Martin Van Buren

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Martin Van Buren
8. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Vrijeme na vlasti
4. mart 18374. mart 1841.
PrethodnikAndrew Jackson
NasljednikWilliam Henry Harrison
8. potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Vrijeme na vlasti
4. mart 18334. mart 1837.
PrethodnikJohn C. Calhoun
NasljednikRichard Mentor Johnson
10. Državni sekretar SAD
Vrijeme na vlasti
28. mart 182923. maj 1831.
PrethodnikJames Alexander Hamilton (v.d.)
NasljednikEdward Livingston
Rođenje
Martin Van Buren

(1782-12-05) 5. decembar 1782.
Kinderhook, New York, New York, SAD
Smrt24. juli 1862(1862-07-24) (79 godina)
Kinderhook, New York, SAD
NacionalnostAmerikanac
Politička strankaDemokratska stranka
Porodica
SuprugaHannah Hoes
DjecaAbraham
John
Martin
Smith
ObrazovanjeHampden-Sydney College
University of Pennsylvania
VjeraHolandska reformska crkva
Potpis

Martin Van Buren, poznat i po nadimku Old Kinderhook, bio je američki političar, poznat po tome što je bio 8. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.[1]

Van Buren je prvi predsjednik koji se rodio kao američki državljanin i jedini kome engleski nije bio maternji. U njegovom rodnom mjestu Kinderhook, kao i u familiji lokalnog gostioničara gdje je odrastao, govorio se nizozemski.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Nakon što se školovao u lokalnoj školi, godine 1796. Van Buren odlazi u New York studirati pravo. Studij je završio 1802, a sljedeće godine primljen je u lokalnu advokatsku komoru.

Van Buren se kao advokat obogatio i stekao dovoljno poznanstava da bi se počeo baviti politikom. 1808. imenovan je za upravnika okruga Columbia u državi New York, a od 1813. do 1821. bio je član Senata države New York.[1]

1821. Van Buren je izabran u Senat. Tamo se s vremenom počeo povezivati s frakcijom Demokratsko-republikanske stranke vezanom uz budućeg predsjednika Andrewa Jacksona. 1829. izabran je za guvernera države New York, ali je na tu funkciju odmah podnio ostavku kako bi postao državni sekretar u prvoj Jacksonovoj administraciji.

1832. na prvoj konvenciji Demokratske stranke izabran je za potpredsjedničkog kandidata, te je preuzeo tu funkciju nakon Jacksonove izborne pobjede.

Iako Van Buren, kao Njujorčanin i zbog nejasnih stavova prema ropstvu, nije bio popularan na Jugu, relativno je lahko osigurao demokratsku nominaciju 1836. zahvaljujući Jacksonovoj podršci. Protiv sebe je imao čak tri kandidata nove opozicijske stranke Vigovaca - koji su se nadali da Van Buren neće uspjeti osvojiti većinu elektora, te da će, slično kao i 1824, o predsjedniku odlučivati Kongres. Međutim, zahvaljujući Jacksonovoj harizmi te izvrsno organiziranoj demokratskoj partijskoj mašineriji, Van Buren je glatko izabran na predsjedničku dužnost.

Ubrzo se pokazalo kako Van Buren - iako spretan partijski političar i manipulator - nema harizmu niti državničke sposobnosti svog slavnog prethodnika. SAD je 1837. pogodila velika ekonomska kriza, a ispostavilo se da federalna vlada ne raspolaže ovlastima niti instrumentima kako bi je suzbila.[1] Iste je godine Van Buren stekao veliku nepopularnost.

Iako je 1840. godine, zahvaljujući svojoj partijskoj mašineriji, lahko izabran za demokratskog predsjedničkog kandidata, većina glasača opredijelila se za vigovskog kandidata Williama Henryja Harrisona.

Van Buren se nastojao vratiti u Bijelu kuću, ali je pokušaj da to učini 1844. godine zaustavljen već na samoj demokratskoj konvenciji. Četiri godine kasnije uspio je dobiti nominaciju abolicionističke Stranke slobodnog tla, ali nije dobio nijedan glas u elektorskom kolegiju.[1]

Nakon toga je skoro u potpunosti nestao iz politike, iako je 1860. pokušao spriječiti izbor Abrahama Lincolna za predsjednika, smatrajući da bi to dovelo do secesije južnih država i razbijanja američke Unije. Međutim, kad je Lincoln izabran, principijelno je podržao njegovu politiku usmjerenu prema očuvanju jedinstva zemlje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Biografija sa stranice whitehouse.gov, Bijela kuća pristupljeno 24. 7.2014 (en)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]