Glaciologija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bočna morena na ledniku koji se spaja s lednikom Gornerom, Zermatt, Švicarski Alpi. Morena je visoki obronak nanosa prikazan u gornjem lijevom uglu.

Glaciologija je nauka o glečerima ili općenitijenauka o ledu i prirodnim pojavama i procesima koji su vezani uz led i njegovo topljenje. Termin lednik, odnosno glečer dolazi iz latinskog imena glacies = led, mraz.[1]

Glaciologija je interdisciplinarna geonauka koja povezuje geologiju, klimatologiju, meteorologiju, hidrologiju, biologiju i ekologiju. Također obuhvata dio fizičke fizičke geografije. Prisustvo leda na Marsu i Europi pridonosi vanzemaljsku komponentu njenom području.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Područja glacioloških proučavanja uključuju ledničku (pred)historiju i rekonstrukciju prošlih uzroka glacijacije, učinke lednika na klimu i obratno, dinamiku kretanja leda, te učinke lednika u eroziji i oblikovanju morfologije Zemljine površine, kao i životne oblike koji žive u ledu i opće prilike u zaleđenim područjima. Prema očekivanju, glaciologija je jedno od ključnih područja koja su podržana rezultatima polarnih istraživanja.[2][3]

Nastanak lednika[uredi | uredi izvor]

Lednik nastaje dugogodišnjim nakupljanjem i preobrazbom snijega, pod uvjetom da isparavanje i topljenje snijega i leda (ablacija) nije veća od akumulacije. Prvi snijeg ima malu gustoću, a daljnjom akumulacijom, novi snijeg djeluje pod većim pritiskom na stariji, povećavajući mu gustoću i obim. Pahuljice donjeg sloja snijega, pod uticajem nastalog pritiska, tope se i penju u gornji sloj gdje se oko kristaliziranih pahuljica lede i postaju kuglasta zrna (tzv. firn). Mijenjanjem godišnjih doba, zrna setope i opet lede u veća zrna i tako povećava gustoću i smanjuje obujam. Stvaranjem tog sloja, i akumulacijom i metamorfozom novog snijega, gustoća se povećava, a zrnasti snijeg se pretvara u glacijalni led. Kada donji dio lednika postane plastična (pri debljin oko 100 metara), nastaje aktivni lednik.[1]

Posmatrajući cijeli lednik, jako je važno uočiti liniju ravnoteže. Ona ga dijeli na gornji i donji dio. Gornji ima veću akumulaciju snijega, dok donji dio ima veću ablaciju, tj. topljenje snijega.

Kretanje[uredi | uredi izvor]

Prema vanjskim uvjetima, brzina kretanja lednika ovisi o :

  • debljini leda, tj. povećavanjem debljine povećava se brzina kretanja;
  • nagibu padine, jer sa povećavanjem nagiba povećava se brzina;
  • veličini doline – što je manja dolina to je veća brzina;
  • obliku doline – što je dolina ravnija, brzina je veća;
  • temperature – porstom temperature povećava se brzina;
  • udaljenosti od mjesta nastanka – što je bliže, brzina je veća;
  • hrapavosti – manja hrapavost - veća brzina
  • litološkom sastavu podloge – što su stijene manje otporne, brzina veća.

Prema profilu lednika, brzina je najveća u gornjem središnjem dijelu, zbog najmanjeg trenja doline. Pošto se lednik ne ponaša kao tekuća voda, nego je plastičan, zbog hrapavosti podloge ili cijele doline i raznih udubljenja ili izbočenja preko kojih lednik prelazi, nastaju manje ili veće pukotine. Mogu nastati na rubu lednika (rubne pukotine), na sredini (poprečne) i na kraju lednika (uzdužne). Rubne pukotine nastaju zbog trenja o rub doline u kojoj se lednik nalazi. Poprečne pukotine nastaju zbog kretanja preko hrapave i vijugave doline. Uzdužne nastaju na kraju (čelu) lednika, zbog njegovog brzog širenja pri izlasku iz doline.

Tipovi[uredi | uredi izvor]

Uočene su dvije opće kategorije oledbi: alpska glacijacija – akumulacije ili "rijeke leda" koje su ograničene dolinama i kontinentska glacijacija – neograničene akumulacije koje su nekada pokrivale većinu sjevernih kontinenata.

Glečer Bylot Island, Sirmilik National Park, Nunavut. Ovaj planinski lednik jedan je od mnogih koji se spuštaju iz unutrašnjosti ledene kapae na vrhu planine Byam Martin
Glečer Khurdopin i rijeka Shimshal, Gilgit-Baltistan, sjeverni Pakistan 2017.[4]
Glečeri doline Shimsal, Kurdistan, 2017.

[[slika:Kettle pond Hossa.jpg|thumb| Kotao sa bazenom u Hossi, Finska

  • Alpski lednik obilježen je kretanjem leda se niz doline planinskih područja, oblikujući navlaku pokretnog leda na ravnima ispod sebe. Alpski lednici teže stvaranju neravne topografije područja niz koje klize.
  • Kontinentski lednik karakterizira ledena navlaka koja se sreče samo na višim geografskim širinama (Grenland/Antarktik), široka na hiljade kvadratnih kilometara i debela hiljadama metara. Ledene navlake utiču na glačanje krajolika.

Zone lednika[uredi | uredi izvor]

  • Akumulacija
  • Rasipavanje

Terminologija[uredi | uredi izvor]

Ablacija – rasipnje putem isparavanja i topljenja;
Grmoliki – pukotina na čelu lednika, mjestu odvajanja od planinske površine;
Fraktura (debljine 30-60m) – nejakolomljenje stvara pukotine, zahvaljujući centralnom dijelu lednika koji se kreće brže od strana ili poda;
Tok – je plastičan zbog veoma visokog pritiska;
Otkidanje/Lomljenje –pokrenuti lednik vuče velike blokove stijena i prenosi ih ponekad čak i do dva kilometra niz klizište.
Cirkovi – kružno oblikovane depresije u kojima gdje je lednik počeo i okončao otapanje;
Tarn – jezero koje se, otapanjem, stvara na dnu cirka.
Rog – šiljak stijene koji je oblikovan prednjom erozijom cirkovskog prstena oko uzvisine;

Slojeviti[uredi | uredi izvor]

Isprani pijesak/šljunak – na prednjoj strani lednika, koji se spušta na prednju ravninu
Kotao – nastao topljenjem gromade stacionarnog leda, ostavljajući depresiju ili jamu
Eskeri – hrpati (grebenasti nanosi) šljunka/pijeska na strmim stranana, vjerovatno uzrokovani tokovimaispod stacionarnog leda;
Kamovi – slojeviti nanosi u vidu brežuljaka na blagim padinama;
Varve – tanki sedimenti u vidu godova, ljetni su sa više, a zimski sa manje materijala. Brojanje ovih linija je jedan od pouzdanijih geohronoloških metoda.

Neslojevite varve[uredi | uredi izvor]

Glina – nerazvrstana, a lednički pod od oblutaka, nanesen napredujućim lednicima, oblikujući morene i drumline
Morene
  • čeone ili terminalne nastaju kada je materijal nanesen na kraju;
  • Podinske ili temeljne kada je materijal nanesen tokom otapanja lednika;
  • Bočne ili lateralne obilježava materijal koji jenanesen uzduž strana.
Drumlini su glatki izduženi brežuljci sastavljeni od gline.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Strahler, A.H., Strahler, A.N. (1992). Modern physical geography, 4. Ed. New York: John Wiley & Sons, Inc. ISBN 0-471-53392-0.CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)
  2. ^ Richard S. Williams, Jr. (1987). "Annals of Glaciology, v.9" (PDF). International Glaciological Society. str. 255. Pristupljeno 7. 2. 2011.
  3. ^ Mahapatra, G.B. (1994). Text book of Physical Geology. Nazia printers, Delhi. str. 269. ISBN 81-239-0110-0.
  4. ^ Khurdopin glacier & Shimshal River, Pakistan

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]