Washington
| Washington, D.C. | |||
| Distrikt Kolumbije District of Columbia (en) | |||
| Distrikt | |||
 | |||
|
|||
| Uzrečica: Justitia Omnibus | |||
| Država |  Sjedinjene Američke Države | ||
|---|---|---|---|
| Distrikt | Distrikt Kolumbije | ||
| Koordinate | 38°53′42″N 77°02′12″W / 38.89500°N 77.03667°W | ||
| Najviša tačka | |||
| - Nadmorska visina | 125 m | ||
| Najniža tačka | |||
| - Nadmorska visina | 0 m | ||
| Površina | 177 km2 | ||
| - Zemlje | 159 km2 | ||
| - Voda | 18 | ||
| Stanovništvo | 689,545 (2020) | ||
| - Metro | 6,30 miliona | ||
| Gustoća | 1,543,4 /km2 | ||
| Vlada | |||
| - Gradonačelnik | Muriel Bowser (D) | ||
| - D. C. vijeće | Phil Mendelson (D}) | ||
| Vremenska zona | UTC-5 | ||
| - ljeto | UTC-4 | ||
| Poštanski broj | 20001-20098, 20201-20599 | ||
| Pozivni broj | 202 | ||
 | |||
| Veb-sajt: www.dc.gov | |||
Washington, D.C. službeno Distrikt Columbia, a poznatiji jednostavno kao Washington ili D.C, je glavni grad i savezni distrikt[a] Sjedinjenih Američkih Država. Dobio je ime po Georgeu Washingtonu, jednom od očeva osnivača Sjedinjenih Država i vrhovnom zapovjedniku američke vojske u Američkoj revoluciji i prvom predsjedniku SAD-a.
Grad je od Virginije na jugozapadu odvojen rijekom Potomac, a na sjeveru i istoku graniči s Marylandom.
Ustav SAD-a iz 1789. pozivao je na stvaranje saveznog distrikta pod isključivom jurisdikcijom Kongresa SAD-a. Kao takav, Washington, D.C. nije dio nijedne države, niti je sam po sebi država. Zakon o prebivalištu, usvojen 16. jula 1790, odobrio je stvaranje glavnog distrikta duž rijeke Potomac i smatra se datumom osnivanja grada. Godine 1800, kada je glavni grad premješten iz Philadelphije, 6. Kongres je počeo sastajati u tada nedovršenoj zgradi Kapitola, a drugi predsjednik, John Adams, preselio se u novoizgrađenu Bijelu kuću. Godine 1801, Distrikt Columbia, ranije dio Marylanda i Virginije, a koji je uključivao postojeća naselja Georgetown i Alexandria, službeno je proglašen federalnim distriktom; u početku je grad bio zasebno naselje unutar većeg distrikta. Godine 1846. Kongres je smanjio distrikt kada je vratio zemlju koju je Virginia ustupila, uključujući grad Alexandriju. Godine 1871. cijeli distrikt je pretvorio u jednu općinu. Od 1880-ih bilo je nekoliko neuspjelih pokušaja da se distrikt pretvori u državu, uključujući zakon o državnosti koji je usvojio Zastupnički dom 2021, ali ga nije usvojio Senat SAD-a.
Grad, koji je 1791. dizajnirao Pierre Charles L'Enfant, podijeljen je na kvadrante koji se susreću u zgradi Kapitola, sa ukupno 131 naseljem. Prema popisu stanovništva iz 2020, broj stanovnika grada bio je 689.545.[1] Tokom radne sedmice, putnici iz predgrađa Marylanda i Virginije povećavaju dnevni broj stanovnika grada na preko milion.[2] Metropolitansko područje Washingtona, koje obuhvata dijelove Marylanda, Virginije i Zapadne Virginije, sedmo je najveće metropolitansko područje u zemlji, sa populacijom od 6,3 miliona stanovnika u 2023.[3] Lokalno izabrani gradonačelnik i vijeće od 13 članova upravljaju okrugom od 1973, iako Kongres zadržava moć poništavanja lokalnih zakona. Stanovnici Washingtona, D.C, nemaju glasačko zastupništvo u Kongresu, ali biraju jednog kongresnog delegata bez prava glasa u Zastupničkom domu SAD-a. Glasači grada biraju tri predsjednička elektora u skladu s Dvadeset trećim amandmanom, usvojenim 1961.
Washington, D.C., nalazi se na južnom kraju sjeveroistočnog megalopolisa. Kao sjedište savezne vlade SAD-a, grad je važna svjetska politička prijestolnica.[4] Grad je domaćin zgrada u kojima se nalaze sjedišta savezne vlade, uključujući Bijelu kuću, Kapitol SAD-a, zgradu Vrhovnog suda i više saveznih odjela i agencija. Grad je dom mnogih nacionalnih spomenika i muzeja, koji se najistaknutije nalaze na ili oko Nacionalnog trga, uključujući Jeffersonov memorijal, Linkolnov memorijal i Washingtonski spomenik. U njemu se nalazi 177 stranih ambasada i globalno sjedište Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Organizacije američkih država i drugih međunarodnih organizacija. Kao dom mnogih najvećih industrijskih udruženja u zemlji, neprofitnih organizacija i istraživačkih centara, grad je poznat kao centar za lobiranje, koji se nalazi na i oko ulice K.[5] Također je među glavnim turističkim destinacijama u zemlji; 2022. privukao je procijenjenih 20,7 miliona domaćih[6] i 1,2 miliona međunarodnih posjetilaca, što je sedmi najveći broj među gradovima u SAD-u.[7]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "QuickFacts: Washington city, District of Columbia". United States Census Bureau. Arhivirano s originala, 28. 1. 2023. Pristupljeno 21. 1. 2023.
- ↑ "Washington-Arlington-Alexandria, DC-VA-MD-WV". U.S. Census Bureau. U.S. Department of Commerce. Arhivirano s originala, 19. 4. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2017.
- ↑ "Annual Estimates of the Resident Population for Metropolitan Statistical Areas in the United States and Puerto Rico: April 1, 2020 to July 1, 2023 (CBSA-MET-EST2023-POP)". United States Census Bureau. Arhivirano s originala, 14. 3. 2024. Pristupljeno 19. 3. 2024.
- ↑ Broder, David S. (18. 2. 1990). "Nation's Capital in Eclipse as Pride and Power Slip Away". The Washington Post. ProQuest 307230206. Arhivirano s originala, 10. 8. 2015. Pristupljeno 18. 10. 2010.
In the days of the Truman Doctrine, the Marshall Plan and the creation of NATO, [Clark Clifford] said, 'we saved the world, and Washington became the capital of the world.'
- ↑ Zak, Dan (19. 5. 2023). "K Street: The route of all evil, or just the main drag?". The Washington Post (jezik: engleski). ISSN 0190-8286. Pristupljeno 2. 5. 2024.
- ↑ "Washington, DC Visitor Research". washington.org. Arhivirano s originala, 8. 11. 2023. Pristupljeno 24. 12. 2023.
- ↑ "America's Most Visited Cities". WorldAtlas (jezik: engleski). 16. 7. 2024. Pristupljeno 10. 2. 2025.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Normativna kontrola  |
|
|---|
Nedovršeni članak Washington koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.