Bunica (rijeka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bunica
Države Bosna i Hercegovina
Dužinakm
Ušćekod Bune
Ulijeva se uBunu
SlivJadranski sliv

Bunica je rijeka u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Izvor rijeke Bunice predstavlja jedinstvenu atrakciju na području Hercegovine. Okružen je sivo-bijelim liticama visokim i do 200 m na kojima rastu usamljene biljne vrste. Površina samog izvora je mirna i modrozelena, krijući svoje još neistražene dubine. Posljednje istraživanje je utvrdilo 70-metarsku dubinu pod pravim uglom, a zbog nagle kosine i spuštanja pod planinske stijene istraživanje je obustavljeno. Smatra se da je vrelo Bunice najdublje u Evropi.

Rijeka Zalomka teče kroz Nevesinjsko polje i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n. v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Realizacijom prokekta  Gornji horizonti, graditi će se brana „Pošćenje“ na oko 3 km uzvodno od ponora Biograd u Nevesinjskom polju. Maksimalna visina brane je 40 m, sa dužinom u kruni od 288 m. kojom se formira akumulacija Nevesinje. Ovom branom će se vode Bune i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.[1]

Na ušću Bunice u rijeku Bunu u mjestu Hodbina je napravljen Rekreacioni centar Bunica koji je svojevremeno posjećivalo i do 5000 kupača dnevno. Zbog ljudske nebrige centar je zapušten.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Elektroenergetski sistem Gornji horizonti" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 27. 8. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]