NATO

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
NATO
North Atlantic Treaty Organization (en)
Organisation du Traité de l'Atlantique Nord (fr)
Zastava NATO-a
Zastava
Položaj NATO-a
Glavno sjedište Brisel
Službeni jezik engleski, francuski
Broj zemalja članica
Lideri  
 -  Generalni sekretar Jens Stoltenberg
 -  Predsjednik Knud Bartels
Datum osnivanja 4. april 1949
Web stranica www.nato.int

NATO (skraćenica od engleski: North Atlantic Treaty Organisation) tj. sjevernoatlanski vojni savez ustanovljen je 1949. godine između država tadašnjeg zapadnog bloka. Danas NATO ima 29 zemalja članica. U prvih nekoliko godina, NATO je bio svojevrsno obično političko udruženje. Prvi NATO-ov glavni sekretar Hastings Ismay, koji je rekao da je cilj organizacije "odbraniti se od Sovjetskog Saveza. S padom Berlinskog zida 1989, glavni cilj saveza je postao oslobođene zemlje koje su prethodno bile pod uticajem Istočnog bloka, tj. bivši članovi Varšavskog pakta. To se prije svega odnosi na zemlje Balkanskog poluotoka, što je dovelo do proširenja saveza 2004. (Bugarska, Rumunija) i 2009. (Hrvatska i Albanija). 2009. godine trebala se i Sjeverna Makedonija pridružiti savezu, ali zbog neslaganja s Grčkom zbog imena "Makedonija" blokiran joj je pristup.

Nakon terorističkih napada od 2001. godine na američki savez usmjereni su novi izazovi, učestvovanje vojnika u Afganistanu i Iraku.

Logo NATO - a

Zemlje članice NATO-a[uredi | uredi izvor]

Države osnivači (1949):

Kasnije članice saveza:

Kandidati za članstvo:

Zemlje kandidati i partnerstva[uredi | uredi izvor]

Sjeverna Makedonija[uredi | uredi izvor]

  Države članice NATO - a
  Kandidati
  Dodijeljena pozivnica
  Nije planirano pristupanje
  Stav za pridruživanje nepoznat

Pregovore oko pristupanja Sjeverne Makedonije ovoj vojnoj organizaciji je do 2019. blokirala Grčka zbog spora oko naziva države Makedonije.[67] Grčka i Makedonija su u junu 2018. postigle dogovor oko budućeg naziva države čime je otvoren put ka članstvu Sjeverne Makedonije u NATO-u. 2. februara 2019. Jens Stoltenberg je izjavio da će članice saveza potpisati protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO savezu.

Bosna i Hercegovina[uredi | uredi izvor]

Prva konkretna stvar koju je Bosna i Hercegovina preduzela na putu pristupanju NATO-u je pridruživanju programu NATO-a Partnerstvo za mir kojw se desilo decembra 2006. godine. Nakon toga potpisan je i sporazum o sigurnosnoj saradnji u martu 2007. Bosna i Hercegovina je nastavila put ka pristupanju NATO-u potpisivanjem Individualnog partnerskog akcionog plana u januaru 2008. Tada je pokrenut proces intenziviranog dijaloga na samitu NATO-a održanom u Bukureštu 2008. godine. Bosna i Hercegovina je pozvana da se pridruži Jadranskoj povelji kandidata za NATO 25. septembra 2008. U novembru 2008. godine, u zajedničkom saopćenju ministra odbrane BiH i kancelarije Misije NATO-a u Sarajevu, predloženo je da se Bosna i Hercegovina pridruži NATO-u do 2011. godine, ako se nastavi sa reformama koje su do tada učinjene u oblasti odbrane.

Bosna i Hercegovina službeno je pozvana da se pridruži Akcijskom planu za članstvo za 2010. godinu. Godine 2018. ministri vanjskih poslova NATO-a odlučili su da je NATO spreman prihvatiti podnošenje prvog godišnjeg nacionalnog programa Bosne i Hercegovine.

Zemlje članice NATO-a, po godinama ulaska u članstvo

Partnerstvo za mir[uredi | uredi izvor]

Bivše republike Sovjetskog Saveza[uredi | uredi izvor]

Bivše jugoslavenske republike[uredi | uredi izvor]

  • Bosna i Hercegovina
  • Sjeverna Makedonija
  • Srbija
      Evropske članice NATO-a (do 1994)
      Članice NATO-a koje su bile članice Partnerstva za mir
      Sadašnje članice Partnerstva za mir
      Zemlje koje teže priključenju Partnerstvu za mir
Članice Evropske unije[uredi | uredi izvor]

Članice EFTA[uredi | uredi izvor]

Organizacijska struktura[uredi | uredi izvor]

Sjevernoatlantsko vijeće, Odbor za odbrambeno planiranje i Skupina za nuklearno planiranje glavne su institucije za razvoj politike i donošenje odluka. Odluke koje je donijelo svako od tih tijela imaju istu važnost i predstavljaju dogovorenu politiku zemalja članica, bez obzira na nivo na kojoj su donesene. Ovim tijelima podređeni su specijalizirani odbori.

Sjevernoatlantsko vijeće[uredi | uredi izvor]

Sastanak na vrhu Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a 2002. u Pragu

Sjevernoatlantsko vijeće (eng. North Atlantic Council, kratica NAC) jedino je tijelo NATO-a koje je formalno uspostavljeno Sjevernoatlantskim ugovorom iz kojeg drži svoje ovlasti (članak 9. Ugovora). Vijeće ima političke ovlasti i pravo donošenja odluka koje se tiču Saveza. Sastoji od stalnih predstavnika svih država članica koji se sastaju najmanje jedanput sedmično, a po potrebi i u kratkom roku. Vijeće se također sastoji i na višim nivoima koje obuhvataju šefove država i vlada, ministre vanjskih poslova, ministre odbrane. Sjednicama Vijeća predsjedava Glavni sekretar NATO-a ili njegov zamjenik.

