Petrografija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
LvMS-Lvm.jpg

 

Petrografija je ogranak petrologije koji se bazira na opisivanju i kategorizaciji stijena. Bazira se na opisivanju tekstura i mineraloškog sastava. Klasifikacija se bazira na podacima dobijenim za vrijeme petrografske analize. Petrografsko opisivanje počinje sa bilješkama sa terena i maksroskopskim detaljima uzoraka. Najvažniji alat za petrografa je petrografski mikroskop. 

Historija[uredi | uredi izvor]

Petrografija kao nauka započinje svoj razvoj 1828 godine, kada je škotski fizičar William Nicol izumio tehnologiju za propuštanje polarizovane svjetlosti kroz kristale islandskog kalcita

Tokom 1840 nova otkrića od strane Henry Sorbya i drugih cementiraju razvoj petrografije. Razvijaju tehnologiju za izradu jako tankih preparata kroz koje prolazi polarizovana svjetlost. Pomoću toga dolazi se do analize strukture zrna. Tanki peparati postaju standardna metoda istraživanja.

Metode istraživanja[uredi | uredi izvor]

Makroskopske osobine[uredi | uredi izvor]

Makroskopski, stijene istog sadržaja i geneze mogu izgledati jako različito.

Zbog toga se koristi kiselina da se testira sadržaj karbonata u krečnjaku, nožem se se struže po stijeni da se ustanovi tvrdoća stijene. Koristi se lupa da bi se dobilo više detalja o teksturi. Koristi se i gonimetar.[1]

Kada se radi o nepoznatim stijenama koje su sitnozrne onda se mora koristiti mikorkop pri determinaciji. Karakteristike pod mikroskop uključuju boju, boju pri rotacji, ugao potamlnjenja, teksture i strukture na preparatu, indeks regrakcije. To su dovoljen karakterisitke da se prepoznaju minerali u stijeni.

Hemijske analize[uredi | uredi izvor]

Osim makroskopske i mikroskopske analize, postoji velika praktična korist od hemijske analize. Nakon mljevenja prah se analizira, te se dolazi do spojeva i elemenata i njihove zastupljenosti.

Reference[uredi | uredi izvor]