Idi na sadržaj

Konferencija u Jalti

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Konferencija u Jalti
Krimska konferencija
"Velika trojka" na Konferenciji u Jalti: Winston Churchill, Franklin D. Roosevelt i Josif Staljin. Iza njih stoje, slijeva nadesno, feldmaršal Alan Brooke, admiral flote Ernest King, admiral flote William D. Leahy, general armije George Marshall, general-major Laurence S. Kuter, general Aleksej Antonov, viceadmiral Stepan Kučerov i admiral flote Nikolaj Kuznjecov.
Država domaćinSovjetski Savez
Datum4–11. februar 1945.
LokacijaPalata Livadija
GradoviJalta, Krim, Sovjetski Savez
UčesniciSjedinjene Američke Države Franklin D. Roosevelt
Ujedinjeno Kraljevstvo Winston Churchill
Sovjetski Savez Josif Staljin
PrethodiPotsdamska konferencija
SlijediTeheranska konferencija
Winston Churchill, Franklin D. Roosevelt i Josif Staljin u Jalti 1945.

Konferencija u Jalti, održana od 4. do 11. februara 1945, bio je sastanak šefova vlada Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Sovjetskog Saveza tokom Drugog svjetskog rata, na kojem su razgovarali o poslijeratnoj reorganizaciji Njemačke i Evrope. Tri države predstavljali su predsjednik Franklin D. Roosevelt, premijer Winston Churchill i generalni sekretar Josif Staljin. Konferencija je održana u blizini Jalte na Krimu, u Sovjetskom Savezu, u dvorcima Livadijski, Jusupovski i Voroncov.[1]

Cilj konferencije bio je oblikovati poslijeratni mir koji bi predstavljao ne samo kolektivni sigurnosni poredak nego i plan za davanje samoopredjeljenja oslobođenim narodima Evrope. Namijenjena uglavnom raspravi o ponovnom uspostavljanju ratom razorenih nacija Evrope, u roku od nekoliko godina, s Hladnim ratom koji je podijelio kontinent, konferencija je postala predmet intenzivnih kontroverzi.

Na konferenciji se raspravljalo o završniom vojnim akcijama protiv Njemačke,ali i o tome što treba učiniti nakon njenog sloma. Dogovorili su se da će se Njemačka podijeliti na četiri okupacijske zone."Velika trojica" dogovorila su se i da u Njemačkoj nakon njenog sloma treba iskorjeniti militarističku i nacističku politiku, koja je i izazvala tako velik i razoran rat. Oni su zaključili da Njemačka mora nadoknaditi štetu koju je počinila u pojedinim državama.

U Jalti se raspravljalo i o očuvanju svjetskog mira, pa je prihvaćen zaključak da se osnuje stalna međunarodna organizacija "Ujedinjene nacije" koja će se brinuti o tome.

Jalta je bila druga od tri velike ratne konferencije među "Velikom trojkom". Prethodila joj je Teheranska konferencija u novembru 1943, a nakon nje je uslijedila Potsdamska konferencija u julu iste godine. Prethodila joj je i konferencija u Moskvi u oktobru 1944, kojoj nije prisustvovao Roosevelt, a na kojoj su Churchill i Staljin govorili o zapadnim i sovjetskim sferama utjecaja u Evropi.[2]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Yalta Conference". Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2022-11-07.
  2. ^ Melvyn Leffler, Cambridge History of the Cold War, Volume 1 (Cambridge University Press, 2012), p. 175

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  • Berthon, Simon; Potts, Joanna (2007), Warlords: An Extraordinary Re-creation of World War II Through the Eyes and Minds of Hitler, Churchill, Roosevelt, and Stalin, Da Capo Press, ISBN 978-0-306-81538-6
  • Black, Cyril E.; English, Robert D.; Helmreich, Jonathan E.; McAdams, James A. (2000), Rebirth: A Political History of Europe since World War II, Westview Press, ISBN 978-0-8133-3664-0
  • Cook, Bernard A. (2001), Europe Since 1945: An Encyclopedia, Taylor & Francis, ISBN 0-8153-4057-5
  • Ehrman, John (1956). Grand Strategy Volume VI, October 1944 – August 1945. London: HMSO (British official history). str. 96–111.
  • Grenville, John Ashley Soames (2005), A History of the World from the 20th to the 21st Century, Routledge, ISBN 978-0-415-28954-2
  • LaFeber, Walter (1972), America, Russia, and the Cold War, John Wiley and Sons, ISBN 978-0-471-51137-3
  • Miscamble, Wilson D. (2007), From Roosevelt to Truman: Potsdam, Hiroshima, and the Cold War, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-86244-8
  • Roberts, Geoffrey (2006), Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939–1953, Yale University Press, ISBN 978-0-300-11204-7
  • Truman, Margaret (1973), Harry S. Truman, William Morrow & Co., ISBN 978-0-688-00005-9
  • Wettig, Gerhard (2008), Stalin and the Cold War in Europe, Rowman & Littlefield, ISBN 978-0-7425-5542-6
  • Kennedy, David M. (2003), The American People in World War II Freedom from Fear, Part Two, Oxford University Press, ISBN 978-0-19-516893-8

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Butler, Susan. Roosevelt and Stalin (Knopf, 2015)
  • Clemens, Diane Shaver. Yalta (Oxford University Press). 1972
  • Dobbs, Michael. Six Months in 1945: FDR, Stalin, Churchill, and Truman--from World War to Cold War (Vintage, 2013).
  • Erickson, John (1989) [1983]. The Road to Berlin, Stalin's War with Germany, Volume 2. Yale University Press. str. 476–489. ISBN 0-300-07813-7. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  • Gardner, Lloyd C. Spheres of influence : the great powers partition Europe, from Munich to Yalta (1993) online free to borrow
  • Harbutt, Fraser J. Yalta 1945: Europe and America at the Crossroads (Cambridge: Cambridge University Press, 2010).
  • Haglund, David G. "Yalta: The Price of Peace." Presidential Studies Quarterly 42#2 (2012), p. 419+. online
  • Hamilton, Nigel. War and Peace: FDR's Final Odyssey D-Day to Yalta, 1943-1945 (2019).
  • Plokhy, Serhii (2010). Yalta: The Price of Peace. New York: Viking Press. ISBN 978-0-670-02141-3.
  • Preston, Diana., Eight Days at Yalta: How Churchill, Roosevelt and Stalin Shaped the Post-War World (2019)
  • Roberts, Geoffrey. "Stalin at the Tehran, Yalta, and Potsdam conferences." Journal of Cold War Studies 9.4 (2007): 6–40.
  • Shevchenko O. Yalta-45: Ukrainian science historiographic realia in globalization and universalism era
  • Watt, Donald Cameron. "Britain and the Historiography of the Yalta Conference and the Cold War." Diplomatic History 13.1 (1989): 67–98. online