavnoj godini (2018/2019) broj djece u vrtićima se povećao a broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio.

Djeca, učenici
2018/2019 2019/2020 2020/2021
Dječiji vrtići Povećanje15.722 Povećanje16.756 15.675
Osnovne škole Gubitak182.986 179.542 174.938
Srednje škole Gubitak76.986 73.029 71.458

Segregacija[uredi | uredi izvor]

U nekim osnovnim školama prisutna je segregacija djece, nazvana Dvije škole pod jednim krovom, gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

Sport[uredi | uredi izvor]

Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine, skraćeno NSFBIH, je najviše nogometno tijelo na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno s Fudbalskim savezom Republike Srpske (FSRS) tvori Nogometni/fudbalski savez Bosne i Hercegovine (NFSBIH). Nakon što je Evropska nogometna asocijacija (UEFA) donijela odluku da se nogomet mora igrati na području cijele države, odlučeno je da se osnuje nogometni savez na području Federacije BIH. To se i dogodilo 20. januara 2002. godine u Sarajevu, kada je odlučeno da se deset kantonalnih saveza svede pod upravu jednog.[14]

Okoliš[uredi | uredi izvor]

FBIH ima jedan nacionalni park (Una), 4 spomenika prirode (Skakavac, Prokoško jezero, Vrelo Bosne i Tajan), 2 parka prirode (Hutovo blato i Blidinje) i 2 zaštićena krajolika (Bijambare i Konjuh)

Nacionalni park Una
Spomenik prirode Skakavac
Prokoško jezero
Vrelo Bosne
Tajan
Park prirode Hutovo blato
Blidinje
Zaštićeni pejzaž-krajolik Bijambare
Konjuh

Praznici[uredi | uredi izvor]

1 i 2. januar Nova godina neradni dani
6. i 7. januar Badnji dan i Božić (za pravoslavce) neradni dani
1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine neradni dan
promjenljivo Veliki petak i Uskrs (za rimokatolike) neradni dani
promjenljivo Veliki petak i Vaskrs (za pravoslavce) neradni dani
1. i 2. maj Međunarodni praznik rada neradni dani
9. maj Dan pobjede nad fašizmom praznuje se radno
promjenljivo Ramazanski bajram (za muslimane) neradni dani
promjenljivo Kurban-bajram (za muslimane) neradni dani
25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine neradni dan
24. i 25. decembar Badnji dan i Božić (za katolike) neradni dani

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]
  2. ^ a b [2]
  3. ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
  4. ^ a b c "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH". Arhivirano s originala, 13. 1. 2014. Pristupljeno 11. 1. 2013.
  5. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Procjena 2012
  6. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa" (PDF). www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 7. 2. 2016.
  8. ^ Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije
  9. ^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine". www.parlamentfbih.gov.ba. Arhivirano s originala, 14. 8. 2012. Pristupljeno 27. 2. 2016.
  10. ^ http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]
  11. ^ Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine[mrtav link]
  12. ^ Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
  13. ^ "Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 2. 6. 2014.
  14. ^ "Nogometni Savez Federacije BiH". nsfbih.ba. Pristupljeno 30. 11. 2019.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]