Benjamin Harrison

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Benjamin Harrison
StephenGroverCleveland.png
23. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Vrijeme na vlasti
4. mart 1889. – 4. mart 1893.
Prethodnik Grover Cleveland
Nasljednik Grover Cleveland
Senator iz savezne države Indiana
Vrijeme na vlasti
4. mart 1881. – 4. mart 1887.
Prethodnik Joseph McDonald
Nasljednik David Turpie
Rođenje 20. august 1833.
North Bend (Ohio), Ohio
Smrt 13. mart 1901. (67 godina)
Indianapolis, Indiana
Puno ime Benjamin Harrison
Nacionalnost Amerikanac
Politička stranka Republikanska stranka
Supruga Caroline Scott(1853–1892)
Mary Scott(1896–1901)
Djeca Russell
Mary
Elizabeth
Obrazovanje Farmer's College
Miami University
Vjera Prezbiterijanska crkva
Potpis Benjamin Harrison Signature-2.svg

Benjamin Harrison (Bendžamin Harison) (North Bend, 20. august 1833. - Indianapolis, 13. mart 1901.), američki političar

Bio je odvjetnik, u Američkom građanskom ratu brigadni general, kasnije senator i predsjednik SAD-a. Provodio je politiku zaštitnih carina na osnovi Zakona o carinama, Inicijator je Panameričkog kongresa, koji je imao za cilj uski savez američkih država na 1. Haškoj mirovnoj konferenciji 1899. Kao odvjetnik zastupao je interese Venezuele u njenu pograničnom sporu s Velikom Britanijom.

Harrison se rodio u Ohiu, u jednoj od najuglednijih američkih političkih porodica, čiji je najpoznatiji predstavnik njegov djed William Henry Harrison, proslavljeni general i predsjednik SAD s najkraćim stažom u historiji.

Harrison je diplomirao pravo te služio kao sudski službenik u Vrhovnom sud Indiane. Kada je izbio američki građanski rat, Harrison se priključio vojsci Unije te u njoj napredovao do čina brigadnog generala. Dok je rat još trajao, ponovno je izabran je za sudsku dužnost.

Godine 1876. Harrison se kao republikanac bez uspjeha kandidirao za guvernera Indiane. Tri godine kasnije postao je član Riječne komisije Mississippija. Od 1881. do 1887. godine Harrison je služio u federalnom Senatu.

Godine 1888. Harrison je na republikanskoj izbornoj konvenciji dobio predsjedničku nominaciju te tako stekao priliku da izazove demokratskog predsjednika Grovera Clevelanda. Kampanja je bila prilično prljava, a Cleveland je na kraju osvojio više glasova na nacionalnoj razini. Međutim, u ključnoj državi New York je široko uvriježeno mišljenje da Cleveland uživa simpatije britanske vlade prema Harrisonu okrenulo tamošnje birače. Tako je Harrison uspio osvojiti većinu u elektorskom kolegiju.

Harrisonova administracija je bila obilježena nastojanjem da se povećaju carinske stope i tako stvoren budžetski višak iskoristi za cijeli niz građevinskih projekata, subvencioniranje gradnje parobroda i stvaranje moderne ratne mornarice kako bi se SAD mogla biti ravnopravna imperijalističkim silama Evrope. Harrison je istovremeno inzistirao na stvaranju permanentnog saveza američkih država, pa je godine 1889. pod njegovim pokroviteljstvom u Washingtonu održan prvi Panamerički kongres.

Međutim, vrlo brzo se budžetski višak istopio, a Kongres i Harrisonovi pokrovitelji podlegli pritisku zagovornika niskih carinskih stopa.

Usprkos nepopularnosti, Harrison je od strane Republikanske stranke nominiran za još mandat. Protiv sebe je ponovo imao Clevelanda. 25. oktobra 1892, nekoliko dana prije izbora, njegova supruga Caroline i majka dvoje djece umrla je od tuberkuloze. Na izborima je Harrison poražen od Clevelanda.

Nakon odlaska iz Bijele kuće, Harrison je oženio svoju sekretaricu i Carolininu nećaku Mary Scott Lord Dimmick, koja će mu roditi još jedno dijete.

Godine 1899. Harrison je služio kao delegat na Haškoj mirovnoj konferencija.

Godine 1901. podlegao je posljedicama gripe i upale pluća.

Benjamin Harrison je ostao upamćen kao prvi i zasad jedini predsjednik čiji je djed bio u Bijeloj kući. Također je upamćen po tome što je za njegovog mandata u Bijelu kuću instalirana struja, te kao prvi predsjednik čiji je glas zabilježen na fonografu.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: