Gabela

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°03′49″N 17°41′33″E / 43.0636°N 17.6925°E / 43.0636; 17.6925
Gabela
(naselje)
Gabela 2.jpg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
Općina Čapljina
Koordinate 43°03′49″N 17°41′33″E / 43.0636°N 17.6925°E / 43.0636; 17.6925
Stanovništvo
 - Naselje 2.440 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 36
Matični broj 110523[1]
Matični broj općine 10243
Gabela u Bosni i Hercegovini

Gabela je naseljeno mjesto u općini Čapljina, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Gabela je područje na desnom plovnom dijelu Neretve, 5 km južno od Čapljine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Gabela je imala veliki ekonomski i odbrambeni značaj u srednjem vijeku i kasnije u doba Osmanlija kada se odomaćio današnji naziv. U području oko Gabele, smješta se poznati trgovački centar, trg Drijeva, i ovaj kraj postaje poprište sukoba različitih političkih interesa. U osmanskom periodu, zahvaljujući prirodnom i strateškom položaju, riječnoj komunikaciji i blizini mora Gabela je bila najznačajniji odbrambeni centar donje Neretve, mjesto čestih sukoba između Osmanlija i Mlečana, koji su vođeni između XVI i XVIII stoljeća.

Smješten je na manjem uzvišenju, na 68 m n/v, koje svojim strateškim položajem dominira okolinomom. Prostor grada unutar bedema i tornjeva zauzima površinu od 28.042 m2. U osnovi, grad je višeugaonik nepravilnog oblika, prilagođen konfiguraciji terena na kome se nalazi. Sastoji se od dva grada. Stari grad u Gabeli podigli su Mlečani 1452. godine što se zaključuje po obliku i prema obliku tornjeva. Sigurni podaci postoje tek od polovine XVI stoljeća (1559. godine). Novi grad je sagrađen između 1660 i 1665., kada je Ali-paša Čengić prvi puta postao hercegovački sandžak-beg.

Područje Grada nije oštećeno, i nije izloženo nikakvim specifičnim rizicima. Objekat se ne održava. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [3]

Za nacionalni spomenik proglašena je i graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice. Nacionalni spomenik čine Hram Uspenija Presvete Bogorodice i pravoslavno groblje sa 155 krstača i porodičnih grobnica, te ikonostas sa dvanaest ikona. [4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

The time allocated for running scripts has expired.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The time allocated for running scripts has expired.
  2. ^ The time allocated for running scripts has expired.
  3. ^ Nacionalni spomenik
  4. ^ http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3817 Nacionalni spomenik
  5. ^ a b The time allocated for running scripts has expired.
  6. ^ The time allocated for running scripts has expired.
  7. ^ The time allocated for running scripts has expired.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

The time allocated for running scripts has expired.

The time allocated for running scripts has expired.

The time allocated for running scripts has expired.