Mikrospora

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Mikrografija spora (crveno) kod roda Selaginella. Tri velike spore na vrhu su megaspore, dok su brojne manje crvene spore na dnu mikrospore.

Mikrospore su muške spore u Embryophyta (kopnene biljke), koje mogu izrasti u muški gametofit (mikrogametofit), koji tvori anteridiju. Mikrospore se formiraju u mikrosporangiji. Općenito se javljaju kod heterospornih biljaka.

Kod kopnenih biljaka takve spore razvijaju se u muške, dok se megaspore razvijaju u ženske gametofite.[1] Muški gametofit stvara spermatozoide, koji služe za oplodnju jajne ćelije i formiranje zigota. Megaspore su strukture koje su dio smjene generacija u mnogim nesiemenskim vaskularnim skrivenosjemenjačama, svim gimnospermama i svim angiospermama Biljke sa heterospornim životnim ciklusima pomoću mikrospora i megaspora pojavile su se neovisno u nekoliko biljnih grupa tokom devonskog perioda.[2] Mikrospore su haploidne, a nastaju iz diploidnih mikrosporocita putem mejoze. [3]

U cvjetnica je anteridij i mikrogametofit su znatno smanjeni na nekoliko jedara . One se kod golosjemenjača i [[cvjetnica ] obično oznčavaju kao pelud ili polen.

Pored mikrospora, pojavljuju se i velike spore, koje se nazivaju makrospore (ili megaspore). Makrosore nastaju u makrosporangijama. Iz makrospora nastaje ženski gametofit (makrogametofit).

Kod vrta roda Equisetum (konjski repovi) javlja se funkcionalna, ali nema morfološke heterosporije. Dakle, spore su iste veličine, ali gametofiti koji iz njih izrastu su muški ili ženski. Te spore se nazivaju "androspore" i "ginospore".

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Evert, Ray (2013). Biology of Plants. 41 Madison Avenue New York, NY 10010: Peter Marshall. ISBN 978-1-4292-1961-7. 
  2. ^ Bateman, R.M.; Dimichele, W.A. (1994). "Heterospory - the most iterative key innovation in the evolutionary history of the plant kingdom". Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society 69 (3): 345–417. doi:10.1111/j.1469-185x.1994.tb01276.x. 
  3. ^ Bidlack, James E.; Jansky, Shelley H. (2011). Stern's Introductory Plant Biology. New York, NY: McGraw-Hill. ISBN 978-0-07-304052-3. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]