Stranica je zaštićena. Mogu je mijenjati i premještati samo automatski potvrđeni korisnici.

Čapljina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Čapljina
Grad
Grad Čapljina
Panorama Čapljine
Panorama Čapljine
Zastava Čapljina
Zastava
Službeni grb Čapljina
Grb
Grad Čapljina u Bosni i Hercegovini
Grad Čapljina u Bosni i Hercegovini
Čapljina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Čapljina
Čapljina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E / 43.109028; 17.706944Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E / 43.109028; 17.706944
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Hercegovačko-neretvanski
Vlada
 • Gradonačelnik Smiljan Vidić[1] (HDZ)
Površina
 • Grad 253,74 km2
 • Naseljeno mjesto 4,61 km2
Stanovništvo (2013)
 • Grad 26.157
 • Grad (gustoća) 103,09 /km2
 • Naseljeno mjesto 5.774
 • Naseljeno mjesto (gustoća) 1.252,49 /km2
Demonim(i) Čapljinac
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 88 300
Pozivni broj (+387) 36
Matični broj 110442[2]
Matični broj grada 10243
Veb-sajt capljina.ba

Čapljina je grad i naseljeno mjesto u jugozapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, sa oko 5.700 stanovnika u naseljenom mjestu, odnosno oko 26.000 stanovnika u gradu.

Geografija

Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug. Na području Čapljine Neretva prima svoje pritoke: Trebižat, Bregavu i Krupu.

Historija

Prvi autohtoni stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negde u 3 vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca.

Nakon rušenja ilirskog kraljevstva, Rimljani grade nekoliko svojih naselja (Dretelj, kod Počitelja i u Žitomislićima), a sama Čapljina postaje centar trgovine i saobraćaja. Tu je i nekoliko latifundija sa vilama (Mogorjelo, Višići), koje snabdjevaju Naronu i dijelove provincije Dalmacije poljoprivrednim proizvodima.

I Slaveni se kasnije ovdje naseljavaju (Višići). U ranom srednjem vijeku područje drže Mlečani, zatim je u sastavu bosanske države, do pada pod osmanlijsku vlast.

Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svoj jezik. Naravno, to je samo jedna od više mogućih intepretacija koja otvara mnoga druga pitanja na polju etno-jezičkog istraživanja.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – grad Čapljina

Sastav stanovništva – grad Čapljina
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba26 157 (100,0%)27 882 (100,0%)26 032 (100,0%)28 240 (100,0%)
Hrvati20 538 (78,52%)14 969 (53,69%)13 931 (53,51%)16 884 (59,79%)
Bošnjaci4 541 (17,36%)1 7 672 (27,52%)1 6 830 (26,24%)1 6 999 (24,78%)
Srbi714 (2,730%)3 753 (13,46%)3 467 (13,32%)3 896 (13,80%)
Nisu se izjasnili124 (0,474%)
Ostali74 (0,283%)441 (1,582%)87 (0,334%)113 (0,400%)
Muslimani65 (0,248%)
Albanci25 (0,096%)42 (0,161%)25 (0,089%)
Romi20 (0,076%)4 (0,014%)
Nepoznato18 (0,069%)
Makedonci8 (0,031%)23 (0,088%)16 (0,057%)
Slovenci7 (0,027%)12 (0,046%)18 (0,064%)
Bosanci i Hercegovci6 (0,023%)
Jugoslaveni5 (0,019%)1 047 (3,755%)1 591 (6,112%)206 (0,729%)
Crnogorci5 (0,019%)49 (0,188%)79 (0,280%)
Bosanci5 (0,019%)
Pravoslavci2 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Čapljina

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Čapljina
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba5 774 (100,0%)7 461 (100,0%)6 191 (100,0%)4 647 (100,0%)
Hrvati4 724 (81,82%)3 067 (41,11%)2 542 (41,06%)1 854 (39,90%)
Bošnjaci687 (11,90%)1 2 191 (29,37%)1 1 661 (26,83%)1 1 605 (34,54%)
Srbi176 (3,048%)1 267 (16,98%)896 (14,47%)945 (20,34%)
Nisu se izjasnili70 (1,212%)
Ostali42 (0,727%)229 (3,069%)46 (0,743%)40 (0,861%)
Muslimani23 (0,398%)
Albanci17 (0,294%)35 (0,565%)20 (0,430%)
Romi9 (0,156%)
Slovenci7 (0,121%)9 (0,145%)11 (0,237%)
Makedonci5 (0,087%)16 (0,258%)11 (0,237%)
Crnogorci4 (0,069%)31 (0,501%)36 (0,775%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,052%)
Nepoznato3 (0,052%)
Bosanci2 (0,035%)
Jugoslaveni1 (0,017%)707 (9,476%)955 (15,43%)125 (2,690%)
Pravoslavci1 (0,017%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Sport

U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci. NK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i škola nogometa. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.

Poznate ličnosti

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Čapljina". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.

Vanjski linkovi