Joe Biden

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Joe Biden
Joe Biden presidential portrait.jpg
46. predsjednik SAD-a
Vrijeme na vlasti
20. januar 2021 –
PrethodnikDonald Trump
47. potpredsjednik SAD-a
Vrijeme na vlasti
20. januar 2009 – 20. januar 2017.
PrethodnikDick Cheney
NasljednikMike Pence
Savezni senator iz države Delaware
Vrijeme na vlasti
3. januar 1973 – 15. januar 2009.
PrethodnikJ. Caleb Boggs
NasljednikTed Kaufman
Rođenje (1942-11-20) 20. novembar 1942 (78 godina)
Scranton, Pennsylvania, Sjedinjene Američke Države
Politička strankaDemokratska stranka
SuprugaNeilia Hunter (1966–1972)
Jill Jacobs (1977–sada)
Djeca4
Obrazovanjehistoričar
PotpisJoe Biden Signature.svg

Joe Biden (fonetski: Džo Bajden), punim imenom Joseph Robinette "Joe" Biden, Jr, američki je političar, 46. i trenutni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Obnašao je i ulogu senatora i bivši je potpredsjednik u administraciji predsjednika Baracka Obame.[1]

Rani život i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Biden 1965.

Rođen je 20. novembra 1942. u gradu Scranton, na sjeveroistoku Pennsylvanije, kao prvo od četvoro djece. Njegov otac Joseph Biden Sr., radio je kao prodavač polovnih automobila i popravljao štednjake. Njegova majka se zvala Catherine Eugenia "Jean" Finnegan. Biden se prisjeća svog oca koji mu je često govorio: "Šampione, čovjek se ne mjeri koliko često pada nego kako brzo ustaje poslije pada.” Kao dijete Biden je mucao, ali je tu manu uspješno prevladao memorišući poeziju i recitirajući je pred ogledalom. Godine 1953. Bidenova porodica seli se iz Pennsylvanije u Claymont, država Delaware. Tamo je studirao u elitnoj Archmere Academy i morao je raditi kao perač školskih prozora i koseći travu u vrtovima kako bi mogao platiti školarinu. Bio je solidan student i usprkos tome što je bio sitan, bio je odličan u američkom fudbalu. Godine 1961. uspješno je diplomirao na Archmere Academy.

Biden se upisuje na University of Delaware, gdje je studirao historiju i političke nauke. Ali u periodu od prve dvije godine, kako sam priznaje, više je bio zainteresovan za fudbal, zabave i djevojke. Ali u ovom periodu naglo se zainteresovao za politiku, naročito nakon inauguracije predsjednika John F. Kennedy 1961.

Na školskom raspustu na Bahamima Biden upoznaje svoju prvu buduću suprugu Neiliu Hunter koja je studirala na Syracuse University. Ona ga ohrabruje da se ozbiljno posveti studiranju što je on i učinio. Nakon što je diplomirao na University of Delaware 1965. ubrzo upisuje pravo na Syracuse University Law School. Biden postaje jedan od najboljih studenata prava svoje generacije. Sljedeće godine Biden i Neilia se vjenčavaju. Diplomirao je pravo 1968. na Syracuse Law School i ubrzo se seli u Wilmington, Delaware, da započne karijeru u nekoj pravničkoj firmi. Aktivni član Demokratske partije postaje 1970. godine, prvu službu je dobio u New Castle regionalnom vijeću. Dok je bio na poziciji vijećnika Biden je osnovao svoju sopstvenu pravničku firmu. Tokom ovog perioda rodilo mu se troje djece: Joseph Biden III (rođen 1969.), Hunter Biden (rođena 1970.) i Naomi Biden (rođena 1971). „Sve se dešavalo brže nego što sam očekivao”, prisjeća se kasnije Biden.[2]

Rana politička karijera[uredi | uredi izvor]

1972. godine Demokratska stranka države Delaware ohrabruje ga da sa samo 29 godina bude protukandidat popularnom republikancu Jamesu Calebu Boggsu za američki Senat. Iako su mnogi mislili da Biden nema nikakve šanse, njegova neumorna kampanja koja je bila organizovana i vođena od strane njegove porodice urodila je plodom. Biden je pobijedio na izborima i postao peti najmlađi izabrani senator u američkoj historiji. Njegova sestra Valerie Biden Owens bila je menadžerica njegove kampanje, a i roditelji su mu aktivno pomagali u kampanji.[2]

Porodična tragedija[uredi | uredi izvor]

Samo par sedmica nakon izbora, Bidena je zadesila porodična tragedija kada su njegova supruga Neilia i jednogodišnja kćerka Naomi poginule u saobraćajnoj nesreći, a dva sina zadobila kritične povrede. Desilo se to kada su išli u obližnju prodavnicu da kupe božićno drvo. Bio je to veliki šok za njega pa je kasnije priznao da je čak pomišljao i na samoubistvo. Biden je položio svoju senatorsku zakletvu pokraj postelje svojih ozlijeđenih sinova. Bio je poznat po tome što je cijelo vrijeme vozom putovao na posao od Wilmingtona do Washingtona, a tu praksu održavao je čitavo vrijeme dok je bio senator. Biden je trenutno oženjen sa Jill Jacobs s kojom je u braku od 1977. Njegova supruga Jill Biden, koja je doktorirala pedagogiju već više od dvije decenije predaje na koledžu u Washingtonu.[2]

Dana 31. maja 2015. njegov najstariji sin Beau Biden umro je od posljedica tumora na mozgu. Bio je popularan demokrata na istočnoj obali i očekivalo se da će pratiti svog oca na državnoj političkoj sceni.[3]

Godine u senatu[uredi | uredi izvor]

Biden 1987.

36 godina je bio senator iz države Delaware i nametnuo se kao vrstan poznavalac domaćih i međunarodnih prilika. Mnogi ga smatraju za eksperta međunarodnih odnosa. Doprinio je smanjenju nuklearnih arsenala, stabilizaciji i promociji mira na Balkanu, proširenju NATO pakta na Istočnu Evropu, protivio se Ratu u Zalivu, i tražio da se spriječi genocid u Darfuru i genocid u Srebrenici. 17 godina je bio član senatskog pravnog komiteta (Senate Judiciary Committee). Najveća priznanja je dobio na polju kriminalnog prava uključujući historijski zakon iz 1994. - zakon protiv nasilja nad ženama, te zakon koji pooštrava kazne za počinioce kriminala.

Od 1997. član je senatskog komiteta za vanjske poslove i na toj poziciji imao je ogroman utjecaj na američku vanjsku politiku. Imao je ključnu ulogu u donošenju zakona za borbu protiv terorizma, oružja za masovno uništavanje, kao i suočavanje sa problemima u raznim dijelovima svijeta kao što su post-hladnoratovska Evropa, Bliski Istok, i jugozapadna Azija.[2]

Potpredsjednik[uredi | uredi izvor]

Biden polaže zakletvu za potpredsjednika 20. januara 2009.

Nakon neuspjele predsjedničke kandidature 2007. Barack Obama ga poziva da mu se pridruži kao njegov potpredsjednik. 4. novembra 2008. godine Barack Obama i Biden ubjedljivo su porazili republikanski tandem, senatora John McCaina i guvernera Aljaske Sarah Palin. Dana 20. januara 2009, Obama je položio zakletvu za 44. predsjednika Amerike i Biden postaje 47. potpredsjednik.

Kao 47. potpredsjednik Sjedinjenih Američih Država, Biden nastavlja svoje vođstvo u rješavanju najvažnijih problema sa kojima se suočava američka nacija. Doprinio je implementiranju zakona u ekonomskoj obnovi pod nazivom American Recovery and Reinvestment Act; Biden se fokusirao na školstvo i zalagao se da bude dostupno svim Amerikancima bez obzira na imovinsko stanje, zatim na povećanje proizvodnje u američkim fabrikama, te je inicirao odobrenje senata za novi program START kojim se smanjio nuklearni arsenal SAD i Rusije. Odigrao je ključnu ulogu u postizanju mira u Iraku, a posjećivao je tu zemlju 8 puta, kako tokom rata, tako i na samom završetku.

