John F. Kennedy
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| John F. Kennedy | |
|---|---|
 | |
| 35. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država | |
|
Vrijeme na vlasti 20. januar 1961 – 22. novembar 1963. | |
| Prethodnik | Dwight D. Eisenhower |
| Nasljednik | Lyndon B. Johnson |
| Savezni Senator iz države Massachusetts | |
|
Vrijeme na vlasti 3. januar 1953 – 22. decembar 1960. | |
| Prethodnik | Henry Cabot Lodge Jr. |
| Nasljednik | Benjamin A. Smith |
|
| |
| Rođenje |
29. maj 1917 Brookline, Massachusetts |
| Smrt |
22. novembar 1963. (starost: 46) Dallas, Texas, SAD |
| Puno ime | John Fitzgerald Kennedy |
| Nacionalnost | Amerikanac |
| Politička stranka | Demokratska stranka |
| Supruga | Jacqueline Lee Bouvier Kennedy |
| Djeca |
Arabella Kennedy Caroline Bouvier Kennedy John Fitzgerald Kennedy Jr. Patrick Bouvier Kennedy |
| Obrazovanje | Harvard |
| Vjera | rimokatoličanstvo |
| Potpis |
 |
John Fitzgerald Kennedy bio je američki političar i predsjednik.
Diplomiravši na Harvardu, učestvovao je u Drugom svjetskom ratu kao zapovjednik torpednog čamca, te je ranjen u borbi protiv Japanaca 1943. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u novembru 1960. za predsjednika SAD-a.
Ubrzo nakon njegova stupanja na dužnost došlo je do neuspjele akcije antikastrovskih emigranata protiv Kube, a u oktobru 1962. Kennedy objavljuje pomorsku blokadu Kube, zbog raketnih baza koje je SSSR montirao na ostrvu. Kriza je riješena u neposrednom sporazumu između Kennedya i Nikite Hruščova, koji je pristao na povlačenje sovjetskih raketa. Kennedy se orijentirao na sporazumijevanje sa SSSR-om u vezi s utrkom u naoružavanju. Ta politika dovela je do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih testova u ljeto iste godine.
Program što ga je predložio Kongresu za stvarno i potpuno provođenje u život građanske ravnopravnosti za crnce bio je u tom pogledu najrevolucionarniji čin od vremena Abrahama Lincolna, što ga je stajalo života. Postao je žrtva atentata u Dallasu. Sa 6. sprata zgrade ispaljena su tri hica i predsjednik je u otvorenim kolima klonuo, pogođen u glavu i vrat. Preminuo je u obližnjoj bolnici pola sata nakon atentata, ne došavši svijesti. Okolnosti njegovog ubistva ni do danas nisu razjašnjene. Njegovom smrću umro je čovjek čija bi politička mudrost i snažan utjecaj na ljude, da se bore za ideale slobode i demokratije, možda mogla svladati protivrječnosti u američkom društvu, koja su nakon atentata izbila svom žestinom u vidu oštrih sukoba oko vijetnamske politike i eskalacije nasilja u javnom životu. Zaredala su ubistva prominentnih osoba, a rasni sukobi postali su hronična boljka američkog društva.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak John F. Kennedy koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
John F. Kennedy na Wikimedia Commonsu. |
|
Atentat na John F. Kennedya na Wikimedia Commonsu. |
 |
Wikicitati imaju citate vezane za: John Fitzgerald Kennedy |
