Narodna skupština Republike Srpske
Narodna skupština Republike Srpske Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini (1991–1992) | |
---|---|
XI saziv | |
![]() Logo | |
Vrsta | |
Vrsta | Jednodomni sistem |
Ograničenje mandata | 2 godine (1996–2002) 4 godine (od 2002) |
Historija | |
Osnovano | 24. oktobar 1991. |
Prethodnik | Skupština Republike BiH |
Početak saziva | 24. oktobar 1991. |
Vodstvo | |
Predsjednik skupštine | Nenad Stevandić, (US) (od 15. novembra 2022) |
Struktura | |
Broj zastupnika | 83 |
![]() | |
Političke grupe | Vlada (57)[1]
Opozicija (25)
|
Izbori | |
Posljednji opći izbori | 2. oktobar 2022. |
Sljedeći opći izbori | 2026. |
Mjesto zasjedanja | |
Dom Narodne Skupštine Ulica Vuka Karadžića 2, Banja Luka, Bosna i Hercegovina | |
Veb-sajt | |
www | |
Fusnote | |
![]() |
---|
Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Republike Srpske |
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) jest najviše predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Sastoji se iz 83 narodna zastupnika i sjedište se nalazi u Banjoj Luci.
U aktuelni deseti saziv izabrani su poslanici sa sedam izbornih lista. Parlamentarnu većinu trenutno čine sledeći klubovi poslanika:
- Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – 29 poslanika,
- Socijalistička partija (SP) – 5 poslanika,
- Demokratski savez (DEMOS) – 5 poslanika,
- Ujedinjena Srpska (US) – 4 poslanika,
- Narodna partija Srpske (NPS) - 4 poslanika,
- Demokratski narodni savez (DNS) - 2 poslanika.[2]
- Socijalistička partija Srpske (SPS) - 3 poslanika
Historija[uredi | uredi izvor]
Skupština je osnovana 24. oktobra 1991. kao Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.[1] Na prvoj sjednici održanoj u Sarajevu, raspisan je plebiscit i usvojena Deklaracija o ostajanju srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji. Referendum na kome su se Srbi izjasnili o ostanku u Jugoslaviji održan je 9. i 10. novembra 1991.
Smatralo se da je osnivanje Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i konstituiranje Republike Srpske bila potrebna za očuvanjem identiteta i državnosti Srba u Bosni i Hercegovini. Uporedo s političkom borbom koju su izabrani predstavnici srpskog naroda vodili u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine za očuvanje statusa – općine s većinskim srpskim stanovništvom samoorganiziraju se i ujedinjuju u "Zajednicu općina", a potom se formiraju četiri srpske autonomne oblasti i regije:[3]
- SAO Bosanska krajina (Autonomna oblast Krajina)
- SAO Semberija (SAO Sjeveroistočna Bosna)
- SAO Romanija (SAO Romanija-Birač)
- SAO Hercegovina (SAO Istočna/Stara Hercegovina)
Nakon toga, Narodna skupština Republike Srpske donosi Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. u Sarajevu, osiguravajući je kao konstituantu (ustavotvornu skupštinu), Ustavom koji je donesen 28. februara 1992, pravnu moć i pravnu sigurnost, legalitet i legitimitet tadašnje Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Kasnije je na osnovu rezultata Novembarskog referenduma Srpska Republika Bosna i Hercegovina proglašena za federalnu jedinicu u sastavu Savezne Republike Jugoslavije.
Bošnjačkim/Muslimanskim i hrvatskim strankama bio je cilj nezavisnost i stvaranje federalne države Bosne i Hercegovine ali Srbi su smatrali da će se time odvojiti srpski narod, te da bi Srbi iz Bosne i Hercegovine time dobili status nacionalne manjine. Takav odnos i stanje uticali su na to da su srpski poslanici konstituirali srpski blok poslanika od ukupno 83 poslanika, pretežno iz Srpske demokratske stranke, zatim iz Srpskog pokreta obnove, Socijaldemokratske partije i Saveza reformskih snaga Jugoslavije. Bio je to prvi korak ka početku stvaranja današnje Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske.[1]
Tokom rata u Bosni i Hercegovini iz sigurnosnih razloga Narodna skupština se premješta na teritoriju današnjeg Istočnog Sarajeva), funkcionira i zasjeda na Palama. Jedna od najdužih sjednica u historiji Skupštine održana je 5. maja 1993. na Jahorini, kada su poslanici 17 sati raspravljali Vance–Owenovom planu. Od 1998. administrativno sjedište Narodne skupštine Republike Srpske prelazi u Banju Luku, gdje se nalazi i danas.[1]
Po završetku rata, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995) Narodna skupština preuzima primarnu odgovornost provođenja normativne entitetske reizgradnje i obnove, te kao zakonodavni organ predvodi i neposredno sprovodi zakonske reforme kroz koje Republika Srpska prolazi u poslijeratnim godinama.
Sastav Narodne skupštine, po modernim parlamentarnim principima, čine osamdeset i tri narodna poslanika koje narod u Republici Srpskoj bira na neposrednim parlamentarnim izborima. Narodni poslanici u Narodnoj skupštini birali su se do 2002. na mandat u trajanju od dvije godine, a od 2002. u skladu s novom zakonskom regulativom, narodni poslanici se biraju na mandat u trajanju od četiri godine.
Izbori i sazivi[uredi | uredi izvor]
Narodna skupština Republike Srpske do sada je funkcionisala u deset saziva:
Izbori | Saziv |
---|---|
Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990. | I saziv (24. oktobar 1991 – 14. septembar 1996) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996. | II saziv (19. oktobar 1996 – 27. decembar 1997) |
Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997. | III saziv (27. decembar 1997 – 19. oktobar 1998) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998. | IV saziv (19. oktobar 1998 – 16. decembar 2000) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000. | V saziv (16. decembar 2000 – 28. novembar 2002) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002. | VI saziv (28. novembar 2002 – 9. novembar 2006) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006. | VII saziv (9. novembar 2006 – 15. novembar 2010) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. | VIII saziv (15. novembar 2010 – 24. novembar 2014) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014. | IX saziv (24. novembar 2014 – 19. novembar 2018) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. | X saziv (19. novembar 2018 – 15. novembar 2022) |
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | XI saziv (od 15. novembra 2022) |
Predsjednici[uredi | uredi izvor]
Trenutni predsjednik je Nenad Stevandić (US).
Spisak predsjednika od osnivanja skupštine do danas:
- Momčilo Krajišnik (25. oktobar 1991 – maj 1996; birao ga I saziv)
- Dragan Kalinić (maj 1996 – 4. novembar 1998; birao ga I, II i III saziv)
- Petar Đokić (4. novembar 1998 – 16. decembar 2000; birao ga IV saziv)
- Dragan Kalinić (16. decembar 2000 – 29. juni 2004; birao ga V i VI saziv)
- Dušan Stojičić (20. juli 2004 – 28. februar 2006; birao ga VI saziv)
- Igor Radojičić (28. februar 2006 – 24. novembra 2014; birao ga VI, VII i VIII saziv)
- Nedeljko Čubrilović (24. novembar 2014 – 15. novembar 2022; birao ga IX i X saziv)
- Nenad Stevandić (od 15. novembra 2022; birao ga XI saziv)
Odbori[uredi | uredi izvor]
- Odbor za privredu i finansije
- Zakonodavni odbor
- Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu
- Odbor za odbranu i sigurnost
- Odbor za zaštitu prava izbjeglica i prognanika
- Odbor za predstavke, prijedloge i društveni nadzor
- Odbor jednakih mogućnosti
- Odbor za zaštitu okoliša
- Odbor za ustavna pitanja
- Odbor za praćenje stanja u oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja
- Odbor za boračko-invalidsku zaštitu
- Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje
- Odbor za zdravstvo, rad i socijalnu politiku
- Odbor za pitanja mladih
- Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodno
- Odbor za evropske integracije i regionalnu saradnju
Sjedište[uredi | uredi izvor]
Sjedište Narodne skupštine nalazi se u Banjaluci u Ulici Vuka Karadžića 2 (u nekadašnjoj zgradi Doma Jugoslavenske narodne armije i Doma Vojske Republike Srpske). Ispred zgrade Skupštine se nalazi Trg žrtava Jasenovca na kome se nalazi spomenik Topola užasa.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- Politika Bosne i Hercegovine
- Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske
- Ustav Bosne i Hercegovine
- Predsjednik Republike Srpske
- Vlada Republike Srpske
- Vijeće naroda Republike Srpske
- Senat Republike Srpske
- Parlamentarna biblioteka
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b c d "O Narodnoj skupštini". narodnaskupstinars.net. Arhivirano s originala, 28. 4. 2021. Pristupljeno 28. 4. 2021.
- ^ "Sad je i zvanično: Željko Dubravac iz DNS prešao u Narodni front (FOTO)". Srpskainfo (jezik: srpski). Pristupljeno 19. 4. 2023.
- ^ "Fotomonografija: Narodna skupština Republike Srpske od 1991. do 2011" (PDF). Banja Luka: Narodna skupština Republike Srpske. 2012. Arhivirano (PDF) s originala, 22. 4. 2021. Pristupljeno 28. 4. 2021.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Wikizvor ima izvorni tekst za: Odluka o osnivanju Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini |
Wikizvor ima izvorni tekst za: Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini |