John F. Kennedy

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
John F. Kennedy
John F. Kennedy, White House color photo portrait.jpg
35. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Vrijeme na vlasti
20. januar 196122. novembar 1963.
PrethodnikDwight D. Eisenhower
NasljednikLyndon B. Johnson
Savezni senator iz države Massachusetts
Vrijeme na vlasti
3. januar 195322. decembar 1960.
PrethodnikHenry Cabot Lodge Jr.
NasljednikBenjamin A. Smith II
Rođenje (1917-05-29) 29. maj 1917.
Brookline, Massachusetts, SAD
Smrt22. novembar 1963(1963-11-22) (46 god.)
Dallas, Teksas, SAD
Puno imeJohn Fitzgerald Kennedy
NacionalnostAmerikanac
Politička strankaDemokratska stranka
SuprugaJacqueline Bouvier (1953–1963)
Djeca4
ObrazovanjeUniverzitet Harvard
VjeraRimokatoličanstvo
PotpisJohn F Kennedy Signature 2.svg

John Fitzgerald Kennedy bio je američki političar, 35. i bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Funkciju predsjednika obnašao je od 1961. do svoga atentata 1963. godine.

Služio je i kao savezni senator iz države Massachusetts. Kennedyev najbliži savjetnik tokom predsjedništva, njegov brat Robert, također je ubijen 6. juna 1968. tokom kampanje za predsjednika SAD-a.

Rani život[uredi | uredi izvor]

Kennedy je rođen u bogatoj političkoj porodici u Brooklineu, Massachusetts. Diplomirao je na Univerzitetu Harvard 1940. godine, da bi se sljedeće godine pridružio Američkom pomorskom rezervatu. Tokom Drugog svjetskog rata zapovijedao je serijom PT brodova u ratu na Pacifiku] i za svoju službu zaslužio Medalju mornarice i marinaca.

Rana politička karijera[uredi | uredi izvor]

Nakon kratkog novinarskog rada, Kennedy je predstavljao radničku četvrt u Bostonu u Zastupničkom domu SAD-a od 1947. do 1953. Nakon toga je izabran u američki Senat i služio je kao mlađi senator za Massachusetts od 1953. do 1960. godine. Dok je bio u Senata, Kennedy objavio je svoju knjigu Profili u hrabrosti koja je osvojila Pulitzerovu nagradu.

Predsjednik[uredi | uredi izvor]

Kennedy sa sovjetskim vođom Nikitom Hruščevom 1961.

Na predsjedničkim izborima 1960. tijesno je pobijedio republikanskog protivnika Richarda Nixona, koji je bio dotadašnji potpredsjednik. Kennedyjev humor, šarm i mladost uz očev novac i kontakte bili su velika prednost u kampanji. Kennedy je stručno predstavio svoju platformu i sebe koristeći novi medij, televiziju. Bio je prvi katolički izabrani predsjednik.

Kennedyjeva administracija uključila je visoke napetosti s komunističkim državama u Hladnom ratu. Kao rezultat toga, povećao je broj američkih vojnih savjetnika u Južnom Vijetnamu. Strateški program Hamleta započeo je u Vijetnamu za vrijeme njegovog predsjedanja. U aprilu 1961. odobrio je pokušaj rušenja kubanske vlade Fidela Castra u neuspješnoj invaziji na Zaljev svinja.[1] Kennedy je odobrio kubanski projekt u novembru 1961. Odbio je operaciju Northwoods (planovi napada lažnom zastavom radi dobivanja odobrenja za rat protiv Kube) u martu 1962. Međutim, njegova administracija nastavila je planirati invaziju na Kubu u ljeto 1962.[2] Sljedećeg oktobra američki špijunski avioni otkrili su da su sovjetske raketne baze postavljene na Kubi; rezultirajući period tenzija, nazvan kubanska raketna kriza, zamalo je rezultirao izbijanjem globalnog termonuklearnog sukoba. Također je potpisao prvi ugovor o nuklearnom oružju u oktobru 1963. Kennedy je predsjedao uspostavom Mirovnog korpusa, Savezom za napredak sa Latinskom Amerikom i nastavkom svemirskog programa "Apollo" s ciljem slijetanja čovjeka na Mjesec. Također je podržao afroamerički pokret za građanska prava, ali je samo donekle uspio u donošenju svoje unutrašnje politike Nova granica.

Atentat[uredi | uredi izvor]

Kennedyjevi i Connallyjevi u predsjedničkoj limuzini nekoliko trenutaka prije atentata u Dallasu.

22. novembra 1963. godine, izvršen je atentat na Kennedya u Dallasu. Potpredsjednik Lyndon B. Johnson preuzeo je predsjedničku dužnost nakon Kennedyjeve smrti. Marksist i bivši američki marinac Lee Harvey Oswald uhapšen je zbog državnog zločina, ali ga je dva dana kasnije ubio Jack Ruby. FBI i Warrenova komisija zaključili su da je Oswald u atentatu djelovao sam, ali razne su se grupe osporile Warrenovom izvještaju i vjerovale da je Kennedy žrtva zavjere. Nakon Kennedyjeve smrti, Kongres je donio mnoge njegove prijedloge, uključujući Zakon o građanskim pravima i Zakon o prihodima iz 1964. Uprkos svom krnjem predsjedništvu, Kennedy visoko kotira na anketama američkih predsjednika sa povjesničarima i širom javnošću. Njegov lični život takođe je bio u fokusu znatnog trajnog zanimanja nakon javnih otkrića 1970-ih godina o njegovim hroničnim zdravstvenim tegobama i vanbračnim odnosima.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Refernce[uredi | uredi izvor]

  1. ^ de Quesada, Alejandro The Bay of Pigs: Cuba 1961 (2011) p. 17
  2. ^ "U.S. planned massive Cuba invasion force, the kidnapping of Cuban officials". USA Today. 30. 10. 2017. Pristupljeno 15. 4. 2019.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]