ZAVNOBiH

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kuća u kojoj je održano prvo zasjedanje
Dom ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu

ZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) bio je najviši politički - predstavnički i zakonodavni organ Federalne Države Bosne i Hercegovine.

ZAVNOBiH se sastojao od 173 vijećnika.

ZAVNOBiH je održao tri zasjedanja. Na trećem zasjedanju ZAVNOBiH je prerastao u Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine.

ZAVNOBiH je imao i Prezidijum ZAVNOBiH -a koji se sastojao od 31 člana Prezidijuma. Uloga Prezidijuma je bila rukovođenje ZAVNOBiH -om ali kao takav nije imao posebno istaknutu političku ulogu obzirom da je postojalo i Predsjedništvo koje je vršilo izvršne funkcije.

Predsjednik Prezidijuma je bio dr. Vojislav Kecmanović, prvi potpredsjednik Avdo Humo, drugi potpredsjednik Aleksandar Preka, treći potpredsjednik Đuro Pucar - Stari i sekretar Hasan Brkić. Predsjednik, potpredsjednici i sekretar su činili uže rukovodstvo Prezidijuma, odnosno Predsjedništvo Prezidijuma i ujedno Predsjedništvo ZAVNOBIH -a.

Predsjedništvo je u ratnim uslovima činilo privremenu vladu. Predsjedništvo je na trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a preraslo u Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine koje vrši zakonodavne funkcije između zasjedanja Narodne skupštine koje mu pripadaju te izvršne funkcije kao kolektivni šef Federalne Države Bosne i Hercegovine obzirom da nije postojao poseban organ koji bi imao funkciju šefa države poput predsjednika države. Na istom zasjedanju obrazovana je i Narodna vlada Bosne i Hercegovine na koju su prenesene izvršne i upravne fukcije koje je privremeno vršilo Predsjedništvo Prezidijuma odnosno Predsjedništvo ZAVNOBiH -a.

Osnivanje ZAVNOBiH-a i njegovo opredjeljenje na prvom zasjedanju za izgradnju Bosne i Hercegovine kao države i ravnopravne federalne jedinice u okviru jugoslovenske federacije a što je i prihvaćeno od strane AVNOJ-a značilo je da Bosna i Hercegovina nakon 463 godine obnavlja svoju državnost.

Prvo zasjedanje[uredi | uredi izvor]

Osnivačka skupština, ujedno i prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano u noći 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Osnivačku skupštinu je činilo 247 vijećnika a od toga 193 delegata sa pravom glasa iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Osnivačka skupština, ujedno Prvo zajedanje ZAVNOBiH–a započelo je sa radom 25. 11. 1943. godine u 19:00 sati a završeno je 26. 11. 1943. godine ujutro u 4:00 sata.

Osnivačka skupština, odnosno Prvo zasjedanje ZAVNOBiH–a je započelo sa prijedlogom izbora Počasnog Predsjedništva koje je jednoglasno usvojeno.

U Počasno predsjedništvo ZAVNOBiH–a su izabrani:

  • predsjednik Sovjeta narodnih komesara, maršal Sovjetskog Saveza, Staljin;
  • predsjednik britanske vlade, Winston Churchill;
  • predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Franklin Rooswelt;
  • vrhovni komandant NOV i POJ,Josip Broz Tito;
  • predsjednik AVNOJ-a, dr. Ivan Ribar;
  • predsjednik ZAVNOH-a, Vladimir Nazor;
  • predsjednik Izvršnog odbora Osvobodilne fronte Slovenije, Josip Vidmar.

Zatim  se predlažu Radno predsjedništvo, Sekretari i Verifikacioni odbor koje je također usvojeno jednoglasno.

U Radno predsjedništvo izabrani su:

  • Dr. Vojislava Kecmanović, prvak SDS iz Bijeljine, Predsjednik Radnog predsjedništva,
  • Aleksandar Preko, bivši narodni poslanik HSS-a iz Tuzle;
  • Sulejman Filipović, pukovnik NOV i POJ iz Sarajeva;
  • Novak Mastilović, sveštenik pravoslavne crkve iz Gacka;
  • Rodoljub Čolaković, novinar iz Bijeljine;
  • Avdo Humo, književnik iz Mostara;
  • Đuro Pucar — Stari, člana Oblasnog NOO-a za Bos. Krajinu, člana AVNOJ-a iz Bos. Grahova.

Za Sekretare izabrani su:

U Verifikacioni odbor izabrani su:

Nakon izbora počasnih i radnih tijela ZAVNOBiH –a, predložen je dnevni red koji se usvaja jednoglasno a tačke dnevnog reda su:

I Svečano zasjedanje:

1) pozdravni govori.

II Radno zasjedanje:

1) izvještaj Verifikacionog odbora;

2) referat Rodoljuba Čolakovića: Spoljna i unutrašnja politička situacija;

3) diskusija po referatu;

4) referat Osmana Karabegovića: Značaj ZAVNOBiH-a;

5) diskusija po referatu;

6) izbor vijećnika ZAVNOBiH-a;

7) izbor vijećnika AVNOJ-a;

8) izbor Prezidijuma ZAVNOBiH-a;

9) rezolucija;

10) Razno.

Historijski bitne tačke dnevnog reda Prvog zasjedanja su tačke 6, 7, 8 a naročito tačka 9 (rezolucija) koja je predstavljala izraz težnji za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine i njen ravopravan status kao federalne jedinice u okviru Jugoslavije.

Osnivačka skupština ZAVNOBiH–a je izabrala 173 vijećnika ZAVNOBiH–a koji će ubuduće sačinjavati ZAVNOBiH te 58 članova AVNOJ-a i njihovih 42 zamjenika koji su već 29. i 30. 11. 1943. godine u susjednom gradu Jajcu zajedno sa delegatima iz drugih područja Jugoslavije se opredjelili za konačno uređenje Jugoslavije kao federacije ravnopravih republika i naroda a čime je potvrđeno i stav Bosne i Hercegovine naveden u rezoluciji ZAVOBiH-a.

Potom je od izabranih vijećnika izabran Prezidijum ZAVNOBiH–a koji je brojao 31 člana i to predsjednik, tri potrpedsjednik, sekretar i 26 članova Prezidijuma.

Prezidijum su činili:

  • Predsjednik: Dr. Vojislav Kecmanović, ljekar
  • Prvi potpredsjednik: Avdo Humo, književnik, član AVNOJ-a
  • Drugi potpredsjednik: Aleksandar Preka, bivši narodni poslanik HSS-a
  • Treći potpredsjednik: Đuro Pucar-Stari, član Oblasnog NOO-a, član AVNOJ-a
  • Sekretar: Hasan Brkić, politkom XXVII Divizije
  • Članovi Prezidijuma: Bektašević Ismet, Begić Jure, Brajković Bogomir, Babić Ante, Čolaković Rodoljub, Čemerlić Hamdija, Danilović Uglješa, Đukanović Pero, Eraković Simo, Filipović Sulejman, Rade Hamović, Ivezić Dušan, Kunosić Abdulah, Karabegović Osman, Kamenjašević Ante, Kurt Husnija, Ljujić Vojo, Mitrašević Jovo, Mujkić Hadži-Mehmed, Mandžić Pašaga, Sudžuka Muhamed, Mastilović Novak, Siljegović Boško, Šegrt Vlado, Tolo Niko.

U rezoluciji koja jasno pokazuje opredjeljenje da Bosna i Hercegovina bude posebna i ravnopravna sa drugima u "novoj" Jugoslaviji između ostalog stoji: "Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko pretstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovaće ravnopravno sa ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije."

Suština i značaj Prvog zasjedanja ZAVNOBiH–a ogleda se u tome što je ZAVNOBiH izabrao vjećnike ZAVNOBiH–a, Prezidijum i Predsjedništvo te se konstituisao de jure kao vrhovno političko predstavništvo Bosne i Hercegovine, koje je izrazilo stav da se Bosna i Hercegovina konstituiše kao ravnopravna federalna jedinica – država u okviru „nove“ Jugoslavije a de fakto je postao vrhovni zakonodavni i izvršni organ vlasti Federalne Države Bosne i Hercegovine, čime je nakon 463 godine obnovljena državnost Bosne i Hercegovine

U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.

Drugo zasjedanje[uredi | uredi izvor]

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:

U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.

Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:

* Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;

  • Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
  • Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
  • Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
  • Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
  • Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
  • Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
  • Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
  • Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
  • Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.

Treće zasjedanje[uredi | uredi izvor]

Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo 26. aprila 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela. Državna struktura federalne Bosne i Hercegovine zaokružena je na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a. Tada je, najprije, odobren rad Predsjedništva ZAVNOBiH-a između dva zasjedanja, a zatim se ZAVNOBiH konstituisao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Tada je donesen Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Rodoljub Čolaković -Zapisi iz oslobodilačkog rata, knjiga V. Saiajevo, 1966
  • Nikola Babić -Jubilej AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a (1943—1963), NIP »Zadrugar«, Sarajevo, 1963

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]