Idi na sadržaj

Milorad Dodik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Milorad Dodik
Predsjednik Republike Srpske
Vrijeme na vlasti
15. novembar 2022 –
PrethodnikŽeljka Cvijanović
Vrijeme na vlasti
15. novembar 2010 – 19. novembar 2018.
PrethodnikRajko Kuzmanović
NasljednikŽeljka Cvijanović
37. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na vlasti
20. novembar 2020 – 20. juli 2021.
PrethodnikŠefik Džaferović
NasljednikŽeljko Komšić
34. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Vrijeme na vlasti
20. novembar 2018 – 20. juli 2019.
PrethodnikBakir Izetbegović
NasljednikŽeljko Komšić
Premijer Republike Srpske
Vrijeme na vlasti
28. februar 2006 – 15. novembar 2010.
PrethodnikPero Bukejlović
NasljednikAnton Kasipović (v.d.)
Vrijeme na vlasti
31. januar 1998 – 16. januar 2001.
PrethodnikGojko Kličković
NasljednikMladen Ivanić
Rođenje (1959-03-12) 12. mart 1959 (65 godina)
Banja Luka, FNRJ
EtnicitetSrbin
Politička strankaSavez nezavisnih socijaldemokrata
VjeraPravoslavlje

Milorad Dodik (rođen 12. marta 1959) jest bosanskohercegovački i srpski političar, trenutni predsjednik Republike Srpske. Bivši je premijer Republike Srpske i nekadašnji član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda. Predsjednik je Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

2023. godine, protiv njega je počelo suđenje radi nepoštivanja odluka Visokog predstavnika u BiH i rušenja ustavnog poretka BiH.[1]

Politička karijera

Dodik počinje političku karijeru u stranci Ante Markovića, tadašnjeg predsjednika vlade SFRJ, Savezu reformskih snage. Kao član te stranke izabran je u bosanskohercegovačku skupštinu na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990. godine.

Republika Srpska

Za vrijeme rata u BiH bio je predstavnik u Narodnoj Skupštini Srpske Republike Bosne i Hercegovine kao nezavisni poslanik. Tokom 1996. godine učestvuje u stvaranju Stranke nezavisnih socijaldemokrata kada i postaje predsjednik te stranke. Tu funkciju Dodik obnaša i danas.

U 1997. godini je izabran za člana Narodne skupštine Republike Srpske. Pobjedom na izborima postaje mandatar, a kasnije i predsjednik Vlade Republike Srpske. Na toj funkciji ostaje do 2001. godine kada njegova koalicija gubi na izborima. Poslije izbora 2006. godine ponovo se vraća na tu funkciju.

Na izborima održanim u oktobru 2010. godine, izabran je za Predsjednika Republike Srpske.

Predsjedništvo BiH

Na Opći izborima u Bosni i Hercegovini 2018. godine izabran je za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.[2]

Kontroverze

Negiranje masakara na Tuzlanskoj kapiji i na Markalama

Godine 2009., Dodik je izrekao da je Masakr na Kapiji isceniran, a nazvao je upitnim i Masakre na Markalama. Grad Tuzla je podnio optužnicu protiv Dodika, a Grad Sarajevo je podnio krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja i vlasti, kao i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.[3]

Iz Ureda visokog predstavnika saopštili su da Dodik negira počinjene ratne zločine i navodi da "kada takve iskrivljene činjenice dolaze od zvaničnika na visokoj poziciji, zvaničnika koji je dužan da poštuje Dejtonski mirovni sporazum i sarađuje sa Haškim sudom, onda su posebno neodgovorni i potkopavaju ne samo institucije odgovorne za održavanje vladavine prava, već i kredibilitet samog pojedinca."[4]

Negiranje genocida u Srebrenici

Dodik je genocid u Srebrenici nazvao "izmišljenim mitom".[5]

On je u intervjuu u beogradskom listu Večernje novosti u aprilu 2010. izjavio da "ne možemo i nikada nećemo prihvatiti da se taj događaj kvalifikuje kao genocid", te se odrekao izvještaja Republike Srpske iz 2004. koji je priznao razmjere ubistva i izvinio se porodicama žrtava, tvrdeći da je izvještaj usvojen zbog pritiska međunarodne zajednice. Ne potvrđujući cifru, tvrdio je da je broj žrtava 3.500, a ne 7.000 koliko ih prihvata izvještaj, navodeći da je 500 popisanih žrtava živo i da je više od 250 ljudi pokopanih u Spomen obilježju genocida u Srebrenici u Potočarima umrlo na drugim mjestima.[6] U istom mjesecu, 10. aprila 2010. godine, Dodik je pokrenuo reviziju izvještaja iz 2004. godine, navodeći da je broj ubijenih preuveličan i da je izvještaj izmanipulisao bivši mirovni izaslanik.[6][7] Ured visokog predstavnika je odgovorio i naveo da "vlada Republike Srpske treba preispitati svoje zaključke i uskladiti se sa činjenicama i zakonskim zahtjevima i djelovati u skladu s tim, umjesto da nanosi emocionalni bol preživjelima, muči historiju i omalovažava javnu sliku o zemlji".[8]

Dodik je 12. jula 2010. godine, na 15. godišnjicu masakra u Srebrenici, izjavio da priznaje ubistva koja su se dogodila na tom mjestu, ali ono što se dogodilo u Srebrenici ne smatra genocidom, što se razlikuje od zaključaka MKSJ-a i Međunarodnog suda pravde, navodeći da je "(i) genocid počinjen nad srpskim narodom na ovom području gdje su masovno ubijane žene, djeca i starci".[9][10][11][12] Dodik je u decembru 2010. godine osudio Vijeće za implementaciju mira (PIC), međunarodnu zajednicu od 55 zemalja, jer su masakr u Srebrenici nazvali genocidom.[10]

Koristio je razne tvrdnje, koje su zastupali drugi poricatelji i teoretičari zavjere,[13] kao što je da je Srebrenica zapravo osveta za napad na Kravicu 1993. i druge navodne zločine bosanskih Muslimana nad Srbima.[14]

Dodik je 2017. godine uveo zakon kojim se zabranjuje predavanje o genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva u školama Republike Srpske, navodeći da je "ovdje nemoguće koristiti udžbenike... koji govore da su Srbi počinili genocid i držali Sarajevo pod opsadom. Ovo je nije tačno i ovo se ovdje neće učiti."[15]

Narodna skupština Republike Srpske je 14. avgusta 2018. godine, ponovo pod patronatom Dodika nakon njegovog prethodnog pokušaja 2010. godine, odbacila izvještaj iz 2004. godine i odlučila da se sastavi nova komisija za reviziju izvještaja o događajima u Srebrenici i okolini grada u julu 1995. godine. Ovaj potez je odmah kritikovala međunarodna zajednica.[16][17]

Fond za humanitarno pravo je u svom izvještaju koji je potpisao 31 istaknuti potpisnik ovu novu situaciju opisao kao "kulminaciju više od decenije negiranja genocida i historijskog revizionizma SNSD-ove vlasti u Republici Srpskoj".[13][17] State Department Sjedinjenih Država izdao je saopštenje u kojem kritikuje taj potez, opisujući ga kao "pokušaje odbacivanja ili izmjene izvještaja o Srebrenici dio su širih napora da se revidiraju činjenice iz prošlog rata, da se negira historija i politizira tragedija".[18]

Reference

  1. ^ "Sud BiH odbio sve žalbe Dodikove odbrane, suđenje u srijedu". Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 20. 1. 2024.
  2. ^ "Opći izbori 2018. godine - potvrđeni rezultati - predsjedništvo BiH - Republika Srpska". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 7. 9. 2021.
  3. ^ "Sarajevo files charges against RS's Dodik". Southeast European Times. 7. 10. 2009.
  4. ^ "OHR slams Dodik statements". B92. 16. 9. 2009. Arhivirano s originala, 28. 7. 2011. Pristupljeno 19. 1. 2011.
  5. ^ Zamira Rahim (14. 4. 2019). "Srebrenica massacre is 'fabricated myth', Bosnian Serb leader says". The Independent (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 5. 2022. Pristupljeno 6. 11. 2019.
  6. ^ a b "Srebrenica was not genocide: Bosnian Serb leader". Agence France-Presse. 27. 4. 2010. Arhivirano s originala, 17. 7. 2010. Pristupljeno 28. 4. 2010.
  7. ^ "Envoy slams Bosnia Serbs for questioning Srebrenica". Reuters. Pristupljeno 21. 4. 2010.
  8. ^ "RS Government Special Session A Distasteful Attempt to Question Genocide". OHR. Arhivirano s originala, 18. 3. 2015. Pristupljeno 21. 4. 2010.
  9. ^ Srebrenica massacre 'not genocide', The Sydney Morning Herald/Agence France-Presse, 13 July 2010
  10. ^ a b Arslanagic, Sabina (3. 12. 2010). "Dodik Again Denies Srebrenica Genocide". Balkan Insight.
  11. ^ Ivica Bakota; (2019) Bosnia-Herzegovina social briefing: Bosnian genocide denial p. 3; ISSN 2560-1601 [1]
  12. ^ "Peace Implementation Council Steering Board Communiqué". Office of the High Representative. 1. 12. 2010. Arhivirano s originala, 7. 12. 2010.
  13. ^ a b Eric Gordy; Srđan Vučetić; Emil Kerenji; Amila Buturović; Valery Perry; overall 31 signatories (21. 2. 2019). "Truth and Revisionism in Bosnia and Herzegovina – Fond za humanitarno pravo/Humanitarian Law Center". www.hlc-rdc.org (jezik: engleski). Humanitarian Law Center. Pristupljeno 16. 11. 2019.
  14. ^ Nettelfield, Lara J.; Wagner, Sarah E. (2013). "Pushing Back: Denial". Srebrenica in the Aftermath of Genocide (jezik: engleski). Cambridge University Press. ISBN 9781139034968.
  15. ^ Daria Sito-Sucic (6. 6. 2017). "Serb president bans teaching about Sarajevo siege, Srebrenica genocide". Reuters (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 5. 2020.
  16. ^ "Case Study 1: New Investigative Commissions". Srebrenica Genocide Denial Report 2020 (pdf). Heinrich Böll Stiftung – Belgrade Serbia (jezik: engleski). The Srebrenica Memorial. maj 2020. Pristupljeno 10. 12. 2020.
  17. ^ a b Filip Rudić (21. 2. 2019). "Bosnian Serb War Commissions 'Seeking to Revise Truth': Academics". Balkan Insight (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 5. 2020.
  18. ^ "US State Department: Revision of Srebrenica Report is wrong". N1 BA. 16. 8. 2018. Pristupljeno 8. 11. 2019.

Vanjski linkovi