Idi na sadržaj

Čapljina

Stranica je zaštićena. Mogu je mijenjati i premještati samo automatski potvrđeni korisnici.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Čapljina
Grad
Grad Čapljina
Zastava Čapljina
Zastava
Službeni grb Čapljina
Grb
Grad Čapljina u Bosni i Hercegovini
Grad Čapljina u Bosni i Hercegovini
Čapljina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Čapljina
Čapljina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E / 43.109028; 17.706944
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonHercegovačko-neretvanski
Vlada
 • GradonačelnikIva Raguž[1] (HDZ BiH)
Površina
 • Grad253,74 km2
 • Naseljeno mjesto4,61 km2
Stanovništvo (2013)
 • Grad26.157
 • Grad (gustoća)103,09 /km2
 • Naseljeno mjesto5.774
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.252,49 /km2
Demonim(i)Čapljinac
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj88 300
Pozivni broj(+387) 36
Matični broj110442[2]
Matični broj grada10243
Veb-sajtcapljina.ba

Čapljina je grad i naseljeno mjesto u jugozapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, sa oko 5.700 stanovnika u naseljenom mjestu, odnosno oko 26.000 stanovnika u gradu.

Geografija

Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug. Na području Čapljine Neretva prima svoje pritoke: Trebižat, Bregavu i Krupu.

Etimologija

Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svoj jezik.

Historija

Iako se sama Čapljina kao naseljeno mjesto u pisanim izvorima pouzdano javlja u 17. stoljeću, historija njenog šireg prostora znatno je starija i naročito je vidljiva kroz arheološke lokalitete Mogorjelo, Počitelj, Gabela i Višići.[3][4][5][6]

Prahistorija

Šire područje današnje Čapljine bilo je naseljeno još u prahistoriji. Noviji pregled arheoloških ostataka na području župe Čeljevo navodi da materijalni nalazi iz prapovijesti, gradine, gomile i sitni arheološki materijal svjedoče o naseljenosti od bronzanog doba nadalje, te da su u željeznom dobu na prostoru današnje općine Čapljina živjela ilirska plemena Daorsi i Ardijejci.[7]

Antika

U antičko doba područje Čapljine pripadalo je širem prostoru donje Neretve, koji je imao važnu saobraćajnu, privrednu i stratešku ulogu između unutrašnjosti Ilirika i jadranske obale. Najpoznatiji antički lokalitet u okolini današnjeg grada jeste Mogorjelo, kasnoantički utvrđeni kompleks kod Čapljine, koji je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[8]

Rad The castellum in Mogorjelo: A Contribution to a Long Lasting Debate ističe da je Mogorjelo jedan od ključnih kasnoantičkih arhitektonskih kompleksa na prostoru nekadašnje rimske Dalmacije te da rasprave o njegovoj funkciji – od vile i forta do administrativno-privrednog centra – traju više od jednog stoljeća.[9] Drugi rad o fibulama iz Mogorjela navodi da hronološki kontekst nalaza potvrđuje kontinuitet naseljenosti lokaliteta od I do VI stoljeća.[10]

Još jedan važan antički i višeslojni lokalitet na prostoru današnje Čapljine jesu Višići. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine navodi da se na lokalitetu Kućišta u Višićima nalazi rimska vila (villa rustica) s ostacima iz rimskog antičkog perioda, ranog i kasnog srednjeg vijeka, što pokazuje dug kontinuitet naseljenosti na ovom prostoru.[11]

Nakon rušenja Ilirskog kraljevstva, Rimljani grade nekoliko svojih naselja (Dretelj, kod Počitelja i u Žitomislićima), a sama Čapljina postaje centar trgovine i saobraćaja. Tu je i nekoliko latifundija sa vilama (Mogorjelo, Višići), koje snabdjevaju Naronu i dijelove provincije Dalmacije poljoprivrednim proizvodima.

I Slaveni se kasnije ovdje naseljavaju (Višići). U ranom srednjem vijeku područje drže Mlečani, zatim je u sastavu bosanske države, do pada pod osmanlijsku vlast.

