Ustav Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ustav Bosne i Hercegovine je najviši pravno-politički dokument ove države. Trenutni ustav je donesen kao aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 14. decembra 1995. godine u Parizu. Taj sporazum je potpisan od strane tri predsjednika država učesnica u ratu u Bosni i Hercegovini - Alije Izetbegovića, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića. Sporazum je podrazumijevao okončanje sukoba, te donošenje novog ustava Bosne i Hercegovine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Bosna i Hercegovina je postojala kao nezavisna samoupravna jedinica još i prije 12. vijeka. Tada je bila organizovana kao Bosanska banovina na čijem čelu se nalazio bosanski ban. Najstariji pravni dokument koji svjedoči o postojanju Bosanske države je Povelja Kulina bana iz 1189. godine. Iako se radilo o povelji koja je regulisala ekonomske odnose između Dubrovačke republike i Bosanske banovine, ipak potvrđuje suverenost i nezavisnost Bosne. Pretpostavlja se da je postojao dokument koji je regulisao granice, nadležnosti i odnose unutar države tj. neka vrsta ustava.

Nakon krunisanja Tvrtka I Kotromanića, donesena je povelja 1381. godine koja se može smatrati nekom vrstom ustava Bosanskog kraljevstva.

Struktura Ustava[uredi | uredi izvor]

Ustav Bosne i Hercegovine se sastoji od 12 članova, dva aneksa i jednog amandmana.

U nastavku je dat kratki prikaz strukture Ustava i stvari koje ustav definiše.

  • Član I: Kontinuitet države, demokratski principi, sastav, kretanje roba, usluga, kapitala i lica, glavni grad, simboli i državljanstvo;
  • Član II: Definiše ljudska prava i osnovne slobode (ljudska prava, međunarodni standardi, međunarodni sporazumi i saradnja);
  • Član III: Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta;
  • Član IV: Definiše sastav Zakonodavnog tijela Bosne i Hercegovine tj. Parlamentarne skupštine BiH kao i procedure i ovkaštenja;
  • Član V: Definiše stvari vezane za Izvršnu vlast BiH tj. Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara;
  • Član VI: Ovim članom Ustava definiše su stvari po kojem funkcioniše Ustavni sud BiH;
  • Član VII: Centralna banka BiH i njene nadležnosti;
  • Član VIII: Način na koji se vrši finansiranje institucija Bosne i Hercegovine;
  • Član IX: Opće odredbe za imenovanje kandidata za izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine;
  • Član X: Ovim članom Ustava definiše se način na koji se mogu vršiti izmjene i dopune Ustava;
  • Član XI: Prelazne odredbe i
  • Član XII: Stupanje na snagu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]