Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Mapa Bosne i Hercegovine i Evropske unije

Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je proces kojim se država Bosna i Hercegovina, ispunjavajući postavljene kriterije, nastoji priključiti Evropskoj uniji i postati njena punopravna članica. Priključivanje toj političkoj i ekonomskoj zajednici evropskih država, uz pristupanje NATO-u smatra se jednim od najvažnijih političkih ciljeva Bosne i Hercegovine. Danas se taj cilj suočava sa mnogim, uglavnom političkim problemima. Bosna i Hercegovina je od strane EU prepoznata kao potencijalni kandidat još od odluke Evropskog vijeća i sjednice održane u Solunu 2003. godine te se nalazi na trenutnoj agendi za buduće proširenje EU. Bosna i Hercegovina učestvuje u Procesu stabilizacije i pridruživanja, a bilateralni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 2008. godine i ratifikovan 2010. godine stupio je na snagu 2015. godine U međuvremenu, trgovinski bilateralni odnosi uređeni su Sporazumom iz Osla. Bosna i Hercegovina je formalno podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine i u statusu potencijalnog kandidata ostaje sve do pozitivnog odgovora Evropskog vijeća na kandidatski status.

Država je u zadnje vrijeme napravila spor ali čvrst napredak, uključujući saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Historija procesa[uredi | uredi izvor]

Pregovori o Ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi korak prije predavanja zahtjeva za članstvo, su počeli u 2005. i u početku se očekivalo da će biti završeni krajem 2007.[1] Pregovori su zastali zbog neslaganja u vezi policijske reforme, za koju je EU insistirala da se centralizuje neovisno od entiteta u Bosni i Hercegovini. Ugovor je iniciran 4. decembra 2007, i slijedeći usvajanje reforme policije u aprilu 2008, Ugovor je potpisan 16. juna 2008.[2][3] Reforme obećane Prudskim dogovorom će "izgraditi mogućnost Države da ispuni uslove integracionog procesa sa EU".[4] Ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj je izjavio da Bosna i Hercegovina planira da podnese aplikaciju za članstvo između aprila i juna 2009.[5]Međutim, aplikacija nije podnijeta u tom vremenskom okviru. U februaru 2010. Alkalaj je izjavio da BiH planira podnijeti zahtjev za članstvo do kraja godine.[6]Dana 20. juna 2018. godine, Evropska komisija je poslala 655 pitanja u upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. mišljenje je objavljeno od strane Evropske komisije u maju 2019. godine. Zemlja je potencijalni kandidat. Mnogi promatrači procjenjuju[ko?] da je Bosna i Hercegovina je na dnu u smislu integracije u EU među državama zapadnog Balkana.

Značajniji datumi[uredi | uredi izvor]

Datum Događaj
21. juni 2003. Evropsko vijeće odobrava status potencijalnog kandidata Bosni i Hercegovini.
16. juni 2008. Potpisan sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
1. juni 2015. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu.
15. februar 2016. Bosna i Hercegovina predaje formalni zahtjev za članstvo.
9. decembar 2016. EU predala BIH Upitnik o pristupanju BiH u članstvo.
28. februar 2018. BiH predala odgovore na Upitnik o pristupanju u EU.
20. juni 2018. EU poslala BiH dodatna pitanja iz Upitnika o pristupanju u EU.
5. mart 2019. BIH predala odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika.
29. maj 2019. Evropska komisija odgovara na Upitnik s pozitivnim mišljenjem.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]