Odnosi Bosna i Hercegovina–Turska
Odnosi između Bosne i Hercegovine i Turske opisuju međusobne odnose Bosne i Hercegovine i Turske. Ti odnosi predstavljaju skup relacija, uglavnom bilateralnih ali i multilateralnih (zajedno s drugim državama) odnosa između ove dvije države. Također pod ovim terminom podrazumjevaju se i sve ostale vrste relacija, kulturna i poslovna saradnja, vanjskotrgovinska razmjena i sl.
Bosna i Hercegovina je suverena država u Jugoistočnoj Evropi, dok je Turska transkontinentalna zemlja s manjim dijelom površine koja se prostire u Jugoistočnoj Evropi odnosno krajnjem jugoistoku Balkanskog poluostrva.
Diplomatski odnosi između dviju zemalja uspostavljeni su 29. augusta 1992.[1][2] Bosna i Hercegovina ima ambasadu u Ankari[3]
Historija
[uredi | uredi izvor]Republika Turska je 6. februara 1992. godine, i prije samog zvaničnog proglašenja, priznala nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine.[1] 29. augusta iste godine uspostavljeni su diplomatski odnosi između ove dvije države. Osim ambasade u Ankari koja nerezidentno pokriva i Republiku Azerbejdžan i Republiku Gruziju, Bosna i Hercegovina ima i Generalni konzulat u Istanbulu.
S druge strane, Turska ima ambasadu u Sarajevu i jedan konzulat u Mostaru. Dvije države ostvaruju relativno dobre diplomatske odnose, zbog niza različitih razloga, prije svega historijskih i kulturnih veza koje potiču iz 15. stoljeća. U Turskoj postoji relativno velik broj Bošnjaka, dok u Bosni i Hercegovini egzistira manja zajednica Turaka.
Zbog čvrstih veza između regije Bosne i tadašnjeg Osmanlijskog Carstva od perioda osmanlijskog osvajanja Balkana, historijski gledano, uspostavljena je značajna turska zajednica, kao i veze koje su povezivale Bosnu i Tursku, kada je Bosna kao nezavisna država postala dio Osmanlijskog Carstva.
Bosna i Hercegovina je bila važna regija za Osmanlije s obzirom da je bila njegova najzapadnija pokrajina. Iz tog razloga, Osmanlije su ulagale velika sredstva u vojnu infrastrukturu na pograničnim dijelovima i istovremeno promicale dobre odnose između doseljenika Turaka i lokalnog stanovništva. Mnoge historijske osmanlijske ličnosti, poput velikog vezira Mehmeda-paše Sokolovića, potiče s prostora Bosne i Hercegovine.
Rat u Bosni i Hercegovini
[uredi | uredi izvor]Turska je priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine 6. februara 1992. i bila je jedna od prvih država koja je to učinila. 22. jula 1995. tadašnji predsjednik Turske Süleyman Demirel posredovao je između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kada su obe zemlje potpisale Splitsku deklaraciju koja je omogućila pridruživanje obrana Bosne i Hercegovine i Hrvatske protiv srpskih snaga.[4]
Poslijeratni odnosi
[uredi | uredi izvor]Odnosi između Bosne i Hercegovine i Turske su u relativno dobrom stanju, bez otvorenih pitanja koja bi ih narušavali takve odnose. Turska je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine i jedan od značajnijih investitora.[5] 2016. godine, u sklopu državnog projekta pod nazivom živi jezici i akcenti u Turskoj, turska vlada prihvatila je bosanski jezik kao izborni predmet za svoje škole i najavila da će nastava krenuti u 2018. godini a kao pilot područja poslužit će prvo područja naseljena stanovništvom koje vodi porijeklo s Balkana, poput Izmirske regije.[6]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Lista zemalja koje su priznale Bosnu i Hercegovinu i datumi uspostavljanja diplomatskih odnosa". www.mvp.gov.ba. Pristupljeno 27. 5. 2020.
- ^ "Dates of Recognition and Establishment of Diplomatic Relations". Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 19. 12. 2010. Pristupljeno 28. 5. 2020.
- ^ "Ambasade, konzulati i stalne misije BiH - Turska". www.mvp.gov.ba. Pristupljeno 27. 5. 2020.
- ^ Ivo Pukanić (10. 6. 2003). "Ante Gotovina: "Spreman sam razgovarati s haaškim istražiteljima u Zagrebu"" [Ante Gotovina: "I am ready to talk to ICTY investigators in Zagreb"]. Nacional (weekly) (jezik: Croatian). Arhivirano s originala, 2. 12. 2013. Pristupljeno 15. 7. 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ "Investicije u Bosnu i Herecegovinu". web.archive.org/web/20090205111218/http://www.nezavisne.com/dogadjaji/vijesti/36423/Ulozeno-53-milijarde-evra-u-BiH.html. Arhivirano s originala 5. 2. 2009. Pristupljeno 28. 5. 2020.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ^ Buyuk, Hamdi Firat (18. 4. 2018). "Pioneer Albanian Class Starts in Turkish School". Balkan Insight.