Panonska jezera

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Panonsko jezero u Tuzli

Panonska jezera su slana umjetna jezera u Tuzli. Kompleks Panonskih jezera čine tri jezera različite veličine i dubine, te slani slapovi. U sklopu kompleksa Panonskih jezera nalazi se i sojeničko neolitsko naselje, sportski tereni, te mnogi drugi ugostiteljski, kulturni i zabavni sadržaji. Sva tri jezera se nalaze u strogom centru Tuzle. Kompleksom slanih jezera upravlja javno komunalno preduzeće "Pannonica" d.o.o. Tuzla. U ovoj firmi radi oko 150 radnika.

Panonska jezera predstavljaju jedinstvene primjere slanih jezera u Evropi, te imaju ljekovita svojstva zahvaljujući sadržaju soli i drugih minerala. Voda u jezerima neprestano kruži, i prečišćava se pješčanim filterima.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ideja o gradnji kompleksa slanih jezera u užem jezgru grada Tuzle postojala je mnogo prije same realizacije tog ambicioznog projekta. Prvu puta ideja o Panonskim jezerima se javno spominje 2000. godine, tokom mandata načelnika Selima Bešlagića i to u knjizi "Tuzland - knjiga o Tuzli". Navedeno je da se "projektom sanacije Pinge i poteza Trnovac-Borić postojeća vodena akumulacija uređuje u vještačko jezera sa pratećim ugostititeljsko-sportskim sadržajima"[1]. Do realizacije prve faze ovog projekta došlo je izgradnjom velikog jezera u julu 2003. godine. Nakon tri godine rada prvog jezera i ostvarenih pozitivnih finansijskih rezultata, 2006. godine izgrađen je arheološki park u obliku neolitskog-sojeničkog naselja sa muzejskom postavkom koja govori  o kontinuitetu življenja na prostoru grada Tuzle još iz doba neolita.[2] U 2008. godini se pristupili izgradnji drugog slanog jezera u neposrednoj blizini prvog. Također krenuli su i radovi na izgradnji slanih slapova na sjevernoj strani kompleksa.[3] U septembru 2012. godine otvoreno je i treće po redu panonsko jezero, manjeg kapaciteta od prethodna dva, ali i dalje spremno da ugosti oko 2500 kupača dnevno.[4] Kombinovano tri Panonska jezera i slani slapovi, odnosno kompleks Panonskih jezera, može da ugosti oko 17.000 gostiju dnevno.

Tehničke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Kompleks Panonskih jezera je ukupne površine 75.000 m², dužine obale od 1.000 m.,a površina šljunčanog dijela plaže iznosi 22.000 m².[5] Slana jezera predstavljaju vještačku akumulaciju vode unutar školjki koje su izgrađene od kombinacije geosintetičkih i prirodnih materijala (geotekstil, geomreža i geomembrana u kombinaciji sa pijeskom, tucanikom i šljunkom).[6]

Tehnički podaci slanih jezera:[7][uredi | uredi izvor]

Jezera Vodna površina Dubina Dužina x Širina Količina vode
Prvo jezero 1.014 ha (10.140 m²) 1,6 m 180x80 m 15.000 m3
Drugo jezero 0.530 ha (5.300 m²) 1,6 m 90x70 m 7.000 m3
Treće jezero 0.385 ha (3851 m²) 1,8 m 40x105m 5.600 m3

Slani slapovi[uredi | uredi izvor]

Slani slapovi se nalaze na sjevernoj strani kompleksa i sastoje se od ukupno pet vodenih kaskada te dva bazena za kupanje.[8]

Prečišćavanje vode[uredi | uredi izvor]

Slana voda u jezerima nastaje kao spoj tehnološke vode i slanice. Tehnološka voda se doprema cjevovodima iz vještačke akumulacije jezera Modrac, dok se slanica koncentracije 300 mg/l doprema iz slanih bunara sa crpilišta Tetima u neposrednoj blizini grada Tuzla. Udio slane vode u vodnoj zapremini iznosi oko 30%, a salinitet se kreće 30-35 gr/l. Panonska jezera su bogata mineralima poput: kalcija, natrija, sumpora, joda, broma i drugih.[9] Da bi se osigurala tehnička i higijenska ispravnost same vode, redovno se vrši filtriranje i testiranje same vode na hemijskom i bakteriološkom nivou. Sam proces filtracije vode se odvija tokom 24 sata, kada se vodna zapremina filtrira unutar 2,5 ciklusa, te se vrši njeno hemijsko tretiranje. Tim procesom se zadržava adekvatna pH vrijednost, vrši dezinfekcija, uništavaju površinske alge, flokacija tj. otklanjanje zamućenosti vode, te fizičko čišćenje školjki jezera i plaže.[10]

Filtracija vode se vrši pomoću pješčanih filtera u dva filter postorjenja sa 2,5 ciklusa unutar 24 sata. Dezinfekcioni proces vode se vrši pomoću gasnog hlora, te koncentracija hlora varira između 0,2 do 0,4 mg/l. Analiza vode se vrši tri puta sedmično tokom ljetne sezone kupanja u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

Budući projekti[uredi | uredi izvor]

Četvrto natkriveno jezero[uredi | uredi izvor]

Na početku predizborne kampanje 2008. godine spominje se ideja o izgradnji natkrivenog jezera u sklopu kompleksa Panonskih jezera.[11] Planirano je da će se projekat realizovati 2010. godine, ali se to nije desilo. Ista ideja će se pojaviti 2016. godine, pred lokalne izbore[12], što je izazvalo određene kritike lokalnih medija[13]. U skladu sa vizijom razvoja kompleksa Panonskih jezera, Tuzla bi trebala dobiti i jedno natkriveno slano jezero. Izgradnjom natkrivenog jezera, Tuzla bi dobila kupalište koje bi se moglo koristiti i u zimskim mjesecima, odnosno čitavih godinu dana bez obzira na vremenske prilike.[14] Uprava kompleksa najavila je izradu studije opravdanosti ove investicije, te bi odluka o gradnji natkrivenog jezera trebala biti donešena u toku 2017. godine.[14] Četvrto natkrivenog jezero bi imalo kapacitet od oko 1000 posjetilaca dnevno.[14][15]

Statistika posjećenosti[uredi | uredi izvor]

U ljetnoj sezoni 2015. godine je prodano oko 353.000 ulaznica, ali je broj posjeta bio znatno veći, oko 380.000, jer sezonske i mjesečne ulaznice omogućavaju višestruke ulaze na kompleks jezera.[16] Od izgradnje 2003. godine do 2014. godine kompleks je posjetilo preko 3,5 miliona gostiju sa prosječnom dnevnom posjetom od oko 7.000 gostiju i sa maksimalnim dnevnim posjetama od oko 15.000 gostiju.[17]

Muzej "Pannonica"[uredi | uredi izvor]

Muzej geološka postavka "Pannonica" je otvorena u oktobru 2012. godine. Postavka ukazuje na kontinuitet življenja na prostoru današnje Tuzle od doba neolita.[18]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Alispahić, Fatmir (2000). Tuzland - knjiga o Tuzli. Tuzla: Turistička zajednica Općine Tuzla. str. 191. ISBN 908 (497.6 Tuzla) Provjerite vrijednost parametra |isbn= (pomoć). 
  2. ^ Panonika.ba. "Pannonica | Prvo jezero". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  3. ^ Panonika.ba. "Pannonica | Drugo jezero". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  4. ^ Panonika.ba. "Pannonica | Treće jezero". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  5. ^ Panonika.ba. "Pannonica | O nama". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  6. ^ Panonika.ba. "Pannonica | O nama". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  7. ^ Panonika.ba. "Pannonica | O nama". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  8. ^ Panonika.ba. "Pannonica | Slani slapovi". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  9. ^ Panonika.ba. "Pannonica | O nama". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  10. ^ Panonika.ba. "Pannonica | O nama". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-01. 
  11. ^ FENA (01.09.2008.). "Kupalište i tunel do Panonskog jezera". Klix.ba. Klix. Pristupljeno 28.08.2016..  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  12. ^ Kendić, Armin (15.08.2016.). "Vizija razvoja: Tuzla bi mogla dobiti natkriveno slano jezero". Klix.ba. Klix. Pristupljeno 28.08.2016..  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  13. ^ N.Ć. (12.08.2016.). "Obećana Tuzla u 3D-u (1): Sjećate li se natkrivenog jezera i tunela u centru grada?". Tuzlainfo.ba. Promus d.o.o. Pristupljeno 28.08.2016..  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  14. ^ a b c "Vizija razvoja kompleksa Panonskih jezera: Tuzla bi mogla dobiti još dva slana jezera". TIP.ba. Pristupljeno 2016-08-16. 
  15. ^ "Vizija razvoja: Tuzla bi mogla dobiti natkriveno slano jezero (FOTO)". Pristupljeno 2016-08-16. 
  16. ^ "Niže cijene karata: Panonska jezera mogla bi zabilježiti rekordnu posjećenost (FOTO) - Faktor.ba" (jezik: bs-BA). 2015-09-01. Pristupljeno 2016-08-02. 
  17. ^ Panonika.ba. "Pannonica | O nama". panonika.ba. Pristupljeno 2016-08-02. 
  18. ^ RTV7. "Geološka postavka Pannonica". Pristupljeno 2.8.2016.