Hutovo blato

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Hutovo blato

Hutovo blato je park prirode i ptičiji rezervat u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na pet kilometara od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj dolini. Razgledanje ovog parka je besplatno, a osim posmatranja, foto-safarija, postoji još nekoliko sadržaja u samom parku, kao što su kafe-restoran, mogućnost organizovanja izleta na određenim lokacijama, hotel i sl.

Ovim parkom prirode upravlja Javno preduzeće Hutovo blato.

Opći podaci[uredi | uredi izvor]

Sam park je u stvari močvara nastala od sistema rijeke Krupe, u tipičnom kraškom ambijentu. Rijeka Krupa i nema svoj izvor nego otiče iz Deranskog jezera, jednog od nekoliko većih jezera ovog područja. Ova rijeka je jedinstvena po osobini da teče u oba smjera (nizvodno i uzvodno). Naime, kada se poveća vodostaj Neretve ta rijeka potisne Krupu prema izvorištu (Deranskom jezeru).

Hutovo blato je udaljeno oko 15 km od Jadranskog mora tako da je primjetan veliki uticaj sredozemne klime.

Biljni i životinjski svijet[uredi | uredi izvor]

Poznat je kao oaza u kojoj su smještene mnoge vrste ptica močvarica kao i veliki broj drugih biljnih i životinjskih vrsta. Odgovarajuća klima, vegetacija i ostali činioci stvaraju povoljne uslove naročito za smještaj ptica. Također ga kao zimovalište koristi i određeni broj ptica selica (smatra se za jedno od najvećih zimovališta ptica u Evropi). Prema nedavno obavljenom istraživanju projekta "Life" popisano su 163 vrsta ptica koje ga koriste (ptice selice ili ptice kojima je ono stalno obitavalište).

Ovdje su zastupljena i četiri tipa vegetacije, i to: vodena, močvarna, livadska i šumska. Projekt Life navodi oko 600 biljnih vrsta na ovom području. Pored raznovrsnog biljnog i ptičijeg svijeta vode parka bile su bogate ribljim vrstama, naročito jeguljama i šaranima (22 vrste). Na žalost zadnjih godina zbog niza okolnosti riblji fond je osiromašio, što se može negativno odraziti i na cjelokupnu raznolikost flore i faune.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: