Idi na sadržaj

Kultivar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hijerarhija formalnih (slika)[1][2] i neformalnih (tekst desno) taksonomskih kategorija koje se opisuju u naučnim publikacijama
Jabuka, kultivar Elstar
Tulipan, kultivar 'Beauty of Apeldoorn'
Kultivar Osteospermum 'Pink Whirls'.

Kultivari su grupe biljaka koje su odabrane vještačkom selekcijom iz grupe više varijabli, primjenom različitih metoda, sa ciljem uspostavljanja poželjnih osobina koje su važne za uzgajivače i zadržavaju se nakon reprodukcije.[3] Prema definiciji Međunarodnodnog kodeksa nomenklature gajenih biljaka, ovi oblici moraju ispunjavati zahtjeve:

  • prepoznatljivost (koja ima tendenciju porasta razlikovanja od ostalih),
  • homogenosti (koji je prisutna u svim kultivarima biljke) i
  • stabilnost (nasljednost putem ponovljenog razmnožavanja).

Kada se naziv odnosi na vrstu, termin se ne primjenjuje na jednu biljku, nego za sve one koje imaju jedinstvene zajedničke karakteristike koje definiraju taj kultivar, a najčešće, pozivajući se na sklop biljaka sa odabranim poželjnim obilježjima. Općenitije, kultivar podrazumijeva najosnovniju klasifikacijsku kategoriju gajenih biljaka, prema ICNCP. Većina kultivara su se pojavili u uzgoju, ali nekoliko ih je specijalno selekcionirano iz divljine.

Popularne ukrasne vrste vrtnih biljkaka kao što su ruža, kamelija, narcis, rododendroni, i azalea su kultivari koji se proizvode pažljivim uzgojem i selekcijom za boju i oblik cvijeta. Slično tome, poljoprivredni prehrambeni usjevi su gotovo isključivo kultivari koji su odabrani prema osobinama kao što su poboljšani prinos, aroma i otpornost na bolesti, a vrlo malo samoniklog bilja se danas koristi kao izvor hrane. Drveće se koristi u šumarstvu i posebnom selekcijom se uzgaja za bolji kvalitet i prinos stabala.

Kultivari koji čine najveći dio široke grupacije Liberty Hyde Bailey u kultigenu,[4] definirani su kao biljke čije porijeklo ili selekcija su prvenstveno proizvod namjerne ljudske aktivnosti.[5]

Termin kultivar uveo je Bailey, a generalno smatra se da je kovanica od kulti + varijetet, iako može biti izveden i iz kultigen + varijetet. Kultivar nije isto kao botanički varijetet,[6] taksonomski rang ispod podvrste, a postoje razlike i u pravilima za kreiranje i korištenje imena botaničkih varijeteta i kultivara. U novije vrijeme, imenovanje kultivara je komplicirano korištenjem zakonske terminologije u patentiranju i pravu imena selekcionara.[7]

Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih varijeteta (UPOV) nudi pravnu zaštitu biljnih kultivara osobama ili organizacijama koji u promet uvode nove kultivare. UPOV zahtijeva, kao što je već naglašeno, da kultivar mora biti različit (od drugih), uniforman i stabilan. Dakle, mora imati karakteristike koje se lahko razlikuju od bilo kojeg drugog poznatog kultivara. Da bi bio uniforman i stabilan, kultivar mora zadržati ove karakteristike kod ponovnljenog razmnožavanja.

Imenovanje kultivara je važan aspekt taksonomije kultiviranih biljaka, a ispravno imenovanje je propisana pravilima i preporukama Međunarodnog kodeksa nomenklature gajenih biljaka (ICNCP, poznatiji kao kodeks kultiviranih biljaka). Kultivari dobijaju ime koje se sastoji od naučnog latinskog botaničkog naziva iza kojeg slijedi epitet kultivara. Epitet je obično na narodnom jeziku. Naprimjer, puno ime kultivara krompira "Kralj Edward" je Solanum tuberosum 'King Edward'. Dio imena "King Edward" je epitet kultivara, koji je, u skladu sa Pravilima kodeksa kultiviranih biljaka, omeđen jednostrukim navodnicima.[8]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka
  2. ^ Međunarodni kodeks zoološke nomenklature
  3. ^ FAO (2008). de las Naciones Unidas para la Agricultura y la Alimentación Consulta de expertos sobre indicadores de nutrición para la biodiversidad 1. Composición de los alimentos Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). Roma. ISBN 92-5-305924-9. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |1= (pomoć)
  4. ^ Bailey 1923, str. 113
  5. ^ Spencer i Cross 2007, str. 938
  6. ^ Lawrence 1953, str. 19–20
  7. ^ http://www.hort.purdue.edu/hort/courses/HORT217/Nomenclature/description.htm Arhivirano 11. 12. 2012. na: Archive.today.
  8. ^ Cultivated Plant Code Article 14.1 Brickell 2009, str. 19

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]