Pitanja koja se razmatraju i odluke koje se donose na sastancima Vijeća pokrivaju aspekte djelatnosti NATO-a, i često se temelje na izvještajima i preporukama koje pripremaju podređene komisije. Isto tako, predmete rasprave može predložiti bilo koji od nacionalnih predstavnika ili Glavni sekretar. Stalni predstavnici rade prema uputama svojih vlada.

Odluke u Vijeću donose se jednoglasno i to zajedničkim pristankom. Nema glasanja niti se odluke donose većinom. Na taj način nemoguće je donijeti odluku koja će obvezati državu koja u njenom donošenju nije učestvovala niti je na nju pristala. Svaka država članica zadržava potpunu suverenost i odgovornost pri donošenju svojih odluka.

Pripreme za rad Vijeća vrše podređeni odbori; odbori odgovorni za pojedina područja aktivnosti NATO-a.

Odbor za odbrambeno planiranje[uredi | uredi izvor]

Odbor za odbrambeno planiranje (eng. Defence Planning Committee, kratica DPC) sastavljen je od stalnih predstavnika, ali se sastaje i na nivou ministara odbrane najmanje dvaput godišnje. U radu odbora učestvuju sve države članice. Odborom predsjedava Glavni sekretar NATO-a. Odbor je glavno tijelo za donošenje odluka glede pitanja planiranja kolektivne odbrane i integrirane NATO vojne strukture te daje smjernice vojnim vlastima NATO-a. Rad Odbora priprema veći broj podređenih odbora, među kojima je najvažniji Odbor za odbrambenu reviziju (eng. Defence Review Committee, kratica DRC) koji nadzire postupak organizacije oružanih snaga unutar NATO-a i poručava druga pitanja vezana uz združenu vojnu strukturu.

Grupa za nuklearno planiranje[uredi | uredi izvor]

Grupa za nuklearno planiranje (eng. Nuclear Planning Group, kratica NPG) sastoji se od ministara odbrane država članica koje učestvuju u radu Odbora za odbrambeno planiranje. Unutar Grupe raspravlja se o posebnim političkim pitanjima koji se tiču nuklearnog naoružanja. Grupom predsjedava Glavni sekretar NATO-a. Rad Grupe za nuklearno planiranje priprema Grupa osoblja NPG (eng. NPG Staff Group), sastavljena od članova nacionalnih izaslanstava država koje učestvuju u NPG, članova Međunarodnog vojnog osoblja i predstavnika Strateških zapovjednika. Skupina obavlja rad u ime Stalnih predstavnika NPG-a. Skupina na visokom nivou (eng. High Level Group, kratica HLG) visoko je savjetodavno tijelo NPG-a na području nuklearne politike i planiranja. Ovom grupom predsjedavaju SAD.

Civilna organizacija i strukture[uredi | uredi izvor]

  • Stalni predstavnici i nacionalna izaslanstva
  • Glavni sekretar
  • Međunarodno osoblje

Vojna organizacija i strukture[uredi | uredi izvor]

  • Vojni odbor
  • Vojno-zapovjedna struktura
    • Savezničko zapovjedništvo za operacije
    • Savezničko zapovjedništvo za transformaciju
  • Međunarodno vojno osoblje

Multinacionalni bataljon Vojne policije[uredi | uredi izvor]

Multinacionalni bataljon Vojne policije ili NATO Multinational Military Police Battalion (NATO MNMPBAT) je višenacionalni bataljon vojne policije u sklopu NATO-a stvorena na inicijativu Poljske po uzoru na Evropske snage brzog djelovanja prisutne u BiH. Utemeljen je u Varšavi 2007.

U sastavu NATO MNMPBAT-a učestvuju 4 zemlje članice:

Nekoliko godina je bilo potrebno da se ideja sprovede u djelo, a NATO je zadovoljan postignutim uspjehom.

Proces se odvijao u više koraka, što je uključivalo:

  1. 2005 – rad na Memorandumu o razumijevanju (MoU).
  2. Decembar 2005. – inicirani radovi na Implementacijskom ugovoru (IA)
  3. Mart 2006. – Osnovane Kontrolna i Koordinacijska Grupa (CCG) kao i Finansijska Grupa (FG) .
  4. 12. Maj – 23. Aug 2006. – MoU potpisan od strane ministara odbrane zemalja učesnica
  5. Oktobar 2006. – 1. NATO MNMPBAT radionica u Gliwice
  6. 5. Juni 2007. – MoU postaje efektivan
  7. 12. Juni 2007 – NATO MNMPBAT ceremonija otvaranja i potpisivanje sporazuma

Zapovjedništvo Multinacionalnog bataljona se nalazi u NATO bazi u poljskom gradu Gliwice, a operativni jezik je engleski.

Simboli[uredi | uredi izvor]

Zastava NATO-a

Zastava NATO-a je usvojena 14. oktobra 1953. godine. Zastava se sastoji od bijelo - plavog znaka (amblema) NATO-a na tamno plavoj pozadini. Znak NATO-a se sastoji od kruga unutar kojega je kompas. Krug simbolizira jedinstvo i saradnju, a kompas označava zajednički put prema miru kojim su krenule zemlje članice. Od vrhova igle kompasa pružaju se četiri bijele linije.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]