Bio je jako aktivan na međunarodnom planu. Posjetio je mnoge zemlje kao što su: Njemačka, Belgija, Čile, Kostarika, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Liban, Gruzija, Ukrajina, Irak, Poljska, Rumunija, Češka Republika, Izrael, Palestina, Jordan, Španija, Egipat, Kenija, Južna Afrika, Afganistan, Pakistan, Finska, Rusija, Moldavija, Italija, Kina, Mongolija, Japan, Saudijska Arabija, Turska, Grčka, Meksiko i Honduras. Tandem Obama-Biden ponovo se kandiduje na izborima 2012. a protukandidati su bili Mitt Romney, bivši guverner države Massachusetts, i kandidat za potpredsjednika kongresmen Paul Ryan iz Wisconsina. Obama je porazio Romneya dobivši drugi mandat kao predsjednik i Biden kao potpredsjednik. Predsjednik Obama je osvojio skoro 60 posto glasova elektorskog kolegijuma, te je osvojio 3 miliona glasova više od Romneya.[2]

Biden sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Jerusalemu, 9. mart 2016.

Zakon o kontroli ličnog naoružanja[uredi | uredi izvor]

Biden je dobio zadatak da osmisli strategiju za suzbijanje nasilja ličnim naoružanjem usljed masakra nad dvadesetoro djece u osnovnoj školi u Connecticutu koji se desio 14. decembra 2012. Predsjednik Obama je obećao da će preko Bidena predložiti mjere o kontroli naoružanja u Kongresu. Također, on je ovlastio Bidena da predvodi komisiju koja će da ispita kontrolu ličnog naoružanja, ustanove za duševno zdravlje i nasilje u medijima i videoigrama. Bidenova komisija je predložila sljedeći paket mjera:

  • stvaranje sveobuhvatnog sistema provjere identiteta za sve privatne prodaje oružja.
  • ukidanje ograničenja u dobivanju informacija koje omogućavaju agencijama da provedu istragu o nasilju ličnim oružjem.
  • zabranu šaržera visokog kapaciteta.

Biden i NRA[uredi | uredi izvor]

Njegovi odnosi sa Nacionalnom asocijacijom o oružju (NRA) tokom godina obilježeni su antagonizmom — uglavnom zbog njegove ključne uloge u izglasavanju zakona o borbi protiv kriminala 1994. koji je prvi uveo zabranu prodaje automatskog naoružanja na federalnom nivou. Bidena je ova asocijacija ocijenila sa ‘F’.

... Svake godine sam potcjenjivao moć NRA. Moram to priznati, tokom šest godina NRA, u saradnji sa našim republikanskim kolegama i nekoliko naših demokratskih prijatelja, blokirali su izglasavanje jačeg zakona za borbu protiv kriminala ...

Joe Biden, u izjavi sa radio NPR 1994.

10. januara 2013. Biden je pozvao NRA na sastanak u Bijelu kuću, ali je ubrzo bilo jasno da je ovaj privatni sastanak završio u znaku nesaradnje između administracije i NRA. O sastanku dali su sljedeću izjavu: "Razočarani smo zato što ovaj sastanak ima tako malo veze sa zaštitom naše djece i tako mnogo sa planom da se napadne naše pravo zagarantovano Drugim amandmanom. Mi nećemo dozvoliti da se pošteni posjednici oružja optužuju za djela kriminalaca i luđaka." [4][5][6]

Predsjednički izbori 2020[uredi | uredi izvor]

Biden je bio protivkandidat predsjedniku Donaldu Trumpu u trci za mjesto Predsjednika SAD, u izborima 2020. godine. Na kraju je izabran za 46. predsjednika Sjedinjenih Država u novembru 2020. godine.[7]

Predsjednik[uredi | uredi izvor]

Biden polaže zakletvu pod upravom vrhovnog sudije Johna G. Robertsa Jr. na Kapitolu, 20. januar 2021.

Inauguracija[uredi | uredi izvor]

Biden je inauguriran za 46. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 20. januara 2021. godine.[8] Sa 78 godina, on je najstarija osoba koja je preuzela dužnost predsjednika SAD-a.[8] Drugi je katolički predsjednik (nakon Johna F. Kennedyja)[9] i prvi predsjednik čija je matična država Delaware.[10] Drugi je nepredstojeći potpredsjednik (nakon Richarda Nixona 1968.) koji je izabran za predsjednika.[11]

Bidenova inauguracija bila je "prigušena stvar za razliku od bilo koje prethodne inauguracije" zbog mjera predostrožnosti protiv koronavirusa, kao i zbog masovno povećanih sigurnosnih mjera zbog pobune 6. januara. Biden je položio zakletvu na zapadnim stepenicama Kapitola i održao nastupnu adresu, ali nije bilo gledatelja, niti ličnih parada. Trump nije prisustvovao, postajući prvi odlazeći predsjednik još od 1869. godine koji nije prisustvovao inauguraciji svog nasljednika.[12]

Prvih 100 dana[uredi | uredi izvor]

Prva dva dana svog mandata, potpisao je rekordnih 17 izvršnih naredbi u, više nego prethodni predsjednici u prvih 100 dana. Tim se naredbama utvrđuju zahtjevi za maskom, ponovno pridruživanje Pariškom klimatskom sporazumu, okončanje nacionalne vanredne situacije na granici, usmjeravanje vlade da se ponovo pridruži Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i mjere za smanjenje gladi u SAD-u.[13] Izdao je izvršnu naredbu kojom su ukinute dozvole za izgradnju cjevovoda Keystone XL,[14][15] što je žestoko kritizirano od strane ekoloških i indijanskih aktivista i grupa, a rezultiralo je time da je kanadska kompanija TC Energy otpustila 1.000 građevinskih poslova.[16] U svoje prve dvije sedmice mandata, Biden je potpisao više izvršnih naredbi nego bilo koji drugi predsjednik još od Franklina D. Roosevelta u svojih prvih mjesec dana mandata.[17]

Dana 4. februara 2021. administracija Bidena objavila je da SAD ukidaju svoju podršku bombaškoj kampanji pod vodstvom Saudijske Arabije u Jemenu. Biden je u svojoj prvoj posjeti State Departmentu kao predsjednik rekao da "ovaj rat mora završiti" i da je sukob stvorio "humanitarnu i stratešku katastrofu".[18] Dana 25. februara 2021. administracija Bidena "pogodila je mjesto u Siriji koje su koristile dvije milicijske skupine koje podržavaju Iran, kao odgovor na raketne napade na američke snage u regiji u protekle dvije sedmice". To je označilo prvu poznatu vojnu akciju pod vodstvom Bidena.[19]. Dana 14. aprila, Biden je najavio da će Sjedinjene Američke Države odgoditi povlačenje svih trupa iz rata u Afganistanu do 11. septembra te godine, čime je okončano izravno vojno sudjelovanje zemlje u Afganistanu nakon 20 godina. Odluka, kojom se mijenja predstojeći majski cilj koji je postavila Trumpova administracija, naišla je na širok spektar reakcija, od podrške i olakšanja do strepnje zbog mogućeg kraha afganistanske vlade bez američke podrške.[20]

Dana 11. marta 2021. godine, na prvu godišnjicu proglašenja COVID-a 19 globalnom pandemijom od strane Svjetske zdravstvene organizacije, Biden je potpisao Zakon o američkom planu spašavanja iz 2021. godine, paket pomoći za ekonomski poticaj od 1.900 milijardi dolara koji je predložio i za koji je lobirao da se ubrza oporavak SAD-a od ekonomskih i zdravstvenih posljedica pandemije COVID-a 19 i tekuće recesije.[21] Paket je uključivao izravna plaćanja za većinu Amerikanaca, produženje povećanih naknada za nezaposlenost, sredstva za distribuciju vakcina i ponovno otvaranje škola, podršku malim preduzećima i državnim i lokalnim vlastima, te proširenja subvencija za zdravstveno osiguranje i porezne olakšice za djecu. Prvobitni Bajdenov prijedlog uključivao je povećanje federalne minimalne plaće na 15 dolara po satu, ali nakon što je parlamentarni član Senata Elizabeth MacDonough utvrdila da će uključivanje povećanja zakona o pomirenju proračuna kršiti senatska pravila, demokrate su odbili nastaviti s odbacivanjem i izbacili povećanje iz paketa.[22][23][24]

Također u martu, usred porasta djece migranata bez pratnje koja su u SAD ušla iz Meksika, Biden je rekao migrantima: "Nemojte dolaziti." Biden je izjavio da se SAD dogovaraju o stvaranju šeme za migrante koji će "podnijeti zahtjev za azil", bez napuštanja prvobitnih lokacija. U međuvremenu, odrasle migrante "vraćaju natrag", rekao je Biden, pozivajući se na nastavak politike Trumpove administracije iz naslova 42 za brze deportacije.[25] Biden je ranije najavio da njegova administracija neće protjerivati ​​djecu migrante bez pratnje; porast dolazaka takve djece premašio je kapacitet objekata koji su trebali da ih sklone (prije nego što su poslani sponzorima), što je dovelo do toga da je administracija Bidena u martu 2021. uputila Federalnu agenciju za upravljanje u vanrednim situacijama da pomogne u upravljanju tom djecom.[26]

Dana 14. aprila, Biden je najavio da će SAD odgoditi povlačenje svih trupa iz rata u Afganistana do 11. septembra, što je označilo prestanak izravnog vojnog angažmana zemlje u Afganistanu nakon gotovo 20 godina.[27] U februaru 2020, Trumpova administracija sklopila je dogovor sa talibanima o potpunom povlačenju američkih snaga do 1. maja 2021.[28] Prema The Wall Street Journal-u, Biden je odbacio svoje najviše vojne zapovjednike, koji su predložili zadržavanje američkih snaga od 2.500 (koliko je bilo u to vrijeme) kako bi se osigurala afganistanska sigurnost uz ponovne pregovore o mirovnom sporazumu sa talibanima.[29] Bidenova odluka naišla je na širok raspon reakcija, od podrške i olakšanja do strepnje zbog mogućeg kolapsa afganistanske vlade bez američke podrške.[30]

Od 22. do 23. aprila, Biden je održao međunarodni klimatski samit na kojem je najavio da će SAD smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 50%–52% do 2030. u odnosu na nivo iz 2005. godine. I druge zemlje su povećale svoja obećanja. Ako se ispune obećanja data na samitu, do 2030. smanjit će globalne emisije stakleničkih plinova za 2.6–3.7 GtCO2e.[31][32]

Dana 28. aprila 2021. godine, Biden je održao svoje prvo obraćanje na zajedničkom zasjedanju Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, gdje je naglasio učinkovitost COVID-19 vakcina i obratio se o povlačenju trupa iz Afganistana, ubistvu Georgea Floyda i zauzimanju Kapitola SAD-a, dok je apelirao na Kongres da se udruže kako bi donijeli sveobuhvatnu reformu imigracije, oružja i zdravstvene zaštite.[33]

Prema nekim analitičarima, poput Alexandera Nazaryana, Biden je raskinuo i Obamu i Trumpa trošeći više i povlačeći američke trupe iz Afganistana. Nazaryan piše da je Bidenov pristup "obilježilo očito odbacivanje svakodnevnog haosa iz Trumpovih godina, ali, suptilnije, ne manje odlučno odbijanje Obaminog proceduralizma. Njegov agresivan pristup upravljanju stavio je republikance na stražnju nogu, dok je oduševio naprednjake koji nisu mislili da je 78-godišnji bivši senator iz Delawarea radio na potpuno originalan način".[34]

Od maja do jula 2021[uredi | uredi izvor]

Bidenov sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Ovalnom uredu, 7. juni 2021.
Biden sa izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom, 28. juni 2021.

U maju 2021, tokom rasplamsavanja izraelsko-palestinskog sukoba, Biden je izrazio podršku Izraelu, rekavši da "moja stranka i dalje podržava Izrael" uslijed neslaganja nekih demokrata.[35]

U junu 2021. godine, Biden je prvi put putovao u inostranstvo kao predsjednik. Za osam dana posjetio je Ujedinjeno Kraljevstvo, Brisel i Švicarsku. Prisustvovao je G7 samitu, NATO samitu i samitu Evropske unije, te održao jedan-na-jedan razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.[36]

Dana 17. juna, Biden je potpisao Zakon o nacionalnom Danu nezavisnosti, koji je zvanično proglasio 19. juni saveznim praznikom.[37] 19. juni je prvi novi savezni praznik otkako je Dan Martina Luthera Kinga proglašen praznikom 1986.[38]

U julu 2021, usred usporavanja stope vakcinacije protiv COVID-a 19 u zemlji i širenja varijante SARS-CoV-2 Delta, Biden je rekao da ta zemlja ima "pandemiju za one koji nisu dobili vakcinu" i da je stoga za Amerikance bilo "gigantski važno" da se vakcinišu, govoreći o učinkovitosti vakcina protiv hospitalizacija i smrti od COVID-a 19.[39] Također je kritizirao raširenost dezinformacija o COVID-u 19 na društvenim mrežama, rekavši da to "ubija ljude".[40]

Povlačenje iz Afganistana[uredi | uredi izvor]

Biden na video konferenciji s potpredsjednicom Harris i timom za nacionalnu sigurnost SAD-a, raspravlja o padu Kabula 15. augusta 2021.

Američke snage počele su se povlačiti iz Afganistana 2021. godine, prema odredbama američko-talibanskog sporazuma iz februara 2020. godine. U aprilu 2021, State Department je pozvao američke civile u Afganistanu da napuste zemlju što je prije moguće.[41][42] Talibani su započeli ofenzivu 1. maja. Još u julu, prema procjenama američkih obavještajnih službi, Kabul je trebao pripasti talibanima mjesecima ili sedmicama nakon povlačenja svih američkih snaga iz Afganistana.[43][44] Do ranog jula 2021, većina američkih trupa u Afganistanu bila je povučena.[28] Biden se osvrnuo na povlačenje, navodeći: "Vjerovatnoća da će talibani pregaziti sve i posjedovati cijelu zemlju je vrlo mala vjerovatnoća."[28] Međutim, 15. augusta, usred ofanzive talibana, afganistanska vlada je pala, a afganistanski predsjednik Ashraf Ghani pobjegao je iz zemlje.[28][45] Biden je reagovao, naredivši 6.000 američkih vojnika da pomognu u evakuaciji američkog osoblja i afganistanskih saveznika.[46] Bio je kritiziran zbog spore evakuacije afganistanskih izbjeglica i brzine kojom su talibani ponovo zauzeli zemlju.[45][47]

Dana 16. augusta, Biden se obratio "neurednoj" situaciji, preuzimajući odgovornost za nju i priznao da se situacija "odvila brže nego što smo očekivali."[45][48] Branio je svoju odluku o povlačenju, rekavši da Amerikanci ne bi trebali "umirati u ratu u kojem afganistanske snage nisu voljne boriti se same za sebe", budući da je "afganistanska vojska kolabirala [protiv talibana], ponekad i bez pokušaja borbe."[48][49] Biden je djelomično pripisao nedostatak rane evakuacije afganistanskih civila protivljenju afganistanske vlade "masovnom egzodusu" za koji su smatrali da će uzrokovati "krizu povjerenja."[49] Hiljade Amerikanaca i drugih evakuisano je u narednim danima kako bi ispunili rok za konačno povlačenje 31. augusta.[50]

Biden je 22. augusta rekao da je njegova administracija znala da "teroristi mogu pokušati iskoristiti situaciju" u Afganistanu, navodeći da je ISIL-K pokret "vjerovatni izvor" prijetnje.[51] Dana 26. augusta, u samoubilačkom bombaškom napadu na aerodromu u Kabulu poginulo je 13 pripadnika američke vojske i 169 Afganistanaca. Biden je rekao da je ISIL-K odgovoran za napad, te je izjavio napadačima da će ih Sjedinjene Američke Države "loviti i natjerati da plate."[52] Sljedećeg dana, američki napad bespilotnom letjelicom ubio je dva pripadnika grupe ISIL-K, koji su bili "organizatori i pomagači", prema riječima jednog generala američke vojske.[53]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Joe Biden na whitehouse.gov
  2. ^ a b c d e Joe Biden na biography.com
  3. ^ Beau Biden, Vice President Joe Biden’s Son, Dies at 46 pristupljeno 30. maja 2015.
  4. ^ Biden o oružju na thenewstribune.com
  5. ^ Biden i NRA na washingtonexaminer.com
  6. ^ Biden i NRA na washingtonpost.com
  7. ^ Presidential Election Results: Biden Wins na The New York Times
  8. ^ a b Hunnicutt, Trevor; Zengerle, Patricia; Renshaw, Jarrett (20. 1. 2021). "Taking helm of divided nation, U.S. President Biden calls for end to 'uncivil war'". Reuters. Arhivirano s originala, 20. 1. 2021. Pristupljeno 20. 1. 2021.
  9. ^ NBC News (19. 1. 2021). "Biden to become the second Catholic president in U.S. history, after JFK". NBC News (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 19. 1. 2021. Pristupljeno 20. 1. 2021.
  10. ^ Cormier, Ryan; Talorico, Patricia (7. 11. 2020). "Delaware history is made: The First State gets its first president in Joe Biden". The News Journal (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 8. 11. 2020. Pristupljeno 20. 1. 2021.
  11. ^ Azari, Julia (20. 8. 2020). "Biden Had To Fight For The Presidential Nomination. But Most VPs Have To". FiveThirtyEight. Arhivirano s originala, 17. 11. 2020. Pristupljeno 25. 8. 2020.
  12. ^ "Masked Crowd, No Trump: Why Biden Inauguration Will Be Like No Other". Agence France-Presse. NDTV. 18. 1. 2021. Pristupljeno 21. 6. 2021.
  13. ^ "Biden's first act: Orders on pandemic, climate, immigration". Associated Press. 20. 1. 2021. Arhivirano s originala, 20. 1. 2021. Pristupljeno 21. 1. 2021.
  14. ^ https://www.axios.com/biden-keystone-pipeline-9ffcedfb-42c1-4778-8183-27d858f0c966.html
  15. ^ https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/trudeau-biden-keystone-xl-pipeline-b1791756.html
  16. ^ Volcovici, Rod Nickel, Valerie (21. 1. 2021). "TC Energy cuts jobs as Keystone pipeline nixed, but markets start to move on". Reuters (jezik: engleski). Pristupljeno 24. 1. 2021.
  17. ^ Keith, Tamara. "With 28 Executive Orders Signed, President Biden Is Off To A Record Start". npr. NPR. Pristupljeno 4. 2. 2021.
  18. ^ Knickmeyer, Ellen (5. 2. 2021). "Biden ending US support for Saudi-led offensive in Yemen". Associated Press. Pristupljeno 5. 2. 2021.
  19. ^ Starr, Barbara; Liebermann, Oren; Gaouette, Nicole (25. 2. 2021). "US carries out air strikes in Syria targeting Iranian backed militias". CNN. Pristupljeno 2. 3. 2021.
  20. ^ Sanger, David E.; Shear, Michael D. (15. 4. 2021). "Biden, Setting Afghanistan Withdrawal, Says 'It Is Time to End the Forever War'". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 23. 4. 2021.
  21. ^ Kongres SAD-a, H.R. 1319, Kongres SAD-a, 11. mart 2021.
  22. ^ Luhby, Tami; Lobosco, Katie (14. 1. 2021). "Here's what's in Biden's $1.9 trillion economic rescue package". CNN. Pristupljeno 16. 1. 2021.
  23. ^ Tankersley, Jim; Crowley, Michael (14. 1. 2021). "Here are the highlights of Biden's $1.9 trillion 'American Rescue Plan.'". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 16. 1. 2021.
  24. ^ Kaplan, Thomas. "What's in the Stimulus Bill? A Guide to Where the $1.9 Trillion Is Going". The New York Times. Pristupljeno 13. 3. 2021.
  25. ^ "Biden administration faces pressure on immigration amid influx". Al Jazeera. 17. 3. 2021. Pristupljeno 20. 3. 2021.
  26. ^ Higgins, Tucker (19. 3. 2021). "House passes two immigration bills that would establish path to citizenship for millions". CNBC. Pristupljeno 20. 3. 2021.
  27. ^ Sanger, David E.; Shear, Michael D. (14. 4. 2021). "Biden, Setting Afghanistan Withdrawal, Says 'It Is Time to End the Forever War'". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 23. 4. 2021.
  28. ^ a b c d E. Sanger, David (15. 8. 2021). "For Biden, Images of Defeat He Wanted to Avoid". The New York Times. Arhivirano s originala, 16. 8. 2021. Pristupljeno 16. 8. 2021.
  29. ^ R. Gordon, Michael; Lubold, Gordon; Salama, Vivian (17. 4. 2021). "Biden Rebuffed Commanders' Advice in Decision to Leave Afghanistan". The Wall Street Journal. Arhivirano s originala, 17. 4. 2021. Pristupljeno 16. 8. 2021.
  30. ^ Wadington, Katie (14. 4. 2021). "Afghanistan withdrawal draws strong Capitol Hill reactions, making some strange alliances". USA Today (jezik: engleski). Pristupljeno 23. 4. 2021.
  31. ^ "New momentum reduces emissions gap, but huge gap remains - analysis". Carbon Action Tracker. Pristupljeno 27. 4. 2021.
  32. ^ Newburger, Emma (22. 4. 2021). "Here's what countries pledged on climate change at Biden's global summit". CNBC. Pristupljeno 29. 4. 2021.
  33. ^ Lemire, Jonathan; Boak, Josh (28. 4. 2021). "Biden to the nation and world: 'America is rising anew'". Star Tribune. Pristupljeno 28. 4. 2021.
  34. ^ Nazaryan, Alexander (14. 4. 2021). "Biden breaks with Obama, as well as Trump, on everything from Afghanistan to spending". Yahoo. Pristupljeno 5. 7. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  35. ^ "Remarks by President Biden and H.E. Moon Jae-in, President of the Republic of Korea at Press Conference". The White House. 21. 5. 2021. Pristupljeno 23. 6. 2021.
  36. ^ Haltiwanger, John (3. 6. 2021). "Biden's first trip abroad will be a whirlwind of major meetings with key allies and top rivals". Business Insider. Pristupljeno 19. 6. 2021.
  37. ^ "Most Federal Employees Will Receive Friday Off for Juneteenth". Government Executive (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 6. 2021.
  38. ^ Watson, Kathryn; Quinn, Melissa (18. 6. 2021). "Biden signs bill making Juneteenth a federal holiday". CBS News. Pristupljeno 19. 6. 2021.
  39. ^ Jaffe, Alexandra; Madhani, Aamer (22. 7. 2021). "Biden says getting COVID-19 vaccine 'gigantically important'". Associated Press. Pristupljeno 23. 7. 2021.
  40. ^ "Covid misinformation on Facebook is killing people - Biden". BBC News. 17. 7. 2021. Pristupljeno 23. 7. 2021.
  41. ^ Gunerigok, Servet (27. 4. 2021). "Leave Afghanistan ASAP: US to citizens wishing to do so". www.aa.com.tr. Pristupljeno 26. 8. 2021.
  42. ^ "Afghanistan Travel Advisory - Level 4: Do Not Travel". U.S. Embassy in Afghanistan. 27. 4. 2021. Pristupljeno 26. 8. 2021.
  43. ^ Liptak, Kevin; Zeleny, Jeff; Collins, Kaitlan; Hansler, Jennifer; Vazquez, Maegan (16. 8. 2021). "Biden admits Afghanistan's collapse 'did unfold more quickly than we had anticipated'". CNN. Pristupljeno 26. 8. 2021.
  44. ^ Merchant, Nomaan; Miller, Zeke (19. 8. 2021). "Misread warnings helped lead to chaotic Afghan evacuation". Associated Press. Pristupljeno 26. 8. 2021.
  45. ^ a b c "Biden defends 'messy' US pullout from Afghanistan". BBC News. 17. 8. 2021. Pristupljeno 17. 8. 2021.
  46. ^ Prakash, Nidhi (16. 8. 2021). "Joe Biden Blamed Afghan Leaders For Giving Up As The Taliban Took Control". Buzzfeed News. Pristupljeno 17. 8. 2021.
  47. ^ https://www.nytimes.com/2021/08/16/us/politics/afghanistan-withdrawal-congress.html
  48. ^ a b Watson, Kathryn (16. 8. 2021). "Biden says "buck stops with me" and defends Afghanistan withdrawal". CBS News. Pristupljeno 17. 8. 2021.
  49. ^ a b Blake, Aaron (16. 8. 2021). "Biden says the 'buck stops with me' — while pinning blame on Trump and many Afghans". The Washington Post. Pristupljeno 17. 8. 2021.
  50. ^ Macias, Amanda (25. 8. 2021). "U.S. races to evacuate thousands from Afghanistan with 6 days left until withdrawal deadline". CNBC. Pristupljeno 25. 8. 2021.
  51. ^ "Brutal ISIS-K affiliate in Afghanistan poses terror threat to U.S. evacuation". USA Today. 23. 8. 2021. Arhivirano s originala, 23. 8. 2021. Pristupljeno 29. 8. 2021.
  52. ^ "American forces keep up airlift under high threat warnings". Associated Press. 28. 8. 2021. Pristupljeno 29. 8. 2021.
  53. ^ Collins, Michael; Brook, Tom Vanden; Shesgreen, Deirdre (28. 8. 2021). "Biden said US would 'hunt' down Kabul airport attackers. A day later, a drone strike killed two ISIS-K targets". USA TODAY. Pristupljeno 29. 8. 2021.

Vanjski izvori[uredi | uredi izvor]