Joe Biden

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Joe Biden
Example alt text
Rođenje

20. novembar 1942.

Scranton (Pennsylvania), Sjedinjene Američke Države
Obrazovanje historičar
Zanimanje potpredsjednik SAD

Joe Biden (fon: Džo Bajden) – punim imenom Joseph Robinette "Joe" Biden, Jr, američki senator, i potpredsjednik u administraciji predsjednika Baracka Obame. [1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Rodio se 20. novembra 1942. u gradu Scranton, na sjeveroistoku Pennsylvanije, kao prvo od četvoro djece. Njegov otac Joseph Biden Sr., radio je kao prodavač korištenih automobila i popravljao štednjake. Njegova majka se zvala Catherine Eugenia "Jean" Finnegan. Biden se prisjeċa svog oca koji mu je često govorio: "Šampione, čovjek se ne mjeri koliko često pada nego kako brzo ustaje poslije pada.” Kao dijete Biden je mucao ali je tu manu uspješno prevladao memorišuċi poeziju i recitirajuċi je pred ogledalom. 1953. Bidenova porodica preseljava se iz Pennsylvanije u Claymont, država Delaware. Tamo je studirao u elitnoj Archmere Academy i morao je raditi kao perač školskih prozora i koseċi travu u vrtovima kako bi mogao platiti školarinu. Bio je solidan student i usprkos tome što je bio sitan, bio je odličan u američkom fudbalu. 1961. uspješno je diplomirao na Archmere Academy. Biden se upisuje na University of Delaware, gdje je studirao historiju i političke nauke. Ali u periodu od prve dvije godine, kako sam priznaje, više je bio zainteresovan za fudbal, zabave i jureċi djevojke. Ali u ovom periodu naglo se zainteresovao za politiku a naročito nakon inauguracije predsjednika John F. Kennedy 1961. Na školskom raspustu na Bahamima Biden upoznaje svoju prvu buduċu suprugu Neilia Hunter koja je studirala na Syracuse University. Ona ga ohrabruje da se ozbiljno posveti studiranju što je on i učinio. Nakon što je diplomirao na University of Delaware 1965. ubrzo upisuje pravo na Syracuse University Law School. Biden postaje jedan od najboljih studenata prava svoje generacije. Sljedeċe godine Biden i Neilia se vjenčavaju. 1968. Diplomirao je pravo na Syracuse Law School i ubrzo se seli u Wilmington, Delaware, da započne karijeru u nekoj pravničkoj firmi. Također je postao aktivnim članom Demokratske partije i 1970. prvu službu je dobio u New Castle regionalnom vijeċu. Dok je bio na poziciji vijeċnika Biden je osnovao svoju sopstvenu pravničku firmu. Tokom ovog perioda rodilo mu se troje djece: Joseph Biden III (rođen 1969), Hunter Biden (rođena [1970) i Naomi Biden (rođena 1971). “Sve je se dešavalo brže nego sam očekivao"prisjeċa se kasnije Biden. [2]

Rana politička karijera[uredi | uredi izvor]

1972, Demokratska partija države Delaware ohrabruje ga da sa samo 29 godina bude protukandidat popularnom republikancu J. Caleb Boggs za američki Senat. Iako su mnogi mislili da on nema nikakve šanse ali njegova neumorna kampanja koja je bila organizirana i vođena od strane njegove porodice urodila je plodom. Biden je pobijedio na izborima i postao peti najmladji izabrani senator u američkoj historiji. Njegova sestra Valerie Biden Owens, je bila menadžer njegove kampanje a i roditelji su mu aktivno pomagali u kampanji. [2]

Porodična tragedija[uredi | uredi izvor]

Samo par sedmica nakon izbora, Bidena je zadesila velika porodična tragedija kada su njegova supruga Neilia, i jednogodišnja kċerka Naomi poginule u saobraċajnoj nesreċi, a dva sina kritično povrijeđena. Desilo se to kada su išli u obližnju prodavnicu da kupe Božićno drvo. Bio je to veliki šok za njega pa je kasnije priznao da je čak pomišljao i na samoubistvo. Biden je položio svoju senatorsku zakletvu pokraj postelje svojih ozlijeđenih sinova. Bio je poznat po tome što je cijelo vrijeme vozom putovao na posao od Wilmingtona do Washingtona a tu praksu je održao sve dok je bio senator. Biden je trenutno oženjen sa Jill Jacobs s kojom je u braku od 1977. Njegova supruga Jill Biden, koja je doktorirala pedagogiju veċ više od dvije decenije predaje na koledžu u Washingtonu. [2]

31. maja 2015. njegov najstariji sin Beau Biden umro je od posljedica tumora na mozgu. Bio je popularan demokrata na istočnoj obali i očekivalo se da će pratiti svog oca na nacionalnoj političkoj sceni. [3]

Godine u senatu[uredi | uredi izvor]

36 godina je bio senator iz države Delaware i potvrdio se kao vrstan poznavalac domaċih i međunarodnih prilika. Mnogi mu odaju priznanje da je ekspert za medjunarodne odnose. Doprinio je smanjenju nuklearnih arsenala, stabilizaciji i promociji mira na Balkanu, proširenju NATO pakta na Istočnu Evropu, protivio se Ratu u Zalivu, i tražio da se spriječi genocid u Darfuru. 17 godina je bio član senatskog pravnog komiteta (Senate Judiciary Committee). Najveċa priznanja je dobio na polju kriminalnog prava uključujuċi historijski zakon iz 1994. - zakon protiv nasilja nad ženama, te zakon koji pooštrava kazne za počinioce kriminala. Od 1997. član je senatskog komiteta za vanjske poslove i u toj poziciji imao je ogroman utjecaj na američku vanjsku politiku. Imao je ključnu ulogu u donošenju zakona za borbu protiv terorizma, oružja za masovno uništavanje, kao i suočavanje sa problemima u raznim dijelovima svijeta kao što su post hladnoratovska Evropa, Bliski Istok, i jugozapadna Azija. [2]

Potpredsjednik[uredi | uredi izvor]

Nakon neuspjele predsjedničke kandidature 2007. , Barack Obama ga poziva da mu se pridruži kao njegov potpredsjednik. 2. novembra, 2008, Barack Obama i Joe Biden ubjedljivo su porazili republikanski tandem, senatora John McCaina i guvernera Aljaske Sarah Palin. 20. januara, 2009, Obama je položio zakletvu za 44. predsjednika Amerike i Biden postaje 47-mi potpredsjednik. Kao 47. potpredsjednik Sjedinjenih Američih država Joe Biden nastavlja svoje vođstvo u rješavanju najvažnijih problema sa kojima se suočava američka nacija. Doprinio je implementiranju zakona u ekonomskoj obnovi pod nazivom American Recovery and Reinvestment Act; Biden se fokusirao na školstvo i zalaže se da bude dostupno svim amerikancima bez obzira na imovinsko stanje, zatim na poveċanje proizvodnje u američkim fabrikama, i inicirao je odobrenje senata za program novi START kojom se smanjuje nuklearni arsenal SAD i Rusije. Odigrao je ključnu ulogu u prestanku rata u Iraku a posjeċivao je tu zaraċenu zemlju 8 puta kako tokom rata tako i na samom završetku. Jako je aktivan na medjunarodnom planu. Posjetio je mnoge zemlje kao što su: Njemačka, Belgija, Čile, Kostarika, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Liban Gruzija, Ukrajina, Irak, Poljska, Rumunija, Češka Republika, Izrael, Palestina, Jordan, Španija, Egipat, Kenija, Južna Afrika, Afganistan, Pakistan, Finska, Rusija, Moldavija, Italija, Kina, Mongolija, Japan, Saudijska Arabija, Turska, Grčka, Meksiko i Honduras. Obama-Biden tandem – ponovo su se kandidovali za izbore 2012. a protukandidati su bili Mitt Romney, bivši guverner države Massachusetts, i kandidat za potpredsjednika kongresmen Paul Ryan iz Wisconsina. Obama je porazio Romneya dobivši drugi mandat kao predsjednik i Biden kao potrpredsjednik. Predsjednik Obama je osvojio skoro 60 posto glasova izbornog koledža, i za 3 milliona više ukupnog broja glasova, poredeći sa Romneyjem. [2]

Zakon o kontroli ličnog naoružanja[uredi | uredi izvor]

Biden je dobio zadatak da osmisli strategiju za suzbijanje nasilja ličnim naoružanjem usljed masakra nad dvadesetoro djece u osnovnoj školi u Connecticut-u koji se desio 14. decembra 2012. Predsjednik Obama je obećao da će preko Bidena predložiti mjere o kontroli naoružanja u Kongresu. Također, on je ovlastio Bidena da predvodi komisiju koja će da ispita kontrolu ličnog naoružanja, ustanove za duševno zdravlje i nasilje u medijima i video igrama. Bidenova komisija je predložila sljedeći paket mjera:

  • Stvaranje sveobuhvatnog sistema provjere identiteta za sve privatne prodaje oružja.
  • Ukidanje ograničenja u dobivanju informacija koje omogućavaju agencijama da provedu istragu o nasilju ličnim oružjem.
  • Zabranu šaržera visokog kapaciteta.

Biden i NRA[uredi | uredi izvor]

Njegovi odnosi sa Nacionalnom asocijacijom o oružju (NRA) tokom godina obilježeni su antagonizmom — uglavnom zbog njegove ključne uloge u izglasavanju zakona o borbi protiv kriminala 1994. koji je prvi uveo zabranu prodaje automatskog naoružanja na federalnom nivou. Bidena je ova asocijacija ocijenila sa ‘F’.

... Svake godine sam potcjenjivao moć NRA. Moram to priznati, tokom šest godina NRA, u saradnji sa našim republikanskim kolegama i nekoliko naših demokratskih prijatelja, blokirali su izglasavanje jačeg zakona za borbu protiv kriminala ...

Joe Biden, u izjavi sa radio NPR 1994.

10. januara 2013. Biden je pozvao NRA na sastanak u Bijelu kuću, ali je ubrzo bilo jasno da je ovaj privatni sastanak završio u znaku nesaradnje između administracije i NRA. O sastanku dali su sljedeću izjavu: "Razočarani smo zato što ovaj sastanak ima tako malo veze sa zaštitom naše djece i tako mnogo sa planom da se napadne naše pravo zagarantovano Drugim amandmanom. Mi nećemo dozvoliti da se pošteni posjednici oružja optužuju za djela kriminalaca i luđaka." [4] [5] [6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Joe Biden na whitehouse.gov
  2. ^ a b c d e Joe Biden na biography.com
  3. ^ Preminuo sin američkog potpredsednika Bo Bajden pristupljeno 31. maja 2015.
  4. ^ Biden o oružju na thenewstribune.com
  5. ^ Biden i NRA na washingtonexaminer.com
  6. ^ Biden i NRA na washingtonpost.com

Vanjski izvori[uredi | uredi izvor]