Narodni heroj Jugoslavije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Prvi narodni heroj proglašen je februara 1942, neposredno pošto je odlukom Vrhovnog štaba uvedeno zvanje narodnog heroja. Orden narodnog heroja ustanovljen je Ukazom Vrhovnog komadanta NOV i POJ 15.08.1943.godine o odlikovanjima u NOV, dodjeljivan je onima koji su pokazivali osvjedoceni heroizam na bojnom polju ili u drzanju pred neprijateljem. Takvih je bilo mnogo među borcima i rukovodiocima oružane borbe, ljudi i žena svih uzrasta i zanimanja svih nacionalnosti. Samo najhrabrijima je pripalo ovo zvanje. Narodnim heroja proglašeno je 1322 ucesnika oruzane revolucije, 19 stranih državljana (16 građana SSSR, i pojedan Poljak, Čeh i Italijan), 32 jedinice i ustanova, 4 društveno političke organizacije.


Većina narodnih heroja bili su muškarci 1231, dok je žena bilo 91. Prema političkoj pripadnosti većinom su bili komunisti. Oko 97% poginulih i strijeljanih narodnih heroja bili su komunisti, a takodjer i svi koji su preživjeli oružanu revoluciju: članovi KPJ 1284. clanovi SKOJ-a 18 i neorganizovanih ili nepoznate politicke pripadnosti 20. Podaci o zanimanju narodnih heroja uvjerljivo ilustriraju širinu oružane revolucije. Najviše je bilo rudara i industrijskih radnika 34%, studenti i đaci čine 19 % svih narodnih heroja, poljoprivredni radnici 18%, stručnjaci svih profila 13%, studenti i đaci čine polovinu intelektualaca među narodnim herojima.

  • Rudari, industrijski i njima slični radnici 452,
  • poljoprivrednici i njima srodni radnici 236,
  • radnici u trgovinama i uslugama 33,
  • oficiri i podoficiri jugoslovenske vojske i žandari 82
  • administracija i njima srodni službenici 78
  • pravnici 64
  • profesori i ucčtelji 54
  • inžinjeri i ljekari 27
  • ostali stručnjaci i umjetnici 29
  • studenti 184
  • đaci 66
  • domaćice 14
  • nepoznato 5


Starosna struktura narodnih heroja govori i mladosti naše revolucije. Polovina narodnih heroja je otisla u rat sa manje od 25 godina, a samo njih 325 je imalo više od 30 godina. Od ukupnog broja poginulih i umrlih narodnih heroja 42% su bili mlađi od 16 do 26 godina, 38 % su imali 26 do 34 godine. Tri četvrtine narodnih heroja bili su mlađi od 34 godine, 25 među njima nisu imali ni 20 godina u trenutku pogibije, a troje su bili mlađi od 17 godina. Skojevka Milka Bosnić je imala samo 15 godina kada je poginula poslije svog podviga- skidanja ćebeta sa partizanskog tenka prilikom desanta na Drvar maja 1944. godine. Milka Bosnić je posljednji proglašeni narodni heroj u Jugoslaviji 1974. Ogromma većina narodnih heroja proglasena je poslije rata. Najvise ih je proglaseno 1953. Zatim 1954, 1955. Josip Broz Tito dobio je jedini ovaj orden jedanput 1944. i dva puta poslije rata. Broj proglašenih heroja po godinama je

1942. god 16
1943. god. 20
1944. god. 27
1945. god. 88
1946. god. 6
1947. god. 1
1948. god. 41
1949. god. 51
1950. god. 1
1951. god. 356
1952. god. 100
1953. god. 633
1955. god. 2
1956 do 1974. god. 16

Poginuli prema godini borbe i prema uzrastu[uredi | uredi izvor]

Od 955 palih heroja, 77 % izgubilo je život u direktnoj oružanoj borbi s neprijateljem. Oko 15 % je streljano ili nastradalo u zatvorima i logorima, a oko 7 % je umrlo poslije rata od posljedica rata ili mučenja u zatvorima.

Prema godini rata, najviše narodnih heroja je poginulo 1943 — gotovo 30 %, a zatim 1942 — 27,5 %. Neposredno poslije rata poginulo je 9 narodnih heroja, mahom u obračunu s ostacima neprijateljskih bandi, a neki i nesretnim slučajem. 55 narodnih heroja je izvršilo samoubistvo da ne bi pali neprijatelju u ruke.

Mjesto rođenja i stradanja narodnih heroja[uredi | uredi izvor]

Najveći broj narodnih heroja rođen je u Hrvatskoj — 21,9 %, zatim u Bosni i Hercegovini — 20,6, u Crnoj Gori — 18,7, u Srbiji bez pokrajina 15, u Sloveniji 11,05 %. Najviše poginulih i strijeljanih narodnih heroja je iz Bosne i Hercegovine —23,1 %, Srbije — 21, Hrvatske i Crne Gore — po 20 %. Najviše narodnih heroja je poginulo u Bosni i Hercegovini — 32 %, u užoj Srbiji — 19, Hrvatskoj 18, Sloveniji 12, Crnog Gori 8, Makedoniji 5, Vojvodini 2 i na Kosovu 1 %. Od ukupnog broja narodnih heroja, relativno je najviše poginulih s Kosova (85 %). To jest 11 od 13 proglašenih. Taj procent u užoj Srbiji iznosi 78%, u Bosni i Hercegovini 77% a kod ostalih se kreće od 73 u Crnoj Gori do 65 %, u Hrvatskoj.

Živih narodnih heroja u 1957. je bilo 410, u 1975. 367, a u 1981, 343 narodna heroja.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]