Geomorfologija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pustopoljina urezana u škriljcu[1]
Površina zemlje; viši položaji prikazani crvenom bojom.

Geomorfologija (grč. γῆ, ge, "zemlja"; μορφή, morfé, "forma"; i λόγος, logos, "govor") jest nauka koja se bavi postankom i evolucijom reljefa Zemlje. Geomorfolozi se bave istraživanjem reljefa i geoloških i drugih procesa koji dovode do toga. Geomorfologija je usko povezana s fizičkom geografijom, geologijom, geodezijom, inženjerskom geologijom, arheologijom i geotehnologijom.

Geomorfologija je prilično mlada nauka čiji razvoj započinje sredinom 19 stoljeća. Prve začetke geomorfoligje možemo nači u radovima kineskog naučnika i državnika Shen Kuoa (1031–1095 AD).

Uvod[uredi | uredi izvor]

Valovi i voda dovode do strukturnog oštećenja i erozije otkrivene stijene.

Zemljina površina mijenja se kombinacijom površinskih procesa te geoloških procesa. Površinski procesi su voda, vatra, vjetar, led, te živi svijet, zajedno sa hemijskim promjenama i gravitacijom. Geološki procesi su oni koji dovode do stvaranja planina, vulkana, depresija, kotlina te ostalih oblika reljefa. Površinu zemlje tako možemo nazvati mješavinom geoloških, klimatskih, bioloških i hidroloških procesa. Ovi faktori utječu na reljef i klimu.

Geomorfološki procesi[uredi | uredi izvor]

Geomorfološki procesi su oni koji dovode do oblikovanja reljefa.

  • Eolski procesi
  • Biloški procesi
  • Fluvijalni procesi
  • Glacijalni procesi
  • Gravitacioni procesi
  • Magmatski procesi
  • Tektonski procesi
  • Magmatski procesi

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gilbert, Grove Karl, Charles Butler Hunt (ur.), Geology of the Henry Mountains, Utah, as recorded in the notebooks of GK Gilbert, 1875–76, sv. 167, Američko geološko društvo, 1988.


Nedovršeni članak Geomorfologija koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.