Odnosi Bosna i Hercegovina–Kosovo
Odnosi između Bosne i Hercegovine i Kosova opisuju međusobne odnose Bosne i Hercegovine i Kosova. Ti odnosi su neslužbeni jer Bosna i Hercegovina nije priznala nezavisnost te države zbog veta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.
Nejedinstvo oko priznanja nezavisnosti Kosova[uredi | uredi izvor]
21. februara 2008. godine Republika Srpska, jedan od dva bosanskohercegovačka entiteta, usvojila je rezoluciju kojom je demantirala i odbila priznati jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova od Srbije. Osim toga, Skupština je usvojio rezoluciju u kojoj se navodi da bi, u slučaju da većina država Evropske unije i Ujedinjenih nacija prizna nezavisnost Kosova, Republika Srpska navela otcjepljenje Kosova kao presedan i pokrenula održavanje referenduma o svom ustavnom statusu u Bosni i Hercegovini. Konačno, rezolucijom se pozivaju svi zvaničnici Republike Srpske da učine sve kako bi spriječili Bosnu i Hercegovinu u priznanju proglašene nezavisnosti Kosova.[1]
27. kolovoza 2008., bivši bosanskohercegovački ambasador u Turskoj Hajrudin Somun napisao je uvodnik u kojem je raspravljao o kosovskim pasošima, gdje je sažeo dotadašnji stav Bosne i Hercegovine o Kosovu o tome: Kao i u mnogim drugim stvarima, Bosna i Hercegovina je duboko podijeljena vezano za pitanje nezavisnosti Kosova. Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, koja pokriva 49 posto teritorije zemlje, usvojila je posebnu rezoluciju kojom se demantira nezavisnost Kosova i tamo su organizovani protesti zbog u znak negodovanja zbog proglašenja nezavisnosti Kosova. Imajući u vidu da su srpski čelnici tog entiteta prijetili otcjepljenjem od Bosne i Hercegovine i pridruživanjem Srbiji kao odštetu zbog gubitka Kosova, tadašnji predsjedavajući bosanskohercegovačkog predsjedništva Haris Silajdžić jednostavno je rekao da njegova zemlja vjerovatno uskoro neće priznati nezavisnost Kosova zbog snažnih prigovora svoje srpske zajednice.[2][3]
Ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj obavijestio je javnost 2. augusta 2008. godine da Bosna i Hercegovina po zakonu ne može prihvatiti kosovske pasoše, dok bosanskohercegovačko predsjedništvo ne donese takvu odluku.[4]
26. septembra 2008., dok je prisustvovao Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, predsjedavajući bosanskohercegovačkog predsjedništva Haris Silajdžić rekao je u intervjuu za Glas Amerike koji je Bosni i Hercegovini emitovan na bosanskom jeziku da podržava nezavisnost Kosova i da se protivi zahtjevu Srbije da Međunarodni sud pravde donosi mišljenje o legitimitetu nezavisnosti Kosova.[5] Silajdžić je govorio u svoje ime jer Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije jednoglasno usvojilo platformu koja bi osigurala jedinstven stav Predsjedništva Bosne i Hercegovine.[6]
Forum Bošnjaka Kosova je u augustu 2009. godine zatražio da Bosna i Hercegovina prizna nezavisnost Kosova i putne isprave njenih građana. Kao odgovor, član srpskog etničkog Srba Nebojša Radmanović izjavio je da Predsjedništvo neće u dogledno vrijeme razgovarati o tom pitanju i da oni koji postavljaju takve zahtjeve moraju razmotriti kakva je država Bosna i Hercegovina, koje su tendencije i kakve bi mogle biti posljedice takvog poteza . Rekao je: Ponekad razmišljanje srcem nije dobro za više političke ciljeve.[7]
Dok se članovi Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda protive stavu da Bosna i Hercegovina treba priznanati nezavisnost Kosova, njihove kolege iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su uglavnom za priznavanje nezavisnosti. O ovom pitanju su se očitovali i Dragan Čović[8] i Bakir Izetbegović[9]
Poslovna saradnja[uredi | uredi izvor]
Vanjskotrgovinska razmjena[uredi | uredi izvor]
Bosna i Hercegovina, bez obzira na činjenicu da s Kosovom nema uspostavljene diplomatske odnose i probleme koji proizilaze iz te činjenice, tokom različitog perioda imala je zadovoljavajući vanjskotrgovinski omjer s Kosovom do perioda uvođenja carina u vrijednosti od 100%.[10] Izvoz je i po nekoliko puta bio veće vrijednosti u odnosu na uvoz[11] da bi u 2019. godini izvoz zabilježio pad od 90%.[12]
[uredi | uredi izvor]
Nekoliko godina nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, državljanima Kosova s putnim ispravama te države bio je onemogućen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Pa ipak, Bosna i Hercegovina je Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, 18. decembra 2014. priznalo putne isprave Republike Kosova te nosiocima tih isprava omogućila ulazak u Bosnu i Hercegovinu uz vizni režim.[13]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Priznanje Kosova i referendum u RS" (jezik: Serbian). Tanjug. 22. 2. 2008. Pristupljeno 22. 2. 2008.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ "Kosovo receives recognition boost". Official website. BBC. 10. 10. 2008. Pristupljeno 10. 10. 2008.
- ^ Hajrudin Somun (27. 8. 2008). "Doubtful Kosovo passports". Today's Zaman. Arhivirano s originala, 21. 9. 2008. Pristupljeno 22. 9. 2008.
- ^ "Bosnia to refuse Kosovo passports". www.B92.net (Serbia). 2. 8. 2008. Arhivirano s originala, 7. 6. 2011. Pristupljeno 22. 9. 2008.
- ^ "VOA Interviews Balkan Presidents on Kosovo". Voice of America. 27. 9. 2008. Arhivirano s originala, 15. 5. 2009. Pristupljeno 31. 3. 2009.
- ^ "Nebojša Radmanović: "Silajdžić istupa u svoje ime"" (jezik: Serbian). 24sata.info. 18. 9. 2008. Arhivirano s originala, 28. 7. 2011. Pristupljeno 31. 3. 2009.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ "Presidency "won't discuss Kosovo"". B92. 13. 8. 2009. Arhivirano s originala, 14. 8. 2009. Pristupljeno 22. 8. 2009.
- ^ "Čović: "Ja sam za priznanje Kosova…"!". freshpress.info. Pristupljeno 29. 5. 2020.
- ^ "'BiH, ne smijete priznati Kosovo'". www.vecernji.hr. Pristupljeno 29. 5. 2020.
- ^ "Kosovo uvelo carine od 100 odsto Bosni i Hercegovini i Srbiji". www.slobodnaevropa.org. Pristupljeno 29. 5. 2020.
- ^ "Izvoz iz BiH na Kosovo osam puta veći od uvoza". www.biznisinfo.ba. Pristupljeno 29. 5. 2020.
- ^ "Izvoz iz BiH na Kosovo za godinu dana pao 90 posto". www.fokus.ba. Pristupljeno 29. 5. 2020.
- ^ "Odluka o vizama - Službeni glasnik BiH, broj 3/15". msb.gov.ba. Pristupljeno 29. 5. 2020.