Jajce

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°20′21.6″N 17°16′02.6″E / 44.339333°N 17.267389°E / 44.339333; 17.267389
Jajce
Općina i naselje
Jajce (kolaž).jpg
Jajce coat of arms.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Jajce
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Central Bosnia.svg Srednjobosanski
Općina Jajce
Nadmorska visina 362.5-1,400 m
Koordinate 44°20′21.6″N 17°16′02.6″E / 44.339333°N 17.267389°E / 44.339333; 17.267389
Površina
 - Naselje 6.99 km2
 - Općina 339 km2
Stanovništvo
 - Naselje 8.087 (2013)
 - Općina 30.758 (2013)
Gustoća
 - Naselje 1.156.94 /km2 
 - Općina 90.73 /km2 
Gradonačelnik Edin Hozan[1] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 70101
Pozivni broj (+387) 30
Matični broj 121851[2]
Matični broj općine 11487
Jajce u Bosni i Hercegovini
Veb-sajt: Općina Jajce

Jajce je naselje i sjedište istoimene općine u Srednjobosanskom kantonu. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, na južnom dijelu područja Bosanske Krajine. Predstavlja značajno raskršċe puteva za Luku, Donji Vakuf i Mrkonjić Grad, na ušću rijeke Plive u Vrbas.

Historija

Glavni članak: Historija grada Jajca

Drevna vremena

Najstariji tragovi ljudskog življenja na gradskom području Jajca potjeċu iz eneolita i pronađeni su na lokalitetu Varošnica. Po cijelom gradu u dubokim usjecima sedre nailazi se na materijalne ostatke iz bronzanog doba, a ima i tragova koji potjeċu iz vremena mlađeg željeznog doba (doba latena) (Bojanovski, 1988, 294; Marijanović, 1988179). Prethistorijska keramika je pronađena u sedrenim usjecima koji se nalaze neposredno pored Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a. Ovi nalazi upućuju na postojanje nekog prethistorijskog naselja u blizini, kojem dosada nije određena ni lokacija ni hronološki okvir. Prilikom iskopa temelja Društvenog doma, također su pronađeni komadi prethistorijske keramike iz perioda kasnog bronzanog boba (1250-800. godine prije nove ere), koji su na ovaj prostor naplavljeni sa višeg terena.[3] Jajački Mitrej je hram posvećen bogu sunca, Mitri.[4] Bog je bio obožavan i kult se proširio na druge dijelove Rimskog Carstva širom mediteranskog područja od strane robova i trgovaca sa Orijenta, i od rimskih vojnika koji su stupili u kontakt sa sljedbenicima kulta na Istoku. Hram potječe iz 2. vijeka naše ere i popravljen je negdje tokom 4. vijeka naše ere. Ovaj Mitrej je poznat kao jedan od najbolje očuvanih u Evropi. Slučajno je otkriven prilikom izgradnje privatne kuće. Hram je zaštićen staklenim zidovima tako da posjetioci mogu vidjeti unutra čak i bez ulaska u objekat. Međutim, za ulazak i bliži pogled posjetioci moraju unaprijed najaviti svoju posjetu kontaktiranjem Etnološkog muzeja u Jajcu.

Hram Mitre u Jajcu proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[4]

Bosansko Kraljevstvo

Glavni članak: Tvrđava Jajce
Pogled na tvrđavu Jajce.

Grad Jajce je prvi put izgrađen u 14. vijeku i u to vrijeme je služio kao glavni grad nezavisne Kraljevine Bosne. Prvo spominjanje imena Jajce u pisanim izvorima potječe iz 1396. godine, ali do tada tvrđava je već postojala. Tu je bila rezidencija Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a kasnije i bosanskih kraljeva. Grad ima kapije kao dio utvrde, te dvorac sa zidinama koje vode do raznih kapija oko grada. Oko 10-20 kilometara od Jajca nalazi se dvorac Komotin i gradsko područje koje je starije, ali manje od Jajca. Jajce je bilo rezidencija posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. U proljeċe 1463. Osmanlije predvođene sultanom Mehmedom II opkolili su i zauzeli grad, te pogubili kralja Stjepana Tomaševića. Međutim, grad su držali samo šest mjeseci jer su morali odstupiti pred mađarskom vojskom koja je zauzela Jajce krajem iste godine. U tom trenutku, Kraljevina Ugarska je tražila da iskoristi priliku da ostvari dugoročni cilj osvajanja Bosanskog Kraljevstva. Nakon smrti bosanskog kralja bila je otvorena prilika za mađarskog kralja Matiju Korvina da pokuša osvojiti Bosnu prije Osmanlija, što je dovelo do opsade Jajca i suzbijanja napredovanja otomanskih snaga. Ovo je potkopalo otomanske planove za skoro pola vijeka, za koje vrijeme su Mađari osnovali Banovinu Jajce.[5] Prije svoje smrti 1478. godine kraljica Katarina Kosača je obnovila crkvu Svete Marije u Jajcu, danas najstarije crkve u gradu.

Osmansko doba

Jajačka banovina je osnovana 1464. godine. Oko Jajca su se vodile borbe, kada je bosanski sandžak-beg Skender-paša Mihajlović (turski, Mihaloğlu İskender Paşa]] neuspješno opsjeo grad 1501. godine. a poslije Mohačke bitke 1527. godine, grad definitivno pada pod vlast Otomanskog Carstva i gubi na strateškom značaju, jer se ratište prenosi dalje na sjever. Od tada se na čelu vojne posade utvršenog grada Jajca nalazi dizdar. Osmanlije su osvojile Jajce u decembru 1527. godine, a Jajačka nahija spominje se tek 1562. godine. Pretpostavlja se da je ona postajala odmah nakon osvojanja i da je prvo pripadala Brodskom kadiluku, a po prelasku Osmanlija preko rijeke Save, od 1540. godine Kobaškom kadiluku (Šabanović, 1982, str. 177-178). Sarhoš Ibrahim-paša Memibegović koji je 1620. godine pregledao tvrđave u Bosni i Hercegovini, izjavio je za Jajce da je najznatnija tvrđava u Bosni (Mazalić, 1952, str. 79). Zadnji kapetan Jajca bio je Sulejman-beg Kulenović do 1832. godine, pristalica Husein-kapetana Gradašćevića. Bosanski vezir Mahmut Hamdi-paša doveo je nove nizame i Arnaute koji su ovdje boravili od 1832. do 1833. godine. Usljed njihove nepažnje stradala je u požaru džamija Sulejmanija (Crkva sv. Marije) u kojoj su bili smješteni.

Oko grada su se vodile borbe između krajiških pobunjenika i Omer-paše Latasa, kao i pri zauzeću Bosne od strane Austro-Ugarske 1878. godine. Sve do 1878. godine kasaba se nije izgrađivala van zidina (Mazalić, 1952, str. 62). Polovinom 19. vijeka Jajce je uporište protivnika reformi u Bosni, te pruža jak otpor kaznenoj ekspediciji Omer-paše Latasa 1815 godine.[3]

Austro-Ugarsko doba

Austrijska vojska je zaposjela Jajce 7. augusta 1878. godine. Tom godinom počinje razdoblje Jajca pod Austro-Ugarskom upravom. Iako je Zakon o upravljanju Bosnom i Hercegovinom donesen u februaru 1880. godine, nova vlast je uspostavljena tako da vojna i civilna komponenta nikada nisu bile razdvojene. Prirodna bogatstva oko grada pružila su solidnu osnovu za razvoj industrije, šumarstva, saobraćaja i drugih privrednih grana. Težište je bilo na eksploataciji prirodnih bogatstava, prvenstveno šuma i ruda. Franjevački samostan sv. Luke u ovom gradu dovršen je 1885. godine.[3]

Savremeno doba

Zgrada Muzeja AVNOJ-a, Jajce.

Jajce je jedno od najznačajnijih mjesta bosanske i jugoslavenske historije. U periodu Drugog Svjetskog Rata, Jajce dobija veliki značaj i postaje važno za šire južnoslavenske prostore. Ono u tom vremenu postaje središte velike slobodne teritorije. U ovom gradu je 29-30. novembra 1943. godine održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, na kom je AVNOJ konstituiran u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, uspostavljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ). Na istom zasjedanju je donesen dokument: Odluka o izgradnji Jugoslavije na federalnim principima uz potpunu ravnopravnost njenih naroda i narodnosti, koji je označio završetak stvaranja državnih organa Jugoslavije. U periodu nakon oslobođenja zemlje, razvoj Jajca se zasnivao na dva osnovna uporišta, i to turizam i industriju. Tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini grad je doživio teška razaranja. Historijsko gradsko područje Jajca je nominovano 2008. na listu svjetske baštine UNESCO-a, a 2009. kandidatura je povučena. [6]

Geografija

Vodopad u Jajcu.

Općina Jajce je smještena na nadmorskoj visini između 362,5 m (vodopad) i 1.400 m (Suhi Vrh). Gradska jezgra Jajca nalazi se na nadmorskoj visini koja na tvrđavi iznosi 470 metara, dok je nadmorska visina na Plivskim jezerima 426,6 metara.

Ovim područjem protječu rijeke Pliva i Vrbas sa više pritoka.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Jajce imala je 45.007 stanovnika, raspoređenih u 62 naselja.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Jajce

Sastav stanovništva – općina Jajce
2013.[7]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Osoba27 258 (100,0%)45 007 (100,0%)41 197 (100,0%)35 002 (100,0%)
Bošnjaci13 269 (48,68%)1 17 380 (38,62%)1 15 145 (36,76%)1 14 001 (40,00%)
Hrvati12 555 (46,06%)15 811 (35,13%)14 418 (35,00%)12 376 (35,36%)
Ostali933 (3,423%)657 (1,460%)375 (0,910%)192 (0,549%)
Srbi501 (1,838%)8 663 (19,25%)7 954 (19,31%)8 132 (23,23%)
Jugoslaveni2 496 (5,546%)3 177 (7,712%)208 (0,594%)
Crnogorci72 (0,175%)47 (0,134%)
Albanci32 (0,078%)15 (0,043%)
Makedonci10 (0,024%)3 (0,009%)
Slovenci7 (0,017%)18 (0,051%)
Mađari6 (0,015%)4 (0,011%)
Romi1 (0,002%)6 (0,017%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Jajce

Sastav stanovništva – naselje Jajce
2013.[11]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Osoba8 087 (100,0%)13 579 (100,0%)11 918 (100,0%)9 127 (100,0%)
Bošnjaci1 5 277 (38,86%)1 4 068 (34,13%)1 4 220 (46,24%)
Srbi3 797 (27,96%)3 046 (25,56%)2 403 (26,33%)
Jugoslaveni2 217 (16,33%)2 632 (22,08%)184 (2,016%)
Hrvati1 899 (13,98%)1 991 (16,71%)2 148 (23,53%)
Ostali389 (2,865%)80 (0,671%)101 (1,107%)
Crnogorci58 (0,487%)38 (0,416%)
Albanci22 (0,185%)15 (0,164%)
Makedonci8 (0,067%)3 (0,033%)
Slovenci6 (0,050%)12 (0,131%)
Mađari6 (0,050%)3 (0,033%)
Romi1 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Džamija Esme Sultanije u centru grada
Omerbegova kuća u Jajcu

Nacionalni spomenici

Jajce je jedan od malobrojnnih gradova u kojem je očuvano gradsko naselje sa svim odlikama urbanog središta u XV vijeku. Tu su još uvijek bedemi i tabije starog grada Jajca, objekti fortifikacione arhitekture sa prostorom unutar srednjevjekovnih zidina, koji je egzistirao u srednjem vijeku i u osmanlijskom periodu.

Na području općine registrovano je 29 spomenika nacionalne kulture. Pripadaju periodu dugom 1800 godina, različitim civilizacijama, državnim uređenjima, vjerskim i etničkim cjelinama, ali svima im je zajadnička pripadnost kulturi Bosne i Hercegovine.

U gradskom naselju su 23 spomenika, od toga 14 unutar starog gradskog jezgra i 9 van prostora ograničenog bedemom. Na teritoriji općine je preostalih 6 spomenika.

Stanje većine spomenika je loše. Jedan dio je u potpunosti uništen a mnogi su izloženi propadanju.

Ideja o stavljanju kulturno-historijske baštine u gradskoj jezgri grada Jajca na UNESCO-ovu listu pokrenuta je još 1979. godine, a 26 godina kasnije Općinsko vijeće je usvojilo odluku o pristupanju tim aktivnostima. Kandidatura je podnesena, ali nažalost 2009. godine, zbog uočenih nedostataka, nominacija je povučena. Trenutno Jajce nije kandidat za svjetsku baštinu UNESCO-a

Sportski timovi

Poznate ličnosti

Gradovi partneri

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Jajce". izbori.ba. Pristupljeno 6. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Arhivirano s originala, 5 Mart 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  3. ^ a b c "Jajce, historijsko gradsko područje" (jezik: Bosanski jezik). Bosna i Hercegovina, Komisija/Povjerenstvo za Očuvanje Nacionalnih Spomenika. 10. 7. 2004. Pristupljeno 25. 3. 2019.. 
  4. ^ a b "The historic (antique religious) monument of the Mithraeum in Jajce". old.kons.gov.ba (jezik: en, bs). Commission to preserve national monuments. 12 January 2003. Pristupljeno 22 September 2018. 
  5. ^ The wider benefits of investment in cultural heritage: Case studies in Bosnia and Herzegovina and Serbia. Council of Europe, 2015
  6. ^ Povlači se kandidatura Jajca za UNESCO-a
  7. ^ "Općina Jajce". nasbih.com. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 54/5)". fzs.ba. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  9. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  10. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  11. ^ "Naselje Jajce". nasbih.com. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi