Komotin

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Komotin je tvrđava ili srednjovjekovni grad iz 15. stoljeća, na području općine Jajce, Bosna i Hercegovina. U pisanim izvorima se spominje kao posjed Radivoja Kotromanića. [1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na području sela Cvitović, sjeveroistočno od Jajca, na udaljenosti od oko petnaest kilometara.

Lokalitetu se sa glavnog magistralnog puta Jajce - Banja Luka pristupa uskim kolskim putem do sela Cvitovići, odakle se isključivo pješice dolazi do grada.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ugarski kralj Ladislav, koji je krunisan u Zadru 5. augusta 1403, imenovao je Hrvoja Vukčića Hrvatinića za svog namjesnika, dodijelivši mu titulu hercega splitskog, davši mu Split s otocima Brač, Hvar i Korčulu. Herceg Hrvoje utvrdio je grad Jajce, i još šest tvrđava, među kojima je i Komotin.

Komotin se nalazio u Župi Luka koja se prvi put spominje u 15. stoljeću, kada je nepriznati bosanski kralj Radivoj Kotromanić (osmanlijski pretendent na bosanski kraljevski prijesto) dobio grad ženidbenim vezama, i naziv komotinski gospodar ili „dominus de Comothyn“.

Bosanski namjesnik Alibeg zauzeo je 1497 godine Komotin i u njemu postavio svoju posadu, iako je između Ugarske i Osmanlijskog carstva postojalo primirje. Kada je o tome stigla vijest u Budim, poslao je kralj poslanstvo u Istanbul da protestvuje protiv ovog nasilja usred mirnog doba.

Opis dobra[uredi | uredi izvor]

Fortifikacioni karakter Komotina je posljedica njegovog smještaja na uzvisini, zatim otežanim prilazom preko planinskih serpentina i jarkom preko kojeg je bio izgrađen drveni pokretni most. Stari grad je smješten na vrhu uzvisine tako da ima širok pregled na nesvakidašnje prirodno okruženje. Izgled srednjovjekovne utvrde Komotinu daju visoki kameni zidovi čija debljina iznosi cca 1,2 do 1,4 m.

Imao je nepravilnu četvorougaonu osnovu čije su vanjske dimenzije iznosile cca 33,5x12,8 m i 32,5x13,4 m. Komotin je imao i veliki i mali kao i prostor za stanovanje. Njegov izgled sa lijepo obrađenim vanjskim zidovima, s malim prozorskim otvorima i visokim strmim krovom koji je bio prekriven šindrom, više je ličio na srednjovjekovnu kuću nego na utvrdu. Visina ostataka zidova iznosi cca 10-11 m. Zidana visoka ograda malog obora štitila je dvorac.

Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [2]

Stanje dobra[uredi | uredi izvor]

  • pristup tvrđavi je vrlo težak,
  • cijelo područje i neposredna okolina je obrasla visokim i niskim rastinjem i djelimično zasuta obrušenim kamenjem,
  • zidine su mjestimično u veoma lošem stanju (predruševno stanje), uslijed neodržavanja,
  • planinari iz Jajca i stanovnici Cvitovića su 2006 očistili tvrđavu i uredili pristupni put

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nusref Redžić, Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2009 - Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini.
  • Ćiro Truhelka, Sarajevo: J. Studnička i Drug, 1904, 71 -Kraljevski grad Jajce. Povijest i znamenitosti
  • Desanka Kovačević-Kojić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1978. -Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Borivoj Čović (urednik) - Arheološki leksikon BiH, Tom 2, Sarajevo :1988, 180.
  2. ^ "Tvrđava Komotin". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 9. 2. 2016. [mrtav link]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]