Morska geologija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Okeanska kora formira se na okeanskom grebenu, dok se litosfera potiskuje u astenosferu u rovovima.

Morska geologija ili geološka okeanografija jest nauka koja proučava historiju i strukturu okeanskog dna. Uključuje geofizička, geohemijska, sedimentološka i paleontološka istraživanja okeanskog dna i obalne zone. Snažno je povezana s fizičkom okeanografijom.

Morskogeološke studije bile su od izuzetne važnosti za pribavljanje dokaza o širenju morskog dna i tektonici ploča u godinama nakon Drugog svjetskog rata. Duboko okeansko dno posljednja je neistražena granica i detaljno mapiranje u svrhu podrške vojnim (podmornice) i ekonomskim ciljevima (nafta i vađenje metala) pokreće istraživanja.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Brazda se formira na granici gdje se dodiruju dvije tektonske ploče.

Vatreni prsten oko Tihog okeana s pratećim intenzivnim vulkanizmom i seizmičkom aktivnošću predstavlja veliku prijetnju zbog katastrofalnih zemljotresa, cunamija i vulkanskih erupcija. Bilo koji sistemi za rano upozoravanje na ove katastrofalne događaje zahtijevat će detaljnije razumijevanje morske geologije obalnih područja i područja ostrvskih lukova.

Proučavanje sedimentacije u priobalju i dubokom moru te taloženja i stope rastvaranja kalcij-karbonata u raznim morskim sredinama ima važne implikacije na globalne klimatske promjene.

Otkriće i kontinuirano proučavanje vulkanizma u zoni srednjookeanskih grebena i hidrotermalnih izvora, najprije u Crvenom moru, a kasnije i duž Istočnopacifičkog i Srednjoatlantskog grebena, bili su i nastavljaju biti važno područje morskogeoloških istraživanja. Ekstremofilni organizmi otkriveni u ovim hidrotermalnim sistemima i njihovom susjedstvu izraženo su utjecali na naše shvatanje života na Zemlji i, potencijalno, porijekla života u takvoj sredini.

Okeanski rovovi jesu duge (mogu se protezati cijelom hemisferom), ali uske topografske depresije morskog dna i ujedno njegovi najdublji dijelovi.

Marijanska brazda najdublji je poznati podmorski rov i najdublje mjesto u samoj Zemljinoj kori. Smještena je u zoni subdukcije, gdje se Pacifička ploča podvlači pod Filipinsku. Dno brazde dalje je ispod površine mora nego vrh Mount Everesta iznad nje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Erickson, Jon (1996), Marine Geology: Undersea Landforms and Life Forms, Facts on File; ISBN 0-8160-3354-4
  • Seibold, E. i W. H. Berger (1994), The Sea Floor: An Introduction to Marine Geology, "Springer-Verlag"; ISBN 0-387-56884-0

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]