Milorad Dodik
| Milorad Dodik | |
|---|---|
| 8. predsjednik Republike Srpske | |
| Vrijeme na dužnosti 15. novembar 2022 – 12. juni 2025.[a] | |
| Prethodnik | Željka Cvijanović |
| Nasljednik | Ana Trišić-Babić (v. d.) |
| Vrijeme na dužnosti 15. novembar 2010 – 19. novembar 2018. | |
| Prethodnik | Rajko Kuzmanović |
| Nasljednik | Željka Cvijanović |
| 16. predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine | |
| Vrijeme na dužnosti 20. novembar 2020 – 20. juli 2021. | |
| Prethodnik | Šefik Džaferović |
| Nasljednik | Željko Komšić |
| Vrijeme na dužnosti 20. novembar 2018 – 20. juli 2019. | |
| Prethodnik | Bakir Izetbegović |
| Nasljednik | Željko Komšić |
| 7. član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda | |
| Vrijeme na dužnosti 20. novembar 2018 – 15. novembar 2022. | |
| Prethodnik | Mladen Ivanić |
| Nasljednik | Željka Cvijanović |
| 6. predsjednik Vlade Republike Srpske | |
| Vrijeme na dužnosti 28. februar 2006 – 15. novembar 2010. | |
| Prethodnik | Pero Bukejlović |
| Nasljednik | Anton Kasipović (v.d.) |
| Vrijeme na dužnosti 31. januar 1998 – 16. januar 2001. | |
| Prethodnik | Gojko Kličković |
| Nasljednik | Mladen Ivanić |
| 1. predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata | |
| Vrijeme na dužnosti od 10. marta 1996. | |
| Prethodnik | Funkcija osnovana |
| Lični podaci | |
| Rođenje | 12. mart 1959 Banja Luka, NR Bosna i Hercegovina, FNR Jugoslavija |
| Etnicitet | Srbin |
| Politička stranka | Savez nezavisnih socijaldemokrata (od 1996) Savez reformskih snaga Jugoslavije (1990–1991) |
| Supružnik | Snježana Dodik |
| Djeca | 2 (Gorica i Igor) |
| Obrazovanje | Visoko: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu |
| Vjera | Pravoslavlje |
| Potpis | |
Milorad Dodik (rođen 12. marta 1959) jest bosanskohercegovački i srpski političar, bivši predsjednik Republike Srpske, premijer Republike Srpske i član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda. Predsjednik je Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Protiv Dodika je 2023. započeto suđenje radi nepoštivanja odluka Visokog predstavnika u BiH i rušenja ustavnog poretka BiH, a 26. februara 2025. Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom proglasio ga krivim.[3][4] Apelaciono vijeće Suda BiH proglasilo ga je pravosnažno krivim, nakon čega je uprkos nizu žalbi, Centralna izborna komisija BiH Dodiku zvanično oduzela mandat predsjednika RS-a.[5]
Politička karijera
Dodik počinje političku karijeru u stranci Ante Markovića, tadašnjeg predsjednika vlade SFRJ, Savezu reformskih snage. Kao član te stranke izabran je u bosanskohercegovačku skupštinu na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990.
Republika Srpska
Za vrijeme rata u BiH bio je predstavnik u Narodnoj Skupštini Srpske Republike Bosne i Hercegovine kao nezavisni poslanik. Tokom 1996. učestvuje u stvaranju Stranke nezavisnih socijaldemokrata kada i postaje predsjednik te stranke. Tu funkciju Dodik obnaša i danas.
U 1997. je izabran za člana Narodne skupštine Republike Srpske. Pobjedom na izborima postaje mandatar, a kasnije i predsjednik Vlade Republike Srpske. Na toj funkciji ostaje do 2001. kada njegova koalicija gubi na izborima. Poslije izbora 2006. ponovo se vraća na tu funkciju.
Na izborima održanim u oktobru 2010, izabran je za Predsjednika Republike Srpske.
Predsjedništvo BiH
Na Opći izborima u Bosni i Hercegovini 2018. izabran je za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.[6]
Predsjednik Republike Srpske
Na općim izborima 2022. postao je 8. predsjednik Republike Srpske. Međutim, mandat mu prestaje 12. juna 2025. na dan pravosnažnosti presude Suda Bosne i Hercegovine.[1][2]
Kontroverze
Negiranje masakara na Tuzlanskoj kapiji i na Markalama
Godine 2009, Dodik je izrekao da je Masakr na Kapiji isceniran, a nazvao je upitnim i Masakre na Markalama. Grad Tuzla je podnio optužnicu protiv Dodika, a Grad Sarajevo je podnio krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja i vlasti, kao i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.[7]
Iz Ureda visokog predstavnika saopštili su da Dodik negira počinjene ratne zločine i navodi da "kada takve iskrivljene činjenice dolaze od zvaničnika na visokoj poziciji, zvaničnika koji je dužan da poštuje Dejtonski mirovni sporazum i sarađuje sa Haškim sudom, onda su posebno neodgovorni i potkopavaju ne samo institucije odgovorne za održavanje vladavine prava, već i kredibilitet samog pojedinca."[8]
Negiranje genocida u Srebrenici
Dodik je genocid u Srebrenici nazvao "izmišljenim mitom".[9]
On je u intervjuu u beogradskom listu Večernje novosti u aprilu 2010. izjavio da "ne možemo i nikada nećemo prihvatiti da se taj događaj kvalifikuje kao genocid", te se odrekao izvještaja Republike Srpske iz 2004. koji je priznao razmjere ubistva i izvinio se porodicama žrtava, tvrdeći da je izvještaj usvojen zbog pritiska međunarodne zajednice. Ne potvrđujući cifru, tvrdio je da je broj žrtava 3.500, a ne 7.000 koliko ih prihvata izvještaj, navodeći da je 500 popisanih žrtava živo i da je više od 250 ljudi pokopanih u Spomen obilježju genocida u Srebrenici u Potočarima umrlo na drugim mjestima.[10] U istom mjesecu, 10. aprila 2010, Dodik je pokrenuo reviziju izvještaja iz 2004, navodeći da je broj ubijenih preuveličan i da je izvještaj izmanipulisao bivši mirovni izaslanik.[10][11] Ured visokog predstavnika je odgovorio i naveo da "Vlada Republike Srpske treba preispitati svoje zaključke i uskladiti se sa činjenicama i zakonskim zahtjevima i djelovati u skladu s tim, umjesto da nanosi emocionalni bol preživjelima, muči historiju i omalovažava javnu sliku o zemlji".[12]
Dodik je 12. jula 2010, na 15. godišnjicu masakra u Srebrenici, izjavio da priznaje ubistva koja su se dogodila na tom mjestu, ali ono što se dogodilo u Srebrenici ne smatra genocidom, što se razlikuje od zaključaka MKSJ-a i Međunarodnog suda pravde, navodeći da je "(i) genocid počinjen nad srpskim narodom na ovom području gdje su masovno ubijane žene, djeca i starci".[13][14][15][16] Dodik je u decembru 2010. osudio Vijeće za implementaciju mira (PIC), međunarodnu zajednicu od 55 zemalja, jer su masakr u Srebrenici nazvali genocidom.[14]

Koristio je razne tvrdnje, koje su zastupali drugi poricatelji i teoretičari zavjere,[17] kao što je da je Srebrenica zapravo osveta za napad na Kravicu 1993. i druge navodne zločine bosanskih Muslimana nad Srbima.[18]
Dodik je 2017. uveo zakon kojim se zabranjuje predavanje o genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva u školama Republike Srpske, navodeći da je "ovdje nemoguće koristiti udžbenike... koji govore da su Srbi počinili genocid i držali Sarajevo pod opsadom. Ovo je nije tačno i ovo se ovdje neće učiti."[19]
Narodna skupština Republike Srpske je 14. avgusta 2018, ponovo pod patronatom Dodika nakon njegovog prethodnog pokušaja 2010, odbacila izvještaj iz 2004. i odlučila da se sastavi nova komisija za reviziju izvještaja o događajima u Srebrenici i okolini grada u julu 1995.. Ovaj potez je odmah kritikovala međunarodna zajednica.[20][21]
