John F. Kennedy
| John F. Kennedy | |
|---|---|
 | |
| 35. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država | |
| Vrijeme na vlasti 20. januar 1961 – 22. novembar 1963. | |
| Prethodnik | Dwight D. Eisenhower |
| Nasljednik | Lyndon B. Johnson |
| Savezni senator iz države Massachusetts | |
| Vrijeme na vlasti 3. januar 1953 – 22. decembar 1960. | |
| Prethodnik | Henry Cabot Lodge Jr. |
| Nasljednik | Benjamin A. Smith II |
| Rođenje | 29. maj 1917. Brookline, Massachusetts, SAD |
| Smrt | 22. novembar 1963 (46 godina) Dallas, Teksas, SAD |
| Puno ime | John Fitzgerald Kennedy |
| Nacionalnost | Amerikanac |
| Politička stranka | Demokratska stranka |
| Supruga | Jacqueline Bouvier (1953–1963) |
| Djeca | 4 |
| Obrazovanje | Univerzitet Harvard |
| Vjera | Rimokatoličanstvo |
| Potpis |  |
John Fitzgerald Kennedy bio je američki političar, 35. i bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Funkciju predsjednika obnašao je od 1961. do svoga atentata 1963. godine.
Služio je i kao savezni senator iz države Massachusetts. Kennedyev najbliži savjetnik tokom predsjedništva, njegov brat Robert, također je ubijen 6. juna 1968. tokom kampanje za predsjednika SAD-a.
Rani život[uredi | uredi izvor]
Kennedy je rođen u bogatoj političkoj porodici u Brooklineu, Massachusetts. Diplomirao je na Univerzitetu Harvard 1940. godine, da bi se sljedeće godine pridružio Američkom pomorskom rezervatu. Tokom Drugog svjetskog rata zapovijedao je serijom PT brodova u ratu na Pacifiku] i za svoju službu zaslužio Medalju mornarice i marinaca.
Rana politička karijera[uredi | uredi izvor]
Nakon kratkog novinarskog rada, Kennedy je predstavljao radničku četvrt u Bostonu u Zastupničkom domu SAD-a od 1947. do 1953. Nakon toga je izabran u američki Senat i služio je kao mlađi senator za Massachusetts od 1953. do 1960. godine. Dok je bio u Senata, Kennedy objavio je svoju knjigu Profili u hrabrosti koja je osvojila Pulitzerovu nagradu.
Predsjednik[uredi | uredi izvor]
Na predsjedničkim izborima 1960. tijesno je pobijedio republikanskog protivnika Richarda Nixona, koji je bio dotadašnji potpredsjednik. Kennedyjev humor, šarm i mladost uz očev novac i kontakte bili su velika prednost u kampanji. Kennedy je stručno predstavio svoju platformu i sebe koristeći novi medij, televiziju. Bio je prvi katolički izabrani predsjednik.
Kennedyjeva administracija uključila je visoke napetosti s komunističkim državama u Hladnom ratu. Kao rezultat toga, povećao je broj američkih vojnih savjetnika u Južnom Vijetnamu. Strateški program Hamleta započeo je u Vijetnamu za vrijeme njegovog predsjedanja. U aprilu 1961. odobrio je pokušaj rušenja kubanske vlade Fidela Castra u neuspješnoj invaziji na Zaljev svinja.[1] Kennedy je odobrio kubanski projekt u novembru 1961. Odbio je operaciju Northwoods (planovi napada lažnom zastavom radi dobivanja odobrenja za rat protiv Kube) u martu 1962. Međutim, njegova administracija nastavila je planirati invaziju na Kubu u ljeto 1962.[2] Sljedećeg oktobra američki špijunski avioni otkrili su da su sovjetske raketne baze postavljene na Kubi; rezultirajući period tenzija, nazvan kubanska raketna kriza, zamalo je rezultirao izbijanjem globalnog termonuklearnog sukoba. Također je potpisao prvi ugovor o nuklearnom oružju u oktobru 1963. Kennedy je predsjedao uspostavom Mirovnog korpusa, Savezom za napredak sa Latinskom Amerikom i nastavkom svemirskog programa "Apollo" s ciljem slijetanja čovjeka na Mjesec. Također je podržao afroamerički pokret za građanska prava, ali je samo donekle uspio u donošenju svoje unutrašnje politike Nova granica.
Atentat[uredi | uredi izvor]
 Kennedyjevi i Connallyjevi u predsjedničkoj limuzini nekoliko trenutaka prije atentata u Dallasu. |
22. novembra 1963. godine, izvršen je atentat na Kennedya u Dallasu. Potpredsjednik Lyndon B. Johnson preuzeo je predsjedničku dužnost nakon Kennedyjeve smrti. Marksist i bivši američki marinac Lee Harvey Oswald uhapšen je zbog državnog zločina, ali ga je dva dana kasnije ubio Jack Ruby. FBI i Warrenova komisija zaključili su da je Oswald u atentatu djelovao sam, ali razne su se grupe osporile Warrenovom izvještaju i vjerovale da je Kennedy žrtva zavjere. Nakon Kennedyjeve smrti, Kongres je donio mnoge njegove prijedloge, uključujući Zakon o građanskim pravima i Zakon o prihodima iz 1964. Uprkos svom krnjem predsjedništvu, Kennedy visoko kotira na anketama američkih predsjednika sa povjesničarima i širom javnošću. Njegov lični život takođe je bio u fokusu znatnog trajnog zanimanja nakon javnih otkrića 1970-ih godina o njegovim hroničnim zdravstvenim tegobama i vanbračnim odnosima.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Refernce[uredi | uredi izvor]
- ^ de Quesada, Alejandro The Bay of Pigs: Cuba 1961 (2011) p. 17
- ^ "U.S. planned massive Cuba invasion force, the kidnapping of Cuban officials". USA Today. 30. 10. 2017. Pristupljeno 15. 4. 2019.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
John F. Kennedy na Wikimedia Commonsu. |
|
Atentat na John F. Kennedya na Wikimedia Commonsu. |
 |
Wikicitati imaju citate vezane za: John Fitzgerald Kennedy |
