James Madison

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
James Madison
James Madison(cropped)(c).jpg
4. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Vrijeme na vlasti
4. mart 18094. mart 1817.
PrethodnikThomas Jefferson
NasljednikJames Monroe
5. Državni sekretar SAD
Vrijeme na vlasti
2. maj 18013. mart 1809.
PrethodnikJohn Marshall
NasljednikRobert Smith
Rođenje (1751-03-16) 16. mart 1751.
Port Conway, Virginia, SAD
Smrt28. juni 1836(1836-06-28) (85 god.)
Montpelier, Virginia, SAD
Puno imeJames Madison Jr.
NacionalnostAmerikanac
Politička strankaDemokratsko-republikanska stranka
SuprugaDolley Todd Madison
DjecaJohn (posinak)
ObrazovanjeUniverzitet Princeton
VjeraDeizam, Episkopalna crkva
PotpisJames Madison sig.svg

James Madison Jr. bio je američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao 4. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (18091817).

Također je poznat po tome što je sa Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u historiji političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, učestvovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji, na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav - koji je i danas na snazi. Nakon toga je učestvovao u izradi Federalističkih spisa, kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav.

Rad na izgradnji Ustava Madison je nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. 1790. na njegovu inicijativu doneseni su amandmani koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Deklaracija o pravima.

Sredinom 1790-ih Madison je odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar.

Jefferson i Madison, kao poklonici revolucije, iz ideoloških su razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te smatrali kako će, zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Evropi, moći priključiti Kanadu američkoj federaciji.

Madison je 1808. izabran za predsjednika, a njegov mandat bio je obilježen sve većom eskalacijom napetosti prema Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat g. Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost, te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812.

Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD, kao demokratska država, ne smije imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je skupo koštalo SAD kad je rat konačno izbio, te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi sa britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bici kod New Orleansa - izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma - Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim historičarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu.

Kraj mandata Madison je proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata, te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]