Spora

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu

Spore (grč. σπορά – spora = sjeme) jesu jedinice bespolnog razmnožavanja koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, gameti su jedinice spolnog razmnožavanja. Spore se formiraju u dijelu životnog ciklusa mnogih biljaka, algi, gljiva, bakterija, paprati, praživotinje itd.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Spore su posebna rasplodna tjelašca koja proizvode neki organizmi u uobičajenim procesima razmnožavanja i/ili za preživljavanje nepovoljnih životne uvjeta, koje uzrokuju različiti abiotski faktori, kao što su nedostatak hrane, vode ili drugih neophodnih tvari, previsoke ili preniske temperature i slično. Spore formiraju bakterije, alge, neke gljive, praživotinje i neke necvjetajuće biljke, kao što su paprati.

Spore su najčešće prisutne kod jednoćelijskih organizama. Mogu biti spolne ili nespolne.

U nespolnim sporama genski materijal identičan je roditeljskom zato što nastaju posredstvom mitoze. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kad se oni pojave, iz spora se razvije cijeli diploidni organizam. Bakterijske spore vrlo su otporne, kao, naprimjer, spore tetanusa i antraksa, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i kuhanje u trajanju pet minuta. To je uništavalo bakterije, ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kad su se stvorili povoljni uvjeti.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist, Štamparija Univerziteta Harvard, Cambridge (Massachusetts) – London; ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.