Srednji vijek

Historija prostora današnje Čapljine u srednjem vijeku najvidljivija je kroz fortifikacije, sakralne ostatke i nekropole. Među najvažnijim lokalitetima jeste Počitelj, koji se razvio kao utvrđeni grad na lijevoj obali Neretve. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je Počitelj historijskim gradskim područjem, a u obrazloženjima i pratećoj literaturi naglašava se njegova slojevita izgradnja od srednjovjekovne jezgre do osmanskog urbanog sklopa.[12]

Tvrđava planski sagrađena s vojnom funkcijom i da je štitila ulaz u dolinu donje Neretve, posebno važnu komunikaciju Drijeva–Blagaj.[13][14] Na širem čapljinskom prostoru postoje i drugi višeslojni srednjovjekovni lokaliteti. Rad o arheološkim ostatcima na području Čeljeva navodi kasnoantičku baziliku i kasnije ranosrednjovjekovne slojeve na lokalitetu Crkvina–Nerezi u Tasovčićima, te stećke u više sela čapljinskog područja, među njima u Klepcima i Tasovčićima.[7] Ovi nalazi pokazuju da je prostor današnje Čapljine bio uključen u duži kontinuitet naseljenosti između kasne antike i srednjeg vijeka.[11]

Osmansko razdoblje

Sama Čapljina kao naselje u pisanim se izvorima pouzdano spominje 1632. godine, kada se navodi kao selo u sastavu Mostarskog kadiluka.[3][4] Prema lokalnim općinskim prikazima, u osmanskim dokumentima pojavljuje se i raniji spomen iz 1475. godine pod oblikom Mezra Čapljina, ali se ta tvrdnja u enciklopedijskim pregledima ne pojavljuje jednako dosljedno, pa se 1632. smatra sigurnijom referentnom tačkom za historiju naselja.[3][15]

Između 1782. i 1880. godine Čapljina je pripadala Počitelju, a zajedno s njim Stocu, što pokazuje da je u kasnom osmanskom periodu njen razvoj bio usko povezan s administrativnim i vojnim značajem Počitelja i Gabele u donjoneretvanskom prostoru.[3] U tom razdoblju značajna je i Gabela, koja je danas također nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine kao arheološko područje i jedna od ključnih tačaka osmanskog i predosmanskog saobraćaja i trgovine u dolini Neretve.[16]

Na prostoru današnje Čapljine očuvani su i drugi spomenici iz osmanskog i postosmanskog pograničnog konteksta. Među njima je Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, koju je KONS proglasio nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[17]

Austrougarska uprava i nastanak savremenog grada

Savremeni razvoj Čapljine ubrzan je u vrijeme austrougarske uprave, kada je grad dobio jače saobraćajne i upravne funkcije. Čapljina kao urbano središte snažnije razvila sredinom 19. stoljeća, a kasnije naročito zahvaljujući saobraćajnom položaju na pravcu Mostar–Metković i na željezničkoj pruzi Sarajevo–Ploče.[3][4]

U austrougarskom i kasnijem razdoblju Čapljina se oblikovala kao prometno čvorište između doline Neretve, Ljubuškog, Stoca, Mostara i jadranskog zaleđa. Taj razvoj postepeno je izmijenio raniji odnos u kojem su obližnji Počitelj i Gabela imali izraženiju vojno-upravnu ulogu, dok je sama Čapljina dobivala na važnosti kao moderno gradsko središte.

U 20. stoljeću

Tokom 20. stoljeća Čapljina se razvijala kao industrijsko, trgovačko i saobraćajno središte južne Hercegovine. Razvijala se prehrambena industrija, prerada duhana, proizvodnja trikotaže i gumenih tehničkih proizvoda.

U istom razdoblju nastavljeni su arheološki i konzervatorski radovi na Mogorjelu, Počitelju i drugim lokalitetima u okolini grada.[8][12][16]

Rat 1992–1995. i poratni period

Tokom rata u Bosni i Hercegovini područje Čapljine bilo je zahvaćeno ratnim razaranjima, prisilnim zatvaranjima i progonima stanovništva. U pregledima sudski utvrđenih činjenica za Čapljinu navodi se da su u aprilu 1993. pripadnici HVO-a odvodili bošnjačke muškarce iz općine Čapljina u kasarnu u Grabovini i logor Dretelj, što je postalo predmet kasnijih sudskih postupaka i historijskih rekonstrukcija ratnih zbivanja na ovom području.[18]

Istovremeno je i kulturna baština na prostoru Čapljine pretrpjela velika oštećenja. Počitelj je tokom rata bio teško oštećen, a njegova poslijeratna obnova i revitalizacija postale su predmet stručnih i međunarodnih konzervatorskih projekata.[19][20]

