Usora (rijeka)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma Usora pogledajte Usora (čvor).
Usora
Rijeka
Usora nizvodno od Teslića
Usora nizvodno od Teslića
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Općina Teslić, Usora
Dužina 82 km

Usora je lijeva pritoka Bosne u srednjoj Bosni. Ukupna dužina rijeke Usore od izvora ispod vrha planine Očauš do ušća iznad Doboja duga je oko 82 kilometra. Do grada Teslića, kroz kojeg protiče, nosi lokalni naziv Velika Usora, pošto se ispod grada na mjestu zvanom Sastavci sastaje sa svojom istoimenom, ali dosta manjom lijevom pritokom Malom Usorom, koja također dolazi iz planinskog masiva UzlomacBorjaOčauš ispod kojeg u manjim razdaljinama izvire više bosanskih rijeka i njihovih pritoka, u slivovima Vrbanje i Ukrine. U gornjem toku, ova rijeka pravi veliki luk oko Borja, od njegovih jugozapadnih do sjeveroistočnih padina.[1][2][3][4]

Velika Usora nastaje spajanjem Gomjenice i Brkića potoka. Mala Usora izvire ispod (južno) od magistralne ceste M-4 (Banja Luka - Matuzići, 10-ak km zapadno od Pribinića. Prije Sastavaka, desne pritoke su joj: Mišića rijeka, Velika Ostružnja, Inova, Miljkovača, Velika rijeka, Brezna i manji potoci, a lijeve: Rankovića rijeka i Gračanica.

U većem dijelu toka, Usora je bujičasta rijeka pa u sve češćim poplavama izaziva velike materijalne štete.

Usora se u ranijoj bosanskoj historiji ubrajala u zlatonosne rijeke, a vjeruje se da je to i dalje u svom gornjem toku skupa sa mnogobrojnim većim i manjim pritokama i potocima. Evidentan hidro-energetski potencijal Usore je trajno neiskorišten, a riblji fond skoro zanemarljiv, naročito ako se ima u vidu stogodišnje ispuštanje neprečišćenih otpadnih industrijske voda hemijske Destilacije drveta u Tesliću.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.kartabih.com/
  2. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Teslić (List karte 1:50.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


SAGE Lys.png Nedovršeni članak Usora (rijeka) koji govori o rijekama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: