Kušlat

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Kučlat ili Kušlat srednjovjekovni grad (tvrđava), trg (u podgrađu) i carinarnica. Tvrđava je smještena južno od Zvornika, na oko stotinu metara visokoj okomitoj stijeni iznad ušća Jadra u Drinjaču. Tvrđava je pripadala kraljevskoj domeni u župi Trebotić. Spominje se od 1346. godine.

Zahvaljujući rudarskoj djelatnosti u širem regionu Podrinja razvija se podgrađe Podkučlat (1346). U privrednom smislu radi se ipak o periodu uspona koji završava krajem 14. st. a dalje se radi o važnoj raskrsnici, prolaznoj stanici dubrovačkih trgovaca na sjever prema Zvorniku, na jug prema Srebrenici i preko Drine za Srbiju.

Kučlat je od 1404. bio u rukama Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a od 1410, sporazumno, u rukama ugarskog vladara Sigismunda Luksemburškog. Od 1411. je u rukama je despota Stefana Lazarevića. Dolazi pod osmansku vlast poslije pada srpske despotovine 1459. Predaju o prelasku pod osmansku vlast prenosi Evlija Čelebija, koji navodi, da ovaj grad nije mogao osvojiti sultan Fatih, nego ga je opsadom prisilio na predaju. U osmansko doba Kučlat je nahija koja pripada Zvorničkom sandžaku.

Grad je imao vojnu funkciju pod osmanskom vlašću. Anonimni opis kaže, da je grad malen, sa malo slabih topova, i posadom do 15 čuvara. Godine 1804 bilo je u Kušlatu 12 mustahfiza timarlija i 15 džebedžija. Usljed reformi napušten je prije 1833.

Unutar stare utvrde sagrađena je Kušlat džamija. Namijenjena je bila potrebama posade osmanske vojske. Za nju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul Fethova, što znači da je izgrađena u 15. stoljeću, za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II el-Fatiha, kada su Osmanlije osvajale Bosnu. Džamija Kušlat smatra se najstarijom vojnom džamijom na prostoru Bosne i Hercegovine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]