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – grad Čapljina

Sastav stanovništva – grad Čapljina
2013.[21]1991.[22]1981.[23]1971.[24]1961.[25]
Osoba26 157 (100,0%)27 882 (100,0%)26 032 (100,0%)28 240 (100,0%)25 543 (100,0%)
Hrvati20 538 (78,52%)14 969 (53,69%)13 931 (53,51%)16 884 (59,79%)15 444 (60,46%)
Bošnjaci4 541 (17,36%)7 672 (27,52%)16 830 (26,24%)16 999 (24,78%)15 630 (22,04%)1
Srbi714 (2,730%)3 753 (13,46%)3 467 (13,32%)3 896 (13,80%)4 076 (15,96%)
Nisu se izjasnili124 (0,474%)––––
Ostali74 (0,283%)441 (1,582%)82 (0,315%)97 (0,343%)36 (0,141%)
Muslimani65 (0,248%)––––
Albanci25 (0,096%)–42 (0,161%)25 (0,089%)24 (0,094%)
Romi20 (0,076%)––4 (0,014%)–
Nepoznato18 (0,069%)––––
Makedonci8 (0,031%)–23 (0,088%)16 (0,057%)14 (0,055%)
Slovenci7 (0,027%)–12 (0,046%)18 (0,064%)31 (0,121%)
Bosanci i Hercegovci6 (0,023%)––––
Jugoslaveni5 (0,019%)1 047 (3,755%)1 591 (6,112%)206 (0,729%)189 (0,740%)
Crnogorci5 (0,019%)–49 (0,188%)79 (0,280%)88 (0,345%)
Bosanci5 (0,019%)––––
Pravoslavci2 (0,008%)––––
Mađari––5 (0,019%)16 (0,057%)11 (0,043%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Čapljina

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Čapljina
2013.[21]1991.[22]1981.[23]1971.[24]1961.
Osoba5 774 (100,0%)7 461 (100,0%)6 191 (100,0%)4 647 (100,0%)3 275 (100,0%)
Hrvati4 724 (81,82%)3 067 (41,11%)2 542 (41,06%)1 854 (39,90%)1 262 (38,53%)
Bošnjaci687 (11,90%)2 191 (29,37%)11 661 (26,83%)11 605 (34,54%)1830 (25,34%)1
Srbi176 (3,048%)1 267 (16,98%)896 (14,47%)945 (20,34%)990 (30,23%)
Nisu se izjasnili70 (1,212%)––––
Ostali42 (0,727%)229 (3,069%)43 (0,695%)26 (0,560%)11 (0,336%)
Muslimani23 (0,398%)––––
Albanci17 (0,294%)–35 (0,565%)20 (0,430%)4 (0,122%)
Romi9 (0,156%)––––
Slovenci7 (0,121%)–9 (0,145%)11 (0,237%)26 (0,794%)
Makedonci5 (0,087%)–16 (0,258%)11 (0,237%)9 (0,275%)
Crnogorci4 (0,069%)–31 (0,501%)36 (0,775%)45 (1,374%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,052%)––––
Nepoznato3 (0,052%)––––
Bosanci2 (0,035%)––––
Jugoslaveni1 (0,017%)707 (9,476%)955 (15,43%)125 (2,690%)93 (2,840%)
Pravoslavci1 (0,017%)––––
Mađari––3 (0,048%)14 (0,301%)5 (0,153%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Sport

U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci. NK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i škola nogometa. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.

Poznate ličnosti

Reference

  1. ↑ "Lokalni izbori 2024 - Čapljina". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 15. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
  2. ↑ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. 1 2 3 4 5 "Čapljina". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  4. 1 2 3 "Čapljina". Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  5. ↑ "Pregled izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine". ANUBiH. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  6. ↑ Vasilj, Snježana (2012). "Archaeological site Doljani – Dubine, municipality of Čapljina in Bosnia and Herzegovina. A contribution to the research of the lower course of the river Neretva". Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  7. 1 2 Pandža, Željka. "Arheološki ostatci na području župe Čeljevo". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  8. 1 2 "Utvrđena kasnoantička vila Mogorjelo, arheološko područje". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  9. ↑ "The castellum in Mogorjelo: A Contribution to a Long Lasting Debate". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  10. ↑ "The Fibulae Collection from Mogorjelo". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  11. 1 2 "Rimska vila (Villa Rusticae) u Višićima, (lokalitet „Kućišta") sa ostacima iz rimskog antičkog perioda, ranog i kasnog srednjeg vijeka". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  12. 1 2 "Počitelj, historijsko – gradsko područje". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  13. ↑ Kurtović, Esad. "570 godina Počitelja (1444–2014)". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  14. ↑ "A Modern Survey of Ancient Počitelj Fortress". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  15. ↑ "Mjesne zajednice". Grad Čapljina. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  16. 1 2 "Gabela, arheološko područje". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  17. ↑ "Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, historijska građevina". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  18. ↑ "Čapljina – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH". Detektor. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  19. ↑ "The revitalisation of Pocitelj, a war damaged historic settlement in Bosnia-Herzegovina". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  20. ↑ Mulalić Handan, Mirela. "Izazovi u upravljanju Počiteljem kao svjetskim dobrom / Challenges in Managing Town of Pocitelj as a World Heritage". Academia.edu. Pristupljeno 12. 3. 2026.
  21. 1 2 "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  22. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  23. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  24. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  25. ↑ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Čapljina&oldid=3823431"