Marko Vego

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Marko Vego
Rođenje (1907-01-08) 8. januar 1907.
Smrt26. februar 1985(1985-02-26) (78 godina)

Marko Vego (8. januar 1907 – 26. februar 1985) bio je bosanskohercegovački arheolog, epigrafičar i historičar.[1] Predmet naučnog interesovanja Marka Vega uglavnom je bio srednji vijek. Najznačajnije rezultate dao je na polju arheologije, numizmatike, epigrafike i topografije historije srednjovjekovne Bosne. Objavio je preko 300 radova.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1907. u Čapljini od oca Joze, radnika Duhanske stanice. Završio je klasičnu gimnaziju u Širokom Brijegu, teološki fakultet u Freiburgu i u Zagrebu, a filozofski fakultet u Zagrebu /historija/ i profesorski ispit u Beogradu. Prijavio je disertaciju za doktorat “Povijest Humske Zemlje od doseljenja Slovena do sjedinjenja s Bosnom 1322 godine” 1937. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U nepoznatim okolnostima, predati doktorat nije branio. Kao profesor historije radio je u Državnoj realnoj gimnaziji u Nikšiću od 1938 do 1944. Učesnik antifašističkog pokreta od 1. oktobra 1944. do 15. maja 1945. Profesor je na prvom Učiteljskom kursu u Trebinju, a od 22. februara 1945. direktor je Partizanske gimnazije u Trebinju. U periodu od 1946. do 1947. bio je direktor Državne realne gimnazije u Mostaru, a od 19. septembra 1947. profesor Učiteljskog kursa u Sarajevu. U periodu od 1949. do 1950. bio je direktor Učiteljske škole u Sarajevu. Od 25. augusta 1950 do 9. decembra 1957. bio je direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Penzionisan je 1965. Za svoj naučni i kulturni rad dobio je više javnih priznanja u Bosni i Hercegovini (najznačajnija 27 julska nagrada).

Literatura o Marku Vegi[uredi | uredi izvor]

  • Almaz Dautbegović, In memoriam, Marko Vego, Oslobođenje 42/13190, Sarajevo 11.03. 1985., 5.
  • Almaz Dautbegović, Marko Vego 1907-1985., GZM (A) 45, Sarajevo 1990., 1-4.
  • Lidija Fekeža, Izbor iz bibliografije naučnih radova Marka Vega, GZM (A) 45, Sarajevo 1990., 5-6.
  • Tihomir Glavaš, Vego Marko, AL BiH, Tom I, ZM, Sarajevo 1988., 183.
  • Rade Mihaljčić, Vego Marko, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997., 300-301.
  • Marko Vego, Spisak naučnih radova prof. Marka Vege (od 1937. do prve polovine 1978. godine), "Marko Vego, Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine", Sarajevo 1980., 487-501.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Povijest Humske zemlje (Hercegovine), Samobor 1937.
  • Ljubuški. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine VI, Sarajevo 1954.
  • Don Ivan Musić i Hrvati u Hercegovačkom ustanku 1875-1878. godine, vlastito izdanje, Sarajevo 1955.
  • Naselja srednjovekovne bosanske države, Sarajevo 1957.
  • Historijska karta srednjovjekovne bosanske države, 1. izdanje, Sarajevo 1957. (2. izdanje 1978)
  • Historija Broćna od najstarijih vremena do turske okupacije, Sarajevo 1961.
  • Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I, Sarajevo 1962.
  • Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II, Sarajevo 1964.
  • Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine III, Sarajevo 1964.
  • Bekija kroz vijekove, Sarajevo 1964.
  • Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine IV, Sarajevo 1970.
  • Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1980.
  • Historija Brotnja od najstarijih vremena do 1878. godine, Čitluk 1981.
  • Postanak srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1982.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vego, Marko | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 12. 7. 2020.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]