Jablanička brana
| Jablanička brana | |
|---|---|
Lokacija brane na karti | |
| Država | |
| Lokacija | Jablanica |
| Koordinate | 43°41′32″N 17°43′57.05″E / 43.69222°N 17.7325139°E |
| Svrha | Električna energija |
| Status | U funkciji |
| Izgradnja počela | 1947. |
| Datum otvaranja | 1955. |
| Vlasnik | Elektroprivreda BiH |
| Brana i prelivi | |
| Vrsta brane | Lučno-gravitacijska |
| Pregrađuje | Neretvu |
| Visina vrha | 85 m |
| Akumulacija | |
| Stvara | Jablaničko jezero |
| Ukupni kapacitet | 290.000.000 m3 |
| Površina | 13,2 km2 |
| Hidroelektrana | |
| Naziv | HE Jablanica |
| Pad vode | 111 m |
| Turbine | 6 x 30 MW Tip: Francis |
| Instalirana snaga | 180 MW |
| Godišnja proizvodnja | 771 GWh |
Jablanička brana je lučno-gravitacijska brana na Neretvi 4 km sjeveroistočno od Jablanice. Sagrađena je između 1947. i 1955. s osnovnim ciljem da se formira akumulacijsko jezero i ugrađenim turbinama proizvodi električna energija. Početak njenog rada prošao je kroz dvije faze, od 1955. do 1958; prvi generator pušten je u pogon u februaru 1955. Nadogradnjom 2008. povećan je kapacitet hidroelektrane sa 150 na 180 MW. Strojarnica ove brane smještena je 4,4 km jugoistočno i otpušta vodu nazad u Neretvu. U njoj je sedam generatora s Francisovim turbinama. Razlika u nadmorskoj visini između rezervoara i mašinske sobe omogućuje pad od 111 m.[1] Brana je visoka 85 m i tvori Jablaničko jezero. Brana i mašinska soba u vlasništvu su Elektroprivrede BiH.[2][3]
Hidroelektrana Jablanica
[uredi | uredi izvor]Smještena je na obali Neretve, uz magistralni put Jablanica – Prozor. Puštena je u rad 1955.[4] Predstavlja prvo i najveće hidroenergetsko postrojenje izgrađeno na rijeci Neretvi. Građena je u dvije faze: od 1947. do 1955. i od 1955. do 1958. Gradilo ju je 5000 do 6000 mladih brigadira iz cijele Jugoslavije i Evrope. Proizvodnja električne energije u HE Jablanica počela je u februaru 1955. Nakon izgradnje bila je najveći hidroenergetski objekat u bivšoj SFRJ.[5]
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Elektrana je derivacijska s akumulacijskim bazenom za sezonsko izravnanje, instalirane snage 180 MW (šest agregata s Francisovim turbinama). Prosječna godišnja proizvodnja iznosi 770 GWh.
Akumulacijom hidroelektrane (Jablaničko jezero) obuhvaćene su vode Neretve i svih njenih pritoka uzvodno od Jablanice. Podizanjem visoke lučno-gravitacijske brane visoke 85 m, neposredno ispod ušća rijeke Rame u Neretvu, formirano je akumulacijsko jezero maksimalne dužine 30 km, koje se proteže uz Neretvu do Konjica, a uz rijeku Ramu do sela Gračaca. Najkraćom trasom između jezera i mjesta gdje je smještena mašinska hala u Jablanici, voda se na turbine dovodi kroz dva tunela dužine 2 km i pritom se koristi maksimalni pad od 111 m.
Sveobuhvatna revitalizacija HE (šest agregata i dio prateće opreme) okončana je 2008. godine. Revitalizacijom je instalirani kapacitet povećan sa 150 MW na 180 MW i radni vijek HE produžen za narednih 30 do 40 godina.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "HPPs on Neretva". JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo. Arhivirano s originala, 23. 11. 2013. Pristupljeno 28. 1. 2015.
- ↑ "Hydroelectric Power Plants in Bosnia". IndustCards. Arhivirano s originala, 28. 1. 2015. Pristupljeno 28. 1. 2015.
- ↑ "Jablanicko lake". Tourist portal Herzegovina. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 1. 2015.
- ↑ HE Jablanica
- ↑ Brana u Jablanici[mrtav link]