Fitogeografija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Fitogeografska mapa Evrope

Fitogeografija (od grčke riječi φυτόν – phytón = biljka + γεωγραφία, geographía = geografija) ili botanička geografija je dio biogeografije koji se bavi geografskim rasprostranjenjem biljnih vrsta i njihovim uticajem na zemljinu površinu. Fitogeografija se bavi svim aspektima rasprostranjenosti biljaka, od kontrola distribucije pojedinih raspona vrsta (na velikim i malim razinama) do faktora koji upravljaju sastavom čitavih zajednica i sveukupne flore.

Oblasti[uredi | uredi izvor]

Fitogeografija je dio općenitije znanosti poznate kao biogeografija. Fitogeografi se bave obrascima i procesima u distribuciji biljaka. Većina glavnih pitanja i vrsta pristupa kojima se odgovara na takva pitanja drži se zajedničko između fito- i zoogeografa. Fitogeografija u širem smislu (ili geobotanika, u njemačkoj literaturi) obuhvata četiri polja prema fokusiranom aspektu: okoliš, flora (taksoni), vegetacija (biljna zajednica), odnosno porijeklo:[1][2][3][4]

Fitogeografija se često dijeli na dvije glavne grane: ekološka fitogeografija i historijska fitogeografija. Prva istražuje ulogu biotskih i abiotskih interakcija u utjecaju na biljnu distribuciju; potonja se bavi povijesnom rekonstrukcijom porijekla, širenjem i istrebljenjem taksona.

Florne regije[uredi | uredi izvor]

Goodova (1947) biljna carstva
Glavni članak: Florne regije

Floristika se može odnositi i na proučavanje flore nekog teritorija ili područja. Tradicijska fitogeografija uglavnom se odnosi na floristiku i florističku klasifikaciju, vidi floristička provincija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rizzini, Carlos Toledo (1997). Tratado de fitogeografia do Brasil: aspectos ecológicos, sociológicos e florísticos (jezik: Portuguese) (2 iz.). Rio de Janeiro: Âmbito Cultural Edições. str. 7–11. 
  2. ^ Mueller-Dombois, Dieter; Ellenberg, Heinz (August 1974). Aims and Methods of Vegetation Ecology. New York: John Wiley and Sons. ISBN 1-930665-73-3.  See Mueller-Dombois (2001), p. 567, [1].
  3. ^ Pott, Richard (2005). Allgemeine Geobotanik: Biogeosysteme und Biodiversität (jezik: German). Berlin: Springer Spektrum. str. 13. ISBN 978-3540230588. 
  4. ^ Vulf, E. V. (1943). An Introduction to Historical Plant Geography. Waltham, Massachusetts: Chronica Botanica Company.  Nepoznat parametar |translator-last= ignorisan (pomoć); Nepoznat parametar |translator-first= ignorisan (pomoć)

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]