Fond za humanitarno pravo je u svom izvještaju koji je potpisao 31 istaknuti potpisnik ovu novu situaciju opisao kao "kulminaciju više od decenije negiranja genocida i historijskog revizionizma SNSD-ove vlasti u Republici Srpskoj".[17][21] State Department Sjedinjenih Država izdao je saopštenje u kojem kritikuje taj potez, opisujući ga kao "pokušaje odbacivanja ili izmjene izvještaja o Srebrenici dio su širih napora da se revidiraju činjenice iz prošlog rata, da se negira historija i politizira tragedija".[22]
Suđenje
Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. prvostepenom presudom proglasio krivim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.[23][24][25] Dodik je odbio priznati presudu i uveo zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih agencija za provođenje zakona u Republici Srpskoj, što je navelo Sud Bosne i Hercegovine da u martu 2025. izda naloge za hapšenje njega i drugih visokih zvaničnika Republike Srpske.[26] Sud je također zatražio od Interpola raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem.[27] Interpol je na kraju odbio zahtjev za potjernicom, ocijenivši progon Dodika i Stevandića politički motiviranim.[28]
Dana 4. jula 2025, Dodik se dobrovoljno pojavio pred Sudom Bosne i Hercegovine.[29] Ročište je održano na osnovu prijedloga Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Postupajući po prijedlogu, Sud je donio odluku kojom se ukida prethodno izdata potjernica za Dodikom, zamjenjujući je mjerom opreza koja zahtijeva samo povremeno javljanje nadležnom državnom organu.[30]
Nakon postupka žalbe, 1. augusta 2025. Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je ovu presudu.[31] Na osnovu toga, Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta 2025. donijela odluku o prestanku mandata, te 18. augusta, nakon odbijanja žalbe kao neosnovane, službeno mu prestaje mandat na dan pravosnažnosti sudske presude, 12. juna 2025. U međuvremenu, dana 12. augusta 2025. Sud BiH je, na njegov zahtjev, preinačio njegovu jednogodišnju zatvorsku kaznu u novčanu kaznu od 36.500 KM.[32] Narodna skupština Republike Srpske prvobitno je odbacila odluku suda i podržala Dodika kao predsjednika,[33] ali ju je na kraju prihvatila u oktobru 2025.[34]
Shodno tome, Centralna izborna komisija objavila je da su prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj za skraćeni desetomjesečni mandat zakazani za 23. novembar 2025.[35][36][37] Dodik i SNSD su prvobitno odbili učestvovati na izborima,[38] međutim kasnije su potvrdili da će učestvovati.[39] Nasuprot tome, opozicija u Republici Srpskoj odmah je odlučila učestvovati.[40]
Također pogledajte
Napomene
- ↑ Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta 2025. donijela odluku o ukidanju mandata Miloradu Dodiku. Prestanak mandata označen je kao 12. juni 2025, jer je tog dana presuda Suda BiH postala pravosnažna. Žalbu na tu odluku je 18. augusta 2025. Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo kao neosnovanu, čime je odluka CIK-a postala pravosnažna.[1][2]
Reference
- 1 2 "Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS". radiosarajevo.ba (jezik: hrvatski). 18. 8. 2025. Pristupljeno 18. 8. 2025.
- 1 2 "ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A". www.sudbih.gov.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 8. 2025.
- ↑ "Sud BiH odbio sve žalbe Dodikove odbrane, suđenje u srijedu". Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 20. 1. 2024.
- ↑ "Otpremljena prvostepena presuda u predmetu Milorad Dodik i drugi". www.sudbih.gov.ba. Pristupljeno 3. 5. 2025.
