Ovaj članak je zaštićen od izmjena tako da ga samo registrovani korisnici mogu mijenjati.

Čapljina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E / 43.109028; 17.706944
Čapljina
(Općina i naselje)
Panorama Čapljine
Panorama Čapljine
Flag of Capljina.svg
Zastava
Coat of Arms of Capljina.svg
Grb
Službeni naziv: Općina Čapljina
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
Općina Čapljina
Koordinate 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E / 43.109028; 17.706944
Površina
 - Naselje 9.36 km2
 - Općina 256 km2
Stanovništvo
 - Naselje 6.340 (2013)
 - Općina 28.122 (2013)
Gustoća
 - Naselje 677.35 /km2 
 - Općina 109.85 /km2 
Gradonačelnik Smiljan Vidić[1] (HDZ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 88 300
Pozivni broj (+387) 36
Matični broj 110442[2]
Matični broj općine 10243
Čapljina u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Čapljina

Čapljina je općina i naselje u jugozapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, sa oko 6.200 stanovnika u gradu, odnosno oko 28.000 stanovnika u općini.[3]

Geografija

Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug. Na području Čapljine Neretva prima svoje pritoke: Trebižat, Bregavu i Krupu.

Historija

Prvi autohtoni stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negde u 3 vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca.

Nakon rušenja ilirskog kraljevstva, Rimljani grade nekoliko svojih naselja (Dretelj, kod Počitelja i u Žitomislićima), a sama Čapljina postaje centar trgovine i saobraćaja. Tu je i nekoliko latifundija sa vilama (Mogorjelo, Višići), koje snabdjevaju Naronu i dijelove provincije Dalmacije poljoprivrednim proizvodima.

I Slaveni se kasnije ovdje naseljavaju (Višići). U ranom srednjem vijeku područje drže Mlečani, zatim je u sastavu bosanske države, do pada pod osmanlijsku vlast.

Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svov jezik. Naravno, to je samo jedna od više mogućih intepretacija koja otvara mnoga druga pitanja na polju etno-jezičkog istraživanja.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Čapljina

Sastav stanovništva – općina Čapljina
2013.[3] 1991.[3] 1981.[4] 1971.[5]
Osoba 26 157 (100,0%) 27 882 (100,0%) 26 032 (100,0%) 28 240 (100,0%)
Hrvati 20 538 (78,52%) 14 969 (53,69%) 13 931 (53,51%) 16 884 (59,79%)
Bošnjaci 4 541 (17,36%) 1 7 672 (27,52%) 1 6 830 (26,24%) 1 6 999 (24,78%)
Srbi 714 (2,730%) 3 753 (13,46%) 3 467 (13,32%) 3 896 (13,80%)
Ostali 364 (1,392%) 441 (1,582%) 87 (0,334%) 113 (0,400%)
Jugoslaveni 1 047 (3,755%) 1 591 (6,112%) 206 (0,729%)
Crnogorci 49 (0,188%) 79 (0,280%)
Albanci 42 (0,161%) 25 (0,089%)
Makedonci 23 (0,088%) 16 (0,057%)
Slovenci 12 (0,046%) 18 (0,064%)
Romi 4 (0,014%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Čapljina

Sastav stanovništva – naselje Čapljina
2013.[6] 1991.[6] 1981.[4] 1971.[5]
Osoba 6 340 (100,0%) 7 461 (100,0%) 6 191 (100,0%) 4 647 (100,0%)
Hrvati 3 067 (41,11%) 2 542 (41,06%) 1 854 (39,90%)
Bošnjaci 1 2 191 (29,37%) 1 1 661 (26,83%) 1 1 605 (34,54%)
Srbi 1 267 (16,98%) 896 (14,47%) 945 (20,34%)
Jugoslaveni 707 (9,476%) 955 (15,43%) 125 (2,690%)
Ostali 229 (3,069%) 46 (0,743%) 40 (0,861%)
Albanci 35 (0,565%) 20 (0,430%)
Crnogorci 31 (0,501%) 36 (0,775%)
Makedonci 16 (0,258%) 11 (0,237%)
Slovenci 9 (0,145%) 11 (0,237%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Sport

U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci. NK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i škola nogometa. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Čapljina". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 21. 10. 2015. 
  3. ^ a b c "Općina Čapljina". nasbih.com. Pristupljeno 21. 10. 2015. 
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 10. 2015. 
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 10. 2015. 
  6. ^ a b "Naselje Čapljina". nasbih.com. Pristupljeno 21. 10. 2015. 

Vanjski linkovi