Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine
IX saziv
Grb
Logo Parlametarne skupštine BiH
Vrsta
VrstaDvodomni sistem
DomoviPredstavnički dom
Dom naroda
Ograničenje mandata2 godine (1996-2002)
4 godine (od 2002)
Historija
Osnovano1996.
PrethodnikSkupština Republike BiH
Početak saziva14. septembar 1996.
Vodstvo
Predsjedavajući Predstavničkog domaMarinko Čavara, HDZ
(od 1. augusta 2023.)
Predsjedavajući Doma narodaNikola Špirić, SNSD
(od 28. juna 2022.)
Struktura
Broj zastupnika57 (ukupno)
Pol. grupe – Predstavnički domVlada (20):
  •   SNSD  (6)
  •   SDP BiH  (5)
  •   HDZ BiH  (4)
  •   NiP  (3)
  •   NS  (2)

Podržavaju (3):

Opozicija (19):

Pol. grupe – Dom narodaKlub Bošnjaka (5):

Klub Hrvata (5):

Klub Srba (5):

Izbori
Posljednji opći izbori2. oktobar 2022.
Sljedeći opći izbori2026.
Mjesto zasjedanja
Zgrada Parlamenta
Trg Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajt
www.parlament.ba

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je najviše zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine ustanovljeno Ustavom BiH. Sastoji se od dva doma: Doma naroda sa 15 delegata i Predstavničkog doma sa 42 poslanika.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

U skladu s Aneksom 3. Dejtonskog mirovnog sporazuma, prvi poslijeratni opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su 13. i 14. septembra 1996.[2]. Prva tri saziva Parlamentarne skupštine su birana svake dvije godine, da bi od 2002. izbori za zastupnike Parlamenta bili održavani svake četiri godine. Sjednice prvog saziva su održavane u Zemaljskom muzeju i zgradi Elektrotehničkog fakulteta u Lukavici, a od 26. novembra 1998. zasjedanja su se počela održavati u skupštinskoj zgradi na Marindvoru u Sarajevu (što je i zvanično sjedište ove institucije). Trenutni saziv delegata (poslije izbora 2022) je ujedno i deveti saziv Skupštine u ovom formatu od 1996. godine. Značajnu ulogu u radu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imao je Ured visokog predstavnika [2] koji je, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, nametnuo dio esencijalnih državnih zakona, oko kojih parlamentarci nisu postigli saglasnost.

Obaveze[uredi | uredi izvor]

Obaveze parlamentarne skupština Bosne i Hercegovine su:

  • Donošenje zakona
  • Određivanje budžeta i međunarodnih obaveze Bosne i Hercegovine
  • Potvrđuje imenovanje predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH
  • Razmatranje izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH
  • Donošenje odluka i zaključaka koji se tiču unutrašnje i vanjske politike BiH itd.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlamentarna skupština BiH moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Prema Ustavu BiH, predviđeno je da zastupnici ulože najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova zastupnika ili članova sa teritorije svakog entiteta. Određene odluke koje mogu biti proglašene destruktivnim za pojedini narod treba potvrditi Dom naroda većinom glasova zastupnika svih naroda.

Predstavnički dom[uredi | uredi izvor]

Predstavnički dom se sastoji od 42 poslanika od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske i koji se biraju neposredno na izborima.

Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]

Dom naroda[uredi | uredi izvor]

Dom naroda čini 15 delegata od kojih se deset (pet Bošnjaka i pet Hrvata) bira sa teritorije Federacija Bosne i Hercegovine, a 5 Srba sa teritorije Republike Srpske, koji se biraju posrednim putem, od strane Narodne skupštine Republike Srpske.[3].

Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Opći podaci na službenoj web stranici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 15. 5. 2013. Pristupljeno 13. 1. 2013.
  2. ^ a b "Zvanična stranica PS BiH - historijat". Arhivirano s originala, 15. 5. 2013. Pristupljeno 8. 4. 2012.
  3. ^ "Ustav Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 15. 5. 2013. Pristupljeno 13. 1. 2013.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]