- ↑ "Milorad Dodik više nije predsednik Republike Srpske, Sud BiH odbio žalbu". BBC News na srpskom (jezik: srpski). 1. 8. 2025. Pristupljeno 16. 12. 2025.
- ↑ "Opći izbori 2018. - potvrđeni rezultati - predsjedništvo BiH - Republika Srpska". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 7. 9. 2021.
- ↑ "Sarajevo files charges against RS's Dodik". Southeast European Times. 7. 10. 2009.
- ↑ "OHR slams Dodik statements". B92. 16. 9. 2009. Arhivirano s originala, 28. 7. 2011. Pristupljeno 19. 1. 2011.
- ↑ Zamira Rahim (14. 4. 2019). "Srebrenica massacre is 'fabricated myth', Bosnian Serb leader says". The Independent (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 5. 2022. Pristupljeno 6. 11. 2019.
- 1 2 "Srebrenica was not genocide: Bosnian Serb leader". Agence France-Presse. 27. 4. 2010. Arhivirano s originala, 17. 7. 2010. Pristupljeno 28. 4. 2010.
- ↑ "Envoy slams Bosnia Serbs for questioning Srebrenica". Reuters. Pristupljeno 21. 4. 2010.
- ↑ "RS Government Special Session A Distasteful Attempt to Question Genocide". OHR. Arhivirano s originala, 18. 3. 2015. Pristupljeno 21. 4. 2010.
- ↑ Srebrenica massacre 'not genocide', The Sydney Morning Herald/Agence France-Presse, 13 July 2010
- 1 2 Arslanagic, Sabina (3. 12. 2010). "Dodik Again Denies Srebrenica Genocide". Balkan Insight.
- ↑ Ivica Bakota; (2019) Bosnia-Herzegovina social briefing: Bosnian genocide denial p. 3; ISSN 2560-1601
- ↑ "Peace Implementation Council Steering Board Communiqué". Office of the High Representative. 1. 12. 2010. Arhivirano s originala, 7. 12. 2010.
- 1 2 Eric Gordy; Srđan Vučetić; Emil Kerenji; Amila Buturović; Valery Perry; overall 31 signatories (21. 2. 2019). "Truth and Revisionism in Bosnia and Herzegovina – Fond za humanitarno pravo/Humanitarian Law Center". www.hlc-rdc.org (jezik: engleski). Humanitarian Law Center. Arhivirano s originala, 16. 2. 2020. Pristupljeno 16. 11. 2019.
- ↑ Nettelfield, Lara J.; Wagner, Sarah E. (2013). "Pushing Back: Denial". Srebrenica in the Aftermath of Genocide (jezik: engleski). Cambridge University Press. ISBN 9781139034968.
- ↑ Daria Sito-Sucic (6. 6. 2017). "Serb president bans teaching about Sarajevo siege, Srebrenica genocide". Reuters (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 5. 2020.
- ↑ "Case Study 1: New Investigative Commissions". Srebrenica Genocide Denial Report 2020 (pdf). Heinrich Böll Stiftung – Belgrade Serbia (jezik: engleski). The Srebrenica Memorial. maj 2020. Pristupljeno 10. 12. 2020.
- 1 2 Filip Rudić (21. 2. 2019). "Bosnian Serb War Commissions 'Seeking to Revise Truth': Academics". Balkan Insight (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 5. 2020.
- ↑ "US State Department: Revision of Srebrenica Report is wrong". N1 BA. 16. 8. 2018. Pristupljeno 8. 11. 2019.
- ↑ "Otpremljena prvostepena presuda u predmetu Milorad Dodik i drugi". www.sudbih.gov.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 5. 2025.
- ↑ Evropa, Radio Slobodna (25. 3. 2025). "Otpremljena prvostepena presuda Miloradu Dodiku". Radio Slobodna Evropa (jezik: srpskohrvatski). Pristupljeno 3. 5. 2025.
- ↑ "PRESUDA SUDA BIH: Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS, Miloš Lukić oslobođen optužbi". Žurnal. 26. 2. 2025. Pristupljeno 3. 5. 2025.
- ↑ "Bosnia issues new nationwide arrest warrant for Bosnian Serb leader Milorad Dodik". Euronews (jezik: engleski). 17. 3. 2025. Pristupljeno 23. 3. 2025.
- ↑ "Bosnian court seeks international arrest warrant for pro-Russian Serb president Dodik". AP News (jezik: engleski). 27. 3. 2025. Pristupljeno 27. 3. 2025.
- ↑ "Interpol odbio tjeralicu za Dodika i Stevandića: Riječ je o političkom progonu". Bljesak.info (jezik: hrvatski). 2. 4. 2025. Pristupljeno 3. 4. 2025.
- ↑ A.Ku. (4. 7. 2025). "Dodik se sa Bubićem u Tužilaštvu BiH pojavio danas iza 14:00 sati". Klix.ba. Pristupljeno 4. 7. 2025.
- ↑ "Dodik dao iskaz u Tužilaštvu BiH, ukinuti mu pritvor i potjernica". N1. 4. 7. 2025. Pristupljeno 4. 7. 2025.
- ↑ "Donesena konačna presuda: Dodiku godinu dana zatvora i šest godina zabrane". vijesti.ba. Pristupljeno 6. 8. 2025.
- ↑ Melez, Selma (12. 8. 2025). "Bosnian Court Commutes Milorad Dodik's Jail Sentence to a Fine". Balkan Insight.
- ↑ "NSRS raspisala referendum i odbacila presude protiv Dodika" (jezik: hrvatski). Mostar: Bljesak.info. Pristupljeno 23. 8. 2025.
- ↑ A.Ku. (18. 10. 2025). "Dodikova saradnica Ana Trišić-Babić izabrana za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske". Klix.ba. Pristupljeno 18. 10. 2025.
- ↑ "CIK BiH oduzeo mandat Miloradu Dodiku, odluka će biti pravosnažna nakon isticanja žalbe". N1 info. 6. 8. 2025. Pristupljeno 6. 8. 2025.
- ↑ "Centralna izborna komisija BiH je utvrdila prestanak mandata predsjedniku Republike Srpske". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 6. 8. 2025. Pristupljeno 6. 8. 2025.
- ↑ "Bosnia Serb leader Dodik found guilty of defying peace envoy". France 24 (jezik: engleski). 26. 2. 2025. Pristupljeno 26. 2. 2025.
- ↑ "Dodik kaže da njegova stranka neće na prijevremene izbore za predsjednika RS" [Dodik says that his party will not participate in the election for the president of Republika Srpska]. Večernji list (jezik: hrvatski). Zagreb. 28. 8. 2025. Pristupljeno 30. 8. 2025.
- ↑ Be., D. (28. 9. 2025). "Do kada će Dodik lagati ljude u oči, a oni mu vjerovati? Prije mjesec je tvrdio da SNSD neće ni izaći na izbore". Klix. Sarajevo. Pristupljeno 28. 9. 2025.
- ↑ Knežević, Boris (28. 8. 2025). "Prijevremeni izbori za predsjednika RS 23. novembra" [What is the opposition waiting for: Dodik and SNSD are ready for the election, in SDS there are too many cooks in the kitchen]. Srpska.info (jezik: srpski). Banja Luka. Pristupljeno 28. 8. 2025.
Vanjski linkovi
Milorad Dodik na Wikimedia Commonsu
- Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
- Predsjednici Republike Srpske
- Premijeri Republike Srpske
- Članci s pogrešnim identifikatorom NLP
- Rođeni 1959.
- Živi ljudi
- Biografije, Banja Luka
- Biografije, Laktaši
- Srpski političari iz Bosne i Hercegovine
- Bosanskohercegovački političari
- Političari Saveza nezavisnih socijaldemokrata
- Političari Republike Srpske
- Srpski nacionalisti
- Senatori Republike Srpske
- Osumnjičeni kriminalci
- Srbi
- Bosanskohercegovački kriminalci
- Bivši studenti Univerziteta u Beogradu
