Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
Grb Bosne i Hercegovine
Trenutno Borjana Krišto od 25. januara 2023.
Sjedište	Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH, Sarajevo
Predlagač	Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Imenuje ga	Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Mandat	nema ograničenja
Prethodnik	Zoran Tegeltija
Inauguralni nosilac	Haris Silajdžić i Boro Bosić (kao kopredsjedavajući)
Osnivanje	3. januar 1997.
Neslužbeni nazivi	Premijer Bosne i Hercegovine Predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine
Plata	5.513 KM mjesečno
Veb-sajt	vijeceministara.gov.ba

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine jest šef Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajućeg Vijeća ministara predlaže Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a imenuje ga Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kao šef vlade, predsjedavajući Vijeća ministara nema ovlasti za imenovanje ministara, već je njegova uloga koordinatora. Ministre umjesto njega imenuju parlamentarna većina, odnosno većinske stranke prema etničkim i entitetskim pravilima o zastupljenosti, tako da zamjenik ministra ne smije biti iste nacionalnosti kao i dotični ministar.

Borjana Krišto (HDZ BiH) je 11. i trenutna predsjedavajuća Vijeća ministara. Dužnost je preuzela 25. januara 2023, nakon općih izbora 2022. Ujedno je i prva žena u historiji na čelu Vijeća ministara.

Izbor

Član V.4 Ustava definira Vijeće ministara i njegove odgovornosti. Vijeće ministara sastoji se od predsjedavajućeg Vijeća ministara i određenog broja ministara, po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i druge ministre, po potrebi (ne više od dvije trećine ministara može biti imenovano s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma; također, predsjedavajući imenuje zamjenike ministara (koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma.

Historija

Nastanak

Glavni članak: Dejtonski sporazum

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo Vladu Republike Bosne i Hercegovine imenovanjem prvog saziva Vijeća, 3. januara 1997, nakon prvih poslijeratnih općih izbora održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih kantona i entiteta. Za prve kopredsjedavajuće izabrani su Boro Bosić i Haris Silajdžić.

Ocjena ustavnosti

Dana 11. februara 1999. Mirko Banjac, u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnio je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:

Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma.

Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.

Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.

Na osnovu toga, naredni (III) saziv Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je Spasoje Tuševljak (SDS). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: ministarstvo trezora institucija, ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i ministarstvo za evropske integracije.

Zakon Visokog predstavnika

Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane Visokog predstavnika Paddya Ashdowna. Od narednog (VIII) saziva, predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega.

Također su formirana 4 ministarstva, ministarstvo sigurnosti, ministarstvo pravde, ministarstvo odbrane i ministarstvo komunikacija i prometa (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je ministarstvo finansija i trezora, a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je Direkcija za evropske integracije, stalno tijelo Vijeća ministara.

Nadležnosti

Predsjedavajući predstavlja Vijeće ministara i odgovoran je:

1. za usklađivanje rada Vijeća ministara;
2. za usklađivanje ustavnih odnosa Vijeća ministara s radom Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, kao i s entitetima i Brčko distriktom BiH;
3. za osiguravanje saradnje između Vijeća ministara i vlada entiteta i nižih nivoa vlasti;
4. za sazivanje sjednica Vijeća ministara;
5. za predsjedanje sjednicama Vijeća ministara;
6. za dnevni red sjednica Vijeća ministara;
7. za provedbu odluka Vijeća ministara;
8. za rad Direkcije za EU integracije.

Predsjedavajući Vijeća ministara, u saradnji sa svojim zamjenicima, utvrđuje politiku rada Vijeća ministara, a posebno prioritete i dinamiku u radu Vijeća ministara. Također, Predsjedavajući posebno usklađuje i prati aktivnosti vladinih institucija u Bosni i Hercegovini u vezi sa pristupanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Radi efikasnog obavljanja ovih dužnosti i zadataka, Direkcija za evropske integracije direktno je odgovorna predsjedavajućem Vijeća ministara. Predsjedavajući je za svoj rad odgovoran Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu.

U slučaju njihovog odsustva, predsjedavajućeg zamjenjuje jedan od zamjenika predsjedavajućeg, u skladu sa Poslovnikom.

Spisak predsjedavajućih

Glavni članak: Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine

U periodu od 3. januara 1997. do 6. juna 2000. ovaj položaj su dijelila dva kopredsjedavajuća, po jedan iz Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

#	Portret	Ime i prezime	Mandat		Saziv	Stranka
Kopredsjedavajući Vijeća ministara
1.		Boro Bosić	3. januar 1997.	3. februar 1999.	I saziv	SDS
		Haris Silajdžić				SBiH
2.		Svetozar Mihajlović	3. februar 1999.	6. juni 2000.	II saziv	SP
		Haris Silajdžić				SBiH
Predsjedavajući Vijeća ministara
1.		Spasoje Tuševljak	6. juni 2000.	18. oktobar 2000.	III saziv	SDS
2.		Martin Raguž	18. oktobar 2000.	22. februar 2001.	IV saziv	HDZ BiH
3.		Božidar Matić	22. februar 2001.	18. juli 2001.	V saziv	SDP BiH
4.		Zlatko Lagumdžija	18. juli 2001.	15. mart 2002.	VI saziv
5.		Dragan Mikerević	15. mart 2002.	23. decembar 2002.	VII saziv	PDP
6.		Adnan Terzić	23. decembar 2002.	11. januar 2007.	VIII saziv	SDA
7.		Nikola Špirić	11. januar 2007.	12. januar 2012.	IX saziv X saziv	SNSD
8.		Vjekoslav Bevanda	12. januar 2012.	31. mart 2015.	XI saziv	HDZ BiH
9.		Denis Zvizdić	31. mart 2015.	23. decembar 2019.	XII saziv	SDA
10.		Zoran Tegeltija	23. decembar 2019.	25. januar 2023.	XIII saziv	SNSD
11.		Borjana Krišto	od 25. januara 2023.		XIV saziv	HDZ BiH

Također pogledajte

• Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
• Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
  • Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine
  • Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine po vremenu obavljanja funkcije